Naslov
Crtice iz prošlosti Beleja i njegove okolice
(Features from the Past of Belej and its Surroundings)

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Istarska Danica za 2009. (0353-7536) (2008); 95-99

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Belej; otok Cres
(Bellei; Cres Island)

Sažetak
Selo Belej smješteno je u središnjem dijelu otoka Cresa, na glavnoj cresko-lošinjskoj magistrali koja u dužini od 84 km povezuje Porozinu i Veli Lošinj. Čini jedno od 14 naselja Grada Malog Lošinja. Katastarska općina ima površinu od 32, 99 km2, a prema popisu iz 2001. u selu ima 64 stanovnika. Još od doba kada je osnovano u novom vijeku, mjesto je bilo podijeljeno u tri dijela, koja postoje i danas: Banići, Belej i Kačićevi. Najstarija seoska jezgra smještena je uz put za uvalu Koromačnu, a noviji se dio razvio uz glavnu cestu. Iz najstarije prošlosti tog kraja valja istaknuti prapovijesne gradine Šilec (196 m) i Gračišće (193 m), a zanimljivi su i brojni speleološki objekti, među kojima osobito značenje ima Pećina na komunadi. Glavna otočna magistrala prolazi pokraj mjesne župne crkve, sagrađene i posvećene 1663., a temeljito obnovljene 1882. Osim nje, na Beleju postoji još pet sakralnih objekata: kapelica Majke Božje od Sedam Žalosti, kapelica Majke Božje Karmelske, kapelica sv. Tereze, tzv. Grotica, zavjetno mjesto posvećeno Majci Božjoj Lurdskoj te kameni križ na ulazu u selo. Seoska lučica nalazi se u prelijepoj uvali Koromačni, gdje je 1934. sagrađen lukobran. Beleju pripadaju i tri manja zaseoka - Srem, Plat i Verin, koji su smješteni južnije. U blizini Plata valja spomenuti Velu lokvu i pješčanu plažu Meli, a kod Verina se nalazi lokva Pogana i crkvice sv. Vida i sv. Tudara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA