Naslov
Bajka, djetinjstvo i slavensko zajedništvo. Uporabe usmenosti i odredbe čitatelja
(Fairy tale, Childhood and Slavic Unity. Uses of Orality and Definitions of Reader)

Autori
Hameršak, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Četvrti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska; Varaždin, Hrvatska, 05.09.2006. - 08.09.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
djetinjstvo; bajka; slavensko zajedništvo
(childhiood; fairy tale; slavic unity)

Sažetak
Marginalan status bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti 19. stoljeća u literaturi se ponekad tumači nesklonošću tadašnjih pedagoga prema čudesnom, odnosno, njihovom suzdržanošću prema utjecaju čudesnog na dječju maštu. No, u domaćoj se, autorskoj i prijevodnoj, pedagoškoj literaturi o mašti počelo raspravljati tek 1860-ih godina, a navodne su se specifičnosti dječje mašte tek krajem stoljeća počele izravno dovoditi u vezu s izborom djeci primjerene literature. Gledano iz te perspektive, žanrovski sustav hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća, njegova obilježenost ćudorednom pripovijetkom, ne svjedoči nužno o negativnom odnosu prema bajci. Prije se čini da je u tada probitačnim vizijama dječje književnosti ćudoredna pripovijetka, donekle zajedno s basnom, bila shvaćena kao njezin privilegirani kraći prozni oblik, ali ne i kao antipod preostalim formama tadašnje nedječje književnosti, među njima i bajci. Uvid u produkciju dječje književnosti, također, upućuje na zaključak da čudesno samo po sebi sve do krajnjih desetljeća 19. stoljeća nije bilo sporna značajka literature za djecu. Osvrt na najstariji hrvatski dječji časopis (Bosiljak, 1864-1868) pokazuje, naime, da su se pri izboru priča preuzetih iz usmenih izvora ne samo preferirale bajke nego da su te bajke pripovijedale o bićima poput okrutnih vila, povampirenih djevojaka i sl. Ove u odnosu na dosadašnja tumačenja anomalijske značajke tekstova objavljenih u Bosiljku u izlaganju se nastoje promotriti iz perspektive ideje o slavenskom kulturnom zajedništvu, a zatim i iz očišta povijesno specifičnih koncepcija djetinjstva i čitatelja. Tako zamišljenu pristupu namjera je pridonijeti raspravama o nacionalno agitacijskim uporabama (usmene) književnosti, kao i o kulturnim i povijesnim osobitostima djetinjstva i čitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA