ࡱ> =?89:;<%`bjbj"x"x ;N@@&xxxd1111&&&8^b1?0R^"(K>M>M>M>M>M>M>$BhxD@q>)1q>jj?&&&6j1K>&K>&&e3 & 1E6F Jc0& q59?0?5D#hD E6E6&D1k6\&cq>q>M&?111u$:111111jjjjjj prof.dr.sc. Mladen Vedria Ru~ica `imi Pravni fakultet Zagreb Katedra za ekonomsku politiku Izvorni znanstveni rad POLITIKA VIDLJIVE RUKE DR}AVE 16. savjetovanje EKONOMSKA POLITIKA HRVATSKE U 2009. Hrvatsko druatvo ekonomista Opatija, studeni 2008. Dogaaji na globalnoj ekonomskoj sceni u razdoblju od posljednje dvije godine s izuzetnim ubrzanjem tijekom drugog polugodiata ove godine, posebice na tr~iatima kapitala, izuzetno su utjecale i utje u na dinamiku ukupnog razvoja. Nikada prije se realni impulsi promjena nisu tako brzi prenosili na pojedine dijelove svjetske ekonomije. Strukturna povezanost i meuodnosi onih njenih najja ih i dominantnih dijelova: sjeverna Amerika, Europska unija, Daleki istok, stvaraju nove okvire i dogaanja i ponaaanja, koji se zatim prenose i na sve ostale dijelove svijeta. U kontekstu istra~iva kog i znanstvenog interesa ovog rada, bitno je razmotriti utjecaje na gospodarska dogaanja unutar Republike Hrvatske. U tom okviru vlastitih nacionalnih dogaanja, iskazana eksterna dinamika istovremeno se sna~no ispreplie s ostvarivanim ili najavljenim neophodnim reformama gospodarskog sustava u okviru njegove o ekivane i neminovne porilagodbe na putu uklapanja u Europsku uniju. U takvim okolnostima, kao niti u jednom trenutku od agresije i rata, gdje je ad hoc uloga dr~ave  organizacija obrane i ukupnog ~ivljenja u tim okolnostima bila neophodna, postaje jasno da se taj kompleksni karakter promjena ne mo~e ostvarivati bez proaktivne uloge dr~ave, kao bitnog agensa stvaranja niza infrastrukturnih pretpostavki za uspjeanost promjena: zakoni i pratei propisi, efikasna javna uprava, stvaranje regulatornih mehanizama i agencija, voenje aktivne industrijske politike... Takav konceptualni zaokret u datim okolnostima postaje relevantan okvir ponaaanja ne viae samo za tranzicijske zemlje, nego i u ukupnosti svjetske ekonomije i globalnog druatva. Klju ne rije i: gospodarski razvoj, strukturne promjene, nove teorije ekonomskog rasta, regulatorna uloga dr~ave, globalizacije, EU prilagodbe. _________________________ * prof.dr.sc. Mladen Vedria, Pravni fakultet Zagreb, Katedra za ekonomsku politiku ** Ru~ica `imi, Pravni fakultet Zagreb, asistent na Katedri za ekonomsku politiku UVOD Svijet danaanjeg vremena do~ivljava i pro~ivljava promjene, koje se znatno viae usporeuju s dogaajima iz razdoblja Velike krize (1929.-1933.), nego s recesijskim pojavama na globalnoj sceni po etkom 70-tih godina proalog stoljea, ili onima s po etka ovog nakon aoka izazvanog potonuem dionica IT sektora, po etno na tr~iatima kapitala u SAD, a zatim i globalno, ili posljedicama dogaanja od 11. rujna 2001. Ono ato dolazi jasno i nedvojbeno u prvi plan je ocjena da je upravo odsustvo proaktivne i regulatorne uloge dr~ave, kako na nacionalnoj razini, tako i u stvaranju adekvatnih mehanizama kontrole bilo od presudne odgovornosti da je moglo doi do ovako duboke i financijski sve skuplje i skuplje krize na tr~iatu kapitala. Po ev od SAD, pa s reperkusijama na ukupne odnose u ostalim dijelovima svijeta, pogotovo unutar EU. Kako oformiti liniju obrane, paketom hitnih i meusobno usuglaaenih mjera intervencije, da se zaustavi daljnje poniranje financijskog sektora s ozbiljnim posljedicama za realni sektor, tek je prvi korak u tom anga~manu. Jer, istovremeno ja aju zahtjevi, ali i prijedlozi rjeaenja ato je potrebno u initi da se izgradi novi sustav: znatno sna~niji i kompleksniji regulatorni okvir, te odgovarajue institucije i njihove nadle~nosti. Po ev od globalne razine (nova uloga i odgovornost MMF-a), do onih na regionalnim i nacionalnim razinama, a zatim kao drugi korak uspostava suradnje meu tim adresama, ato uklju uje razmjenu informacija, te stvaranje platformi za zajedni ke akcije. Druga ije re eno, od uloge dr~ave koju se svojevrsnim laissez faire konceptom nastojalo marginalizirati i udaljiti s ekonomske scene, ne samo u ulozi neposrednog aktera u ekonomiji, ato je i razumljivo, nego i regulatora i proaktivnog partnera u graenju ukupnog okvira odr~ivog razvoja, ato se pokazalo dramati no opasnim i drasti no skupim. U tom kontekstu promialjanje gdje je pozicija Republike Hrvatske u vlastitim okvirima, ali isto tako ato su nepohodne prilagodbe i graenje sustava na putu u EU, te ato su pravi i pravovremeni odgovori na aokove koji sti~u iz vanjskog i turbulentnog okru~enja izazovi su s kojima se mora nositi stru na i znanstvena javnost u funkciji stvaranja podloga za kreiranje okvira ponaaanja na razini dr~ava, iniciranih od strane izvrane vlasti. Postaje jasno i nedvojbeno da nije mogue ostvariti strukturne promjene unutar nacionalnog gospodarstva, ispuniti Kopenhaake kriterije EU konvergencije, te se oduprijeti konkurentskim pritiscima iz ukupnog okru~enja, bez jasno definirane, a zatim i ostvarivane proaktivne uloge nacionalne dr~ave, da uspjeano pronalazi lokalne odgovore na globalna pitanja, te ja a regulatorni kapacitet svojih institucija. REPUBLIKA HRVATSKA  DOSADA`NJI ORGANIZIRANI NAPOR U STVARANJU RAZVOJNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA Republika Hrvatska od razdoblja osamostaljenja ostvarila je viae pokuaaja afirmiranja uloge i odgovornosti dr~ave u stvaranju institucionalnog i makroekonomskog okru~enja, koje e otvoriti put stabilnom i trajnom gospodarskom razvoju. Od zna aja i analiti ke vrijednosti je ukazati na dokument Stabilizacijski program (1993.), koji je kao svoje osnovne ciljeve nazna io: a) stabiliziranje i ja anje hrvatskog gospodarstva; b) stvaranje tr~iane klime i prikladne vlasni ke strukture sa smanjenom ulogom dr~ave u gospodarstvu; c) zaatita najsiromaanijih od razarajue moi preraspodjele u uvjetima hiperinflacije; d) stvaranje pretpostavke za stabilan razvitak i rast. Ciljeve Programa planiralo se ostvariti u tri faze, gdje je prva morala biti kratkoro ni antiinflacijski program. Druga faza imala je za ciljeve ostvariti ubrzanu privatizaciju i deregulaciju i demonopolizaciju, uravnote~enje dr~avnog prora una, te po etak procesa sanacije banaka. Za treu, razvojnu fazu bilo je planirano da se uspostavi vanjska konvertibilnost domae valute, trajno obori stopa inflacije na razinu ispod 10% godianje, te uspostavi sklad razli itih instrumenata ekonomske politike; po ev od monetarne i fiskalne, pa do politike ekonomskih odnosa s inozemstvom. Program je relativno brzo i uspjeano ostvario ciljeve svoje prve faze, fragmentarno one druge, dok je izostalo gotovo u cijelosti ostvarenje one tree faze. Konzekventno tome, u razdoblju nakon 1995., periodu kona nog osloboenja dr~avnog teritorija i zaokreta u prioritetima dr~ave u pravcu obnove, ali i potrage za novim razvojnim modelom, izraeno je nekoliko vrijednih studija s osnovnom orijetacijom: kako dalje. Stjecajem ukupnih politi kih i druatvenih okolnosti nije se pristupilo i pokuaaju njihova ostvarenja, te se daljnji gospodarski razvoj kretao u dominantnom kontekstu spontaniteta, koji bi se mogao karakterizirati kao svojevrsna ad hoc kombinacija laissez faire koncepta, te sna~ne dr~avne intervencije, esto upravo u kontekstu ispravljanja posljedica one prve komponente politike. To se o itovalo u sferi socijalne politike, obnove, razine plaa, poglavito u javnom sektoru, a sektorski u poljoprivredi, brodogradnji i dijelu fizi ke infrastrukture, dominantno ulaganjima u izgradnju cesta, te subvencioniranju ~eljeznica, ali bez adekvatnog programa i tempa restrukturiranja. Nakon godine 2000., uz promjenu ukupnog politi kog i druatvenog okvira, po odr~anim parlamentarnim i predsjedni kim izborima, otvara se dominantno druatveno pitanje: kako pronai razvojni model, koji e nadoknaditi razvojne deficite proteklog desetljea, vodei pri tome ra una o novim realnostima svjetskih dogaanja, te ubrzanom transformacijom koja se dogodila u zemljama okru~enja, koje su istovrEmeno poodmakle i u pripremama za vlastito uklju ivanje u EU. Vlada Republike Hrvatske kao odgovor na ta pitanja priprema i usvaja dokument Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.  2004. Ocjena je bila da zate eno stanje karakterizira: a) visoka stopa nezaposlenosti; b) niska konkurentska sposobnost hrvatskog gospodarstva; c) rast javnog duga; d) sporo provoenje reformi; te e) nedovoljno u inkovita pravna dr~ava i neiskorijenjena korupcija u druatvu. Kao osnovni ciljevi definirane su aktivnosti, te neophodnost postizanja rezultata na slijedeim podru jima: a) poveanje zaposlenosti i poboljaanje sposobnosti radne snage; b) trajna makroekonomska stabilnost i odr~ivi rast; c) izvoz, konkurentnost i investicije; d) uspostava u inkovite pravne dr~ave i sveobuhvatna decentralizacija; e) temeljita reforma sustava obrazovanja i znanosti, i f) poja ane aktivnosti i prihvaanje standarda Europske unije. Od interesa je uo iti najavljene mjere ekonomske politike za razdoblje 2002.  2004. koje su nazna ene kao: a) makroekonomske; b) fiskalne; c) monetarne, kreditne i banarske; te d) sustav planiranja razvitka po uzoru na EU i tranzcijske zemlje. (op. podvukli autori) Nastavno, definira se da je kao ... osnovni razvojni prioritet Republike Hrvatske rast na osnovi izvoza roba i usluga, te poveanje konkurentnosti hrvatske dr~ave i hrvatskih proizvoda . U kontekstu neophodnih mjera i aktivnosti da bi taj koncept postao i realnost, unutar to ke Pravna dr~ava, autori studije posebice apostrofiraju:  bez uspjeane privatizacije nije mogue izgraditi tr~iano konkurentno produktivno poduzee i gospodarstvo. No privatizacija bez istodobnog i efikasnog djelovanja pravne dr~ave ne mo~e ostvariti tu, toliko zna ajnu ulogu za izgradnju moderne ekonomije; (op - podvukli autori) bez u inkovite pravne dr~ave nije mogue razviti tr~ianu ekonomiju, osigurati pozitivne privatizacijske efekte, ostvariti ~eljene meunarodne integracije, nije mogu dugoro an razvitak i rjeaenja gospodarskih problema, (op.  podvukli autori) Sabor i Vlada poduzet e tijekom 2001. i 2002. godine mjere pospjeaenja pravosua, efikasniju dr~avnu upravu i u inkovitijeg javnog sektora u odnosu i na graane i na poduzea.  Nazna eni akcenti dokumenta  Razvojni prioriteti Hrvatske , kako u ciljevima, tako i mjerama za njihovo ostvarenje, otpo inju prepoznavati: a) deficitarnost dosadaanjeg institucionalnog okvira za daljnji razvoj; b) potrebu da se strukturne promjene pove~u s otpo etim EU prilagodbama, vodei ra una o Kopenhaakim kriterijima, te ostvarenim rezultatima drugih tranzicijskih dr~ava. No, joa ne u dovoljnoj mjeri, bez obzira na ukazivanje zna aja pojma konkurentnosti, kao globalne kategorije, u razmatranja vlastite pozicije nije uklju en u dovoljnoj mjeri element globalnog dogaanja na svjetskoj sceni, i reperkusija istih na poziciju Hrvatske. Napor ostvaren u sagledavanju stanja, te otvaranju perspektive rjeaenja, uslijed drugih internih i eksternih okolnosti nije u kona nici rezultirao i bitnim i neophodnim strukturnim promjenama. Literatura upravo toj komponenti good governance pridaje u suvremenom kontekstu klju no zna enje za uspjeanost i vjerodostojnost u ostvarivanju bitnih politika.  Gospodarski rezultati tijekom tranzicije su nezadovoljavajui dijelom iz razloga ato uspjeana tr~iana ekonomija nije, suprotno onome ato neki govore, jednostavno rezultat  puatanja kapitalizma da se dogodi  niti neato ato nastaje spontano iz zraka. Potreban je poseban set institucionalnih okvira koje veina zemalja u svijetu nema. Najnaprednije zemlje imaju takva institucionalna rjeaenja, no one ih uzimaju  zdravo za gotovo . Zna aj tih okvira nerijetko se zapostavlja u ideoloakim raspravama i znanstvenim istra~ivanjima, stoga njihova va~nost nije dovoljno priznata u zrelim tr~ianim ekonomijama ili u tranzicijskim druatvima.  Novi iskorak u formuliranju razvojnog okvira ostvaruje se godine 2006. usvajanjem od strane Vlade RH, dokumenta  Strateaki okvir za razvoj 2006.  2013. , koji u uvodu isti e da:  Cilj koji ~elimo postii je razvoj i zapoaljavanje u konkurentnom tr~ianom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj dr~avi 21. stoljea.  Takoer se posebno isti e stajaliate da:  Temeljno je polaziate, ali i poruke ove Strategije da se ostvarivanje rasta, razvoja i zapoaljavanja, socijalne uklju ivosti i pravednosti, mogu postii samo istovremenim i usklaenim djelovanjem na nizu strukturnih podru ja.  U okviru poglavlja  Makroekonomska stabilnost i gospodarska otvorenost , naglaaava se aest glavnih makroekonomskih ciljeva: prosje nu stopu realnog rasta BDP-a u sljedeih sedam godina poveati na razinu od aest posto godianje  prvenstveno zasnovano na privatnim investicijama o uvanje niske inflacije smanjenje stope nezaposlenosti ispod 9 posto neposredno nakon ulaska u EU daljnje poveanje omjera neto priljeva meunarodnog kapitala prema BDP-u, posebno izravnih i portfolio ulaganja zaustavljanje rasta vanjske zadu~enosti na sadaanjoj razini (160 posto vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga tj. blizu gornje granice umjerene zadu~enosti) zadr~avanje omjera javnoga duga i BDP-a trajno ispod 60%  Dokument (Strateaki okvir) prepoznaje i meusobnu uvjetovanost ekonomskih faktora koji bitno utje u na realnost ostvarivanja makroekonomskih ciljeva, ili i aire definirano, gospodarskog rasta, te ih definira kako slijedi: Graf 1. Krug prosperiteta  Izvor:  Strateaki okvir za razvoj 2006.-2013. , Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 2006., str. 13 Bitna je i kvalitativna ocjena koja prati iskazani krug meuovisnosti koje mogu dovesti do prosperiteta:  Ostvarivanje rasta, razvoja, zapoaljavanja, socijalne uklju enosti i pravednosti, elementi su prosperiteta koji zahtijevaju istovremeno i usklaeno djelovanje na nizu strateakih podru ja. Ova su podru ja prikazana krugom prosperiteta. Krug se ovdje koristi kako bi se naglasila potreba istovremenog djelovanja u svakom navedenom podru ju. Ipak, ova se podru ja razlikuju u vremenu potrebnom za pokretanje br~eg razvoja. Pokreta i razvojnog trenutka iji nedostatak ili nedovraenost u ovom trenutku izravno ko e br~i razvoj su: nedostatna poduzetni ka klima, nedovraeni procesi privatizacije i restrukturiranja te nedovraena transformacija dr~ave u servis graana i poduzetnika.  Za potrebe analize institucionalnog faktora u razvoju, te u tom kontekstu uloge dr~ave, bitno je kako Strateaki okvir sagledava ulogu i odgovornost dr~ave za ostvarenje agregatnih ciljeva, ato se odreuje jasnim stajaliatem:  Nova radna mjesta stvaraju se zbog gospodarskog rasta. Rast dolazi od privatnih investicija, a investicije u velikoj mjeri zavise o novoj ulozi dr~ave: o efikasnosti javne uprave, o njenim procedurama i o kvaliteti pravosua. Nova radna mjesta stvaraju se zbog gospodarskog rasta , te takoer opredjeljenjem:  Dr~ava je nositelj ekonomske politike, ali takoer i aktivan sudionik na tr~iatu kroz vlasniatvo i upravljanje nizom gospodarskih subjekata. Stabilnost javnih financija temelj je makroekonomske stabilnosti (v. Makroekonomska stabilnost i gospodarska otvorenost), ali i veli ina dr~avnog sektora, na in intervencije u gospodarstvo, njegova snaga, uspjeanost i konkurentnost te transparentnost i u inkovitost upravljanja javnim financijama, takoer odreuju dinamiku gospodarskog rasta.  Iznesena stajaliata potrebno je promatrati i ocijeniti konceptualno. Razdoblje u kojem je dokument nastao period je poja anog anga~mana na EU konvergenciji hrvatskih institucija, ali istovremeno i ~elje i potrebe za stvaranjem gospodarskog modela koji korespondira s europskim konceptom socijalnog i tr~ianog gospodarstva. Istovremeno, u ovom dokumentu evidentno je i teorijsko na elo, bazirano na neoliberalnom, horizontalnom konceptu industrijske politike sadr~ano u opredjeljenju:  ... za ispunjenje ovog cilja nema prioritetnih ili odabranih gospodarskih projekata. Va~an je svaki subjekt, svaki poduzetnik koji stvara novu vrijednost. Takvo na elno stajaliate ekonomska politika i praksa (kako ona EU, a danas sve viae i globalno) odlu no i sve viae transparentno dopunjuje konkretnim mjerama potpore na podru jima (u sektorima) za koje procjenjuje da predstavljaju, iz ovih ili onih razloga, podru jima bitnim za proaktivan anga~man. To su, primjerice: podru je poljoprivrede, potpora stvaranju razvoja avioindustrije (projekt airbus), podru je farmaceutike, zaatite okoliaa, regionalnog razvoja, pa sve do jedne od najnovijih aktivnih mjera u stvaranju institucionalnog kapaciteta: osnutak fonda za pokrie troakova izazvanih globalizacijskim u incima sa (startnim) kapitalom od 500 mil. . GLOBALNO OKRU}ENJE I NOVI ZAHTJEVI Ubrzani gospodarski rast u razdbolju nakon II. svjetskog rata, ali i krize klasi nog keynesijanskog modela, po etkom 70.tih godina proalog stoljea, upuuje razvijene zemlje zapada (poglavito SAD i Veliu Britaniju) da po inju tra~iti odgovore u drugom okviru, koji za polaziate prihvaa neoliberalni koncept minimalne dr~ave (veli ina, nadle~nosti), te agresivne i ubrzane orijentacije na deregulaciju. Takve tendencije i ostvarenja jasno su uo eni (R. Reich, 2007.).  Pritisak za ekonomsku deregulaciju  zrcalna slika promjene prema regulaciji koja se dogodila izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata i koju su inspirirali Herbert Croly i Progresivni pokret  se ponekad povezuje s entuzijazmom Rolanda Reagana oko slobodnog tr~iata. Do trenutka kada je Reagan zapo eo svoj predsjedni ki mandat 1981, pokret deregulacije ve je trajao oko jednog desetljea. Zapo eo je jer su ak i u 15% gospodarstva u kojem su cijene i uvjeti ulaska bili odreeni od nezavisnog regulatornog tijela, nove tehnologije omoguile nove mogunosti za stvaranje profita. Tvrtke koje su uo ile te prilike htjele su ui u te poslove. Vraili su pritisak na komisije (javne adrese, op. autora), lobirali u Kongresu i kod dr~avnih zakonodavaca, te anga~irali profesore da izrauju studije koje e dokazivati potroaa ima pogodnosti deregulacije. Pokretali su sudske parnice tvrdei da regulirane tvrtke guae inovacije i na druge na ine djeluju protiv javnog interesa. Kako je pritisak rastao, bilo je samo pitanje vremena kada e regulatorne brane se slomiti.  Sna~an teorijski zamah neoliberalnog koncepta, te i njegova prakti nog ostvarenja (SAD  administracija R. Regana, Velika Britanija - vlada M. Thatcher), bio je idejni i pragmati ni okvir koji je bio dominantno prisutan u trenutku raspada Isto nog bloka, na elu s SSSR-om, te isto tako naglog po etka procesa tranzicije u dr~avama koje otpo inju stvarati novi demokratski okvir druatva uz istovremeni zaokret prema tr~ianom gospodarstvu. Ekonomska teorija, ali i dio utjecajnih protagonista iz kruga meunarodnih institucija (MMF, na prvom mjestu) zagovarao je neophodnost primjene tog razvojnog modela kao optimalnog na ina ostvarivanja tranzicije. Teorijski okvir ubrzo je formuliran u Washingtonskom konsenzusu, koji je u prvoj iteraciji bio koncipiran za razvojne potrebe dr~ava Latinske Amerike, a zatim i (nekriti ki) prenesen u europski tranzicijski prostor. Nakon prvih i brzo iskazanih neuspjeha, uzrokovanih jednostranoau tog ope primjenjivanog modela, otpo inju i prvi zahtjevi za modifikacijom u pristupu, to je sadr~ano u usvajanju koncepta Post-Washingtonskog konsenzusa. Operativni neuspjesi jednog teorijskog modela postaju jasno upozorenje da je stvaranje uvjeta za trajni i odr~ivi razvoj znatno kompleksnije pitanje ato izuzetno reljefno sa~ima re enica:  Istina je da mi istovremeno imamo odviae dr~ave (utjecaja vlade  op. autora), ali i premalo dr~ave (tog istog utjecaja na  op. autora). O istome na pregnantan i relevantan na in mogue je konstatirati i (Getting Good Government, 1997.):  Tijekom zna ajnog perioda inicijative za reformama su bile slijepe na izuzetan zna aj postojanja sposobnih dr~ava, a ne samo minimalnih, ako tr~iata trebaju funkcionirati u inkovito i graani moraju imati osigurana glavna prava i slobode. Nakon samo desetljea eksperimentiranja sa smanjivanjem vlade, gospodarski su reformatori postali eksplicitniji oko va~nosti ja anja vlade kroz stvaranje kapaciteta nu~nih za u inkovitost i uspjeh, te kapaciteta ne samo za voenje makroekonomske politike, nego i reguliranja nekih oblika tr~ianog ponaaanja. U tom smislu,  ponovno otkrivanje tr~iata kao osnova za ekonomsku politiku u kona nici je dovelo do  ponovnog otkrivanja dr~ave prema pisanju Moisesa Naima. Demokratski reformatori su doali do sli nog saznanja o va~nosti jasno definiranih i efikasnih institucija za stabilnost i legitimnost novih na ina sudjelovanja i rjeaavanja konflikata. .  Kako to u initi, i na kojim podru jima pitanje je na koje je mogue dati niz konkretnih odgovora, ovisno o stupnju razvoja i vlastitim mogunostima. Isto je tako jasno da e intenzitiet aktivizma prvenstveno biti vezan uz stupanj prepoznavanja neminovnosti takvog anga~mana za postizanje zacrtanih razvojnih ciljeva. Analiti ki pregled u Tablici 1. ukazuje na neke vitalne i nepohodne pravce takvog djelovanja. Tablica 1. Dimenzije i fokus kapaciteta  Stvaranje institucija DimenzijaFokusVrste aktivnosti Razvoj ljudskih resursa Ponuda stru nog i tehni kog osoblja  Edukacija, plae, uvjeti rada, zapoaljavanje Organizacijsko ja anjeSustavi upravljanja cilju poboljaanja rezultata specifi nih zadataka i funkcija; mikro strukture Sustavi poticanja, koriatenje osoblja, liderstvo, organizacijska kultura, komunikacije, menad~erske strukture Institucionalna reformaInstitucije i sustavi; makro strukture Pravila igre za gospodarske i politi ke re~ime, promjene u zakonodavstvu i provedbenim programima, promjene ustava Izvor: Getting Good Government - Capacity Building in the Public Sectors of Developing countries, Harvard Institute for International Development, Harvard University, 1997, str. 9 Nastavno se iznosi opse~na i interaktivna matrica meuodnosa izmeu bitnih ciljeva razvoja i makroekonomskog rasta na jednoj strani, ali i bitnih pretpostavni njihova ostvarenja. To zna i, formiranja svih vrsta kapitala: od fizi kog do znanja i razvoja ljudskih potencijala u cijelosti, vrednovanja odnosa dr~ave i tr~iata, ali i shvaanja uloge vlade i dr~avnih intervencija u balansiranju i razvoju tih procesa, s prateim dinami kim konceptom stalnih reformi, kao posljedice svojevrsnog kontinuiranog monitoringa u procesu ostvarivanja vlastitog razvojnog modela. Druga ije re eno, kako premostiti startne deficite i kako djelovati kompleksno i proaktivno, ato zna i koherentno, a istovremeno i jedino mogue uspjeano, bila je temeljna premisa pri stvaranju modela koji se iskazuju u nastavku. Graf 2. Evolucija razmialjanja o razvoju CILJEVI RAZVOJA  MAC SHAPE \* MERGEFORMAT  MAKROEKONOMSKI RAST   AKUMULACIJA KAPITALA  DR}AVA I TR}I`TE  INTERVENCIJE VLADE  REFORMA POLITIKA  Izvor: Meier, G.M., Stiglitz, J.E.: Frontiers of Development Economics: The Future in Perspecitve, New York: Oxford University Press, 2001, copyright by the, str. 64 Na iskazanoj podlozi po inju se stvarati nove teorije rasta, koje polaze od temeljne injenice da neoklasi ni ekonomski koncept negira zna aj i ulogu ekonomskih i drugih institucija i regulatornih tijela.  Neoklasi na ekonomija takoer ignorira va~nost ekonomskih i drugih institucija. Iako ekonomisti priznaju da nacije moraju stvoriti pravila za upravljanje ekonomskim aktivnostima, pru~iti pogodnu okolinu za privatne poduzetnike, te pomoi u prevladavanju tr~ianih neuspjeha, ekonomska analiza daje blagi oprost ulozi vlade i drugih institucija.  Kao odgovor na ovakav su~eni pristup razvoju konceptualno se uobli uje nekoliko novih pravaca (teorija) koje analiziraju i objaanjavaju bitne imbenike trajnog gospodarskog rasta:  Ove nove i joa uvijek izuzetno kontroverzne teorije  nova teorija rasta, nova gospodarska geografija, te nova teorija trgovine  grupno izazivaju fundamentalne pretpostavke neoklasi ne teorije kao ato je savraena konkurencija, stalni povrati na obujam proizvodnje, te potpuna informacija. Ove nove teorije naglaaavaju va~nost oligopolisti ke konkurencije, ekonomije obujma, tehnoloakih inovacija, te takoer uklju uju povijesne procese, institucije i prostorne odnose.  Makroekonomski koncepcijski zaokret, potvruje se i u drugim znanstveno istra~iva kim radovima, nastalim temeljem analize ostvarenog stupnja gospodarskih reformi, te njihovih u inaka, ali i deficita. Tako Forum Barcelona 2004, nakon ocjene ukupnih razvojnih trendova na globalnoj razini u zaklju cima sastanka, te usvojenim preporukama za daljnje neophodne reforme, na prvom mjestu podvla i stajaliate:  Prvo, osnovno ekonomsko razlu ivanje i meunarodno iskustvo sugeriraju da su kvaliteta institucija  kao ato je poativanje vladavine prava i vlasni kih prava  te dodatno tr~iana orijentacija s odgovarajuom ravnote~om izmeu tr~iata i dr~ave, te pa~nja usmjerena na raspodjelu dohotka, u korijenu uspjeanih razvojnih strategija. (podvukli autori) Nadalje, institucije koje stavljaju ove apstraktne principe u realnost va~ne su, i zemlje u razvoju trebaju puno raditi da bi poboljaale svoje institucionalno okru~enje. No, u inkovite institucionalne inovacije u velikoj mjeri ovise o povijesti, kulturi i drugim specifi nim okolnostima odreene zemlje. Ohrabrivanje nacija u razvoju d $&0N| H J n  ´̙wdQAhXhb5CJ \mHsH$hXhb56CJ \]mHsH$hXhb56CJ\]mHsHhbmHsHhb5CJ\mHsHhb5CJ \mHsHhb5CJ aJ mHsHhxhb6CJmHsHhxhx6CJmHsHhxCJmHsHhXhbCJmHsHhb hb6]hb56CJ\]mHsHhb56CJ\]4N|     H J n gdb$a$gdb$a$gdbgdbgdb$a$gdbh^       > @ B @Bfh$a$gdb$a$gdb > @ @l$.Vt&&P--b/*0|22d5f5??.?H?F6GVIXI(N9N:NfNiNuNŻshhb6CJaJmHsHhb>*CJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHhDCJaJmHsHhb5CJaJmHsH hm6 h9r6h9rhb6hbCJmHsHhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHhXhb5CJ\mHsH(hjl&TXZh"j"((*,,,^/`/b/d/*0,0 $ & Fa$gdbgd9rgdb$a$gdb,0.000j5l50;2;BB2F4FGLLQQSUWW]]^^cc $ & Fa$gdb $`a$gdb$a$gdbuN~NNNxRSSSSSSSzU|UUUUUWWRWW]]] ^^^ccIJ㖇zzn_Phc7hBdCJaJmHsHhc7hc7CJaJmHsHhW83CJaJmHsHhb6CJaJmHsHh6>*CJaJmHsHhb6>*CJaJmHsHh>*CJaJmHsH"hh6>*CJaJmHsHhb>*CJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHhbCJaJmHsHhh6CJaJmHsHccd"ezf|fhhh,iii$n&n(no$p&p(p,ppwwx޿޿ްzm]MD޿hb6mHsHjhbCJUaJmHsHh hb5CJaJmHsHhb5CJaJmHsH;jhb0JCJOJPJQJU^JaJmHnHsHtH.hbCJOJPJQJ^JaJmHnHsHtHh hbCJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsH)jhc7h}%0JCJUaJmHsHchhiijkktlm(n*noo$p&p*p,pppww $7$8$H$a$gdb & F7$8$H$gdb$ & F7$8$H$a$gdb$a$gdb $`a$gdbxzzP{LN\.RLNůŇuh\L\@4hxCJaJmHsHhz[CJaJmHsHhEhE6CJaJmHsHhECJaJmHsHhb5CJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHha:CJaJmHsH7jhb0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH*hbCJOJQJ^JaJmHnHsHtHhbCJaJmHsH-ha:CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH-hbCJOJQJ]^JaJmHnHsHtH PR\NPvx jl $$Ifa$ $`a$gdb $h^ha$gdb $ & Fa$gdb$a$gdbNPĒȒrt,242>J 峧}q}aQaQB}hp1hbCJaJmHsHhEVhEV6CJaJmHsHhEVhb6CJaJmHsHhCJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHhbCJaJmHsHhz[CJaJmHsHhECJaJmHsH)jh5hD 0JCJUaJmHsHh6CJaJmHsHh5h56CJaJmHsHh5h5CJaJmHsHh%jCJaJmHsHlbd̰ΰ8|иԸ @DFHLtz|ƹν祘uueujhbCJUaJmHsHjhbCJUaJmHsHhXhbmHsHjhbUhb5CJaJmHsHhbCJaJmHsHhbCJaJmHsHhb6mHsHhbmHsHhbCJaJmHnHsHtHhb5mHsHhb5CJaJmHsHhbCJaJmHsH'.0sjjaajjj $Ifgdm $$Ifa$kd4$$IflF      t06    44 laytbbsjaa $Ifgdm $$Ifa$kd$$IflF      t06    44 laytbbd̰sjjaa $Ifgdm $$Ifa$kd$$IflF      t06    44 laytb̰ΰа8:<z|иskkkkk__kk $`a$gdb$a$gdbkd$$IflF      t06    44 laytb иҸԸJLt|¹Ĺƹ$a$gdb"3:@Gƺn "&@BDHtvx봢떇vaTTEh?lhbCJaJmHsHhb6CJaJmHsH)jh'h[0JCJUaJmHsH h'h[0JCJaJmHsHh'hY`MCJaJmHsHhY`MCJaJmHsH#jh0JCJUaJmHsHh'hbCJaJmHsHhI6mHsHhO6mHsHhb6mHsHhb5CJaJmHsHhbCJaJmHsHjhbU !"3;<=>?@ln&(HJt2jl $`a$gdb$a$gdbx ,fhj8V`blnpࠔzmaaQBhohbCJaJmHsHhohb6CJaJmHsHhoCJaJmHsHho6CJaJmHsHh?l6CJaJmHsHhb6CJaJmHsHh?lCJaJmHsHhbCJaJmHsH)jh?lhb0JCJUaJmHsHUhEV6CJaJmHsHh?lhb6CJaJmHsHh?lhbCJaJmHsHh?lhb>*CJaJmHsHa mehani ki kopiraju institucije bogatih zemalja  ato je est slu aj s meunarodnim financijskim institucijama  ne garantira rezultate i mo~e prouzro iti viae loaeg nego dobrog.  Zna aj ovog zaklju ka i preporuke je dvojak: na jednoj strani, zajedni ka je ocjena kruga ekonomista okupljenih oko Foruma 2004, konferencije odr~ane u Barceloni, a isto tako izlo~eni koncept ini i osnovu za efikasnu primjenu i provedbu svih drugih nazna enih potrebnih promjena i reformi. U ukupnosti shvaeno je i prihvaeno, te zatim i jasno formulirano, da stupanj deficita u jednom dijelu svijeta, injenicom da nije izgraen institucionalni okvir, onemoguuje i sam po etak uspjeanih promjena i strukturnih reformi. Na to jasno upuuje stajaliate (Svjetska banka 2000.):  Kako god gledali na to  na razini vlade ili zajednice, ako gledamo kroz prizmu financijske krize ili ljudske potrebe; ako se fokusiramo na investitore, bankare ili beskunike, sposobnost upravljanja i kapaciteta za izgradnju institucija je klju .  Takoer, izuzetno je zna ajno odreenje adrese koja sinergijski povezuje teorijske modele i prakti na ostvarenja, iskustva iz vremena iza nas, a za primjenu u buduim dogaajima:  Dobro upravljanje je povezano s veim BNP-om po glavi stanovnika, viaom pismenoau odraslih, te ni~im mortalitetom novoroen adi. Loae upravljanje  nedostatak odgovornosti i transparentnosti, te postojanje korupcije i kriminala  je najvea prepreka razvoju i smanjenju siromaatva. .....  Slabim upravljanjem ne mo~e se ostvariti napredak u obrazovanju, zdravstvu, vodoopskrbi, energiji, ruralnom i urbanom razvoju. Slabo upravljanje prijeti marginalizaciji zemlje i cjelokupnog stanovniatva od gospodarskog mainstream-a. I dr~i ih na marginama.  I dalje, ono ato je bitno danas i gotovo u cijelosti novo teorijsko opredjeljenje, je injenica da je aktualna svjetska financijska kriza, koja je po ela u SAD, a zatim se postupno globalizira, ato i na povraini iskazuje svu povezanost i interakciju svjetske ekonomije, pa i druatva u cjelini, je nova prevladavajua realnost u kojoj se nedvojbeno i u dominantnoj i doktrinarnoj veini priznaje da takva uloga dr~ave, vidljiva ruka dr~ave nije viae neato ato je okvir ponaaanja samo za tranzicijske zemlje i zemlje u narastanju. Upravo i obratno, da to postaje zahtjev i imperativ za najrazvijenije dijelove svijeta do ju er i najuspjeanije, poglavito SAD, te zna ajan dio Europske unije i pojedinih dijelova Dalekog istoka. Jer, njihova stabilnost i sigurnost, bazirana na jasnom zakonskom okviru, regulatornoj ulozi i adekvatnom ponaaanju od presudnog je zna aja za njihove nacionalne adrese, ali i itekako velikog zna aja i za globalnu ekonomiju u ukupnosti. REPUBLIKA HRVATSKA I OTVORENA PITANJA ZA BUDUNOST Ostvarenje vitalnih ciljeva gospodarskog razvoja: stalan i stabilan rast BDP-a, visok stupanj zaposlenosti, ravnote~a u odnosima s inozemstvom, te socijalna kohezija u druatvu, limitirano je na jednoj strani naslijeem, ato zna i: odsustvo vlastitog i samostalnog upravlja kog kapaciteta (samostalne dr~ave) do godine 1992., ratom i posljedicama rata. Na drugoj, pak, strani injenicom da je u odreenom trenutku (1993./1994.) ostvarena stabilizacija cijena i zaustavljanje inflacije zajedni kim djelovanjem Vlade Republike Hrvatske i sredianje banke, a da istovremeno najavljivane i neophodne strukturne reforme (bitan nagovijeateni sadr~aj svih analiziranih razvojnih programa) nisu ni cjelovito, ni konzekventno ostvarivane. Produ~eno razdoblje takvog ekvilibriuma, gdje je privid status quo stanja odr~avan viae od desetljea na samo jednom sidru (te aj), uz istovremeno trajno i produbljeno naruaavanje ostalih parametara, kao ato su stanje u vanjskotrgova koj i platnoj bilanci, (ne)zaposlenost i struktura (obrazovna, radna) (ne)zaposlenih i agregatno  javni dug, te stalno narastajue vanjsko zadu~enje. Sve iskazano imalo je posljedica na visinu i strukturu vanjskih investicija, gdje je ostvaren dominantan trend kupnje postojeih vrijednosti i kapaciteta, a ne stvaranja i otvaranja novih. U ukupnosti, ocjena politike (ne)dogaanja, a s aspekta koji je fundamentalan za temu ovog rada i istra~ivanja, uzro na veza izmeu proaktivne uloge dr~ave (institucije, regulacija, strategije razvoja) u odnosu na ostvarivanje ciljeva, pregnantno je iskazana u stajaliatu i ocjeni:  Ova posljednja to ka naglaaava drugi problem  divergenciju izmeu makroekonomskih kretanja i institucionalne promjene. Hrvatska je tipi an primjer gospodarstva u tranziciji u kojem je stabilizacija ostvarena (barem kada su u pitanju te aj i cijene), no druge reforme zaostaju ili su otiale u pogreanom smjeru. To je posebice to no za privatizaciju koja je upropaatena netransparentnoau, korupcijom i mnogim drugim neu inkovitim djelatnostima. Hrvatska je privatizacija naime bila viae motivirana pitanjima tko ato dobiva nego brigom o raspodjeli resursa.  Iskazana ocjena prvog desetljea hrvatske tranzicije (godina 2001.) zadr~ala je svoj zna aj i va~nost i u aktualnom kontekstu, o emu svjedo i recentni analiti ki okvir: objavljeni rezultati Svjetskog gospodarskog foruma na temu globalne konkurentnosti, te konkurentske pozicije pojedinih dr~ava. Tablica 2. Konkurentska pozicija Republike Hrvatske  odabrane Zemlje - Globalno i regionalno okru~enje Zemlja Rang 2008.Rang 2007.Promjena 2007.-2008.SAD11 0`vicarska220Danska330`vedska440Singapur572Finska660Njema ka 75-2Nizozemska8102Japan98-1Kanada10133Estonija3227-5 eaka33330Cipar405515Slovenija4239-3Slova ka4641-5Hrvatska6157-4Maarska6247-15Turska 6353-10Crna Gora658217Rumunjska68746Bugarska76793Srbija85916Makedonija89945BiH1071061 Izvor: The Global Competitiveness Report 2008-2009 2008 World Economic Forum Pozicija vodeih prvih 7 zemalja rang liste, ostala je nepromijenjena, uz izuzetak zamjene mjesta Singapura (2 mjesta napredak), te Njema ke ( 2 mjesta ni~e). Napredak (1 mjesto) ostvarila je Nizozemska, a meu prvih deset je uala Kanada, napretkom od 3 mjesta. Za Republiku Hrvatsku bitan je krug tranzicijskih dr~ava gdje je, dijelom, vidljiv tranzicijski zamor. Slovenija je 2 mjesta ni~e, Slova ka 4 mjesta, te Maarska za 14 mjesta ni~e, ato u tom slu aju svjedo i o gotovo u cijelosti zaostalom procesu reformi, uz znatno pogoraanje bitnih makroekonomskih pokazatelja. Pad je takoer ostvarila i Turska (10 mjesta), ato je, uz ostalo, posljedica i unutraanje politi ke turbulencije, ato smanjuje prostor i kapacitet za reforme. Republika Hrvatska pozicionirana za proteklo razdoblje na 61. mjesto, spustila se na skali za nominalno 4 mjesta. Taj apsolutni pad ote~ava ostvarenje bitnog zadanog cilja: do ulaska u EU zauzeti poziciju meu prvih 40 na rang listi. U toj su skupini napredne tranzicijske zemlje, nove lanice EU (izuzetak: Poljska, Rumunjska i Bugarska), te istovremeno one koje imaju sna~an i trajni reformski zamah, ato je i bitna pretpostavka odr~anja razine nacionalne konkurentnosti. Iskazano stanje zahtijeva da izvrana vlast o ita na adekvatan na in poruke i pozicioniranje Republike Hrvatske. Pozicije koja, imajui u vidu i nastale egzogene okolnosti ne garantira uspjeh ne samo u atraktiranju novih, nego i o uvanju dijela postojeih investicija i investitora unutar nacionalnih granica, u odnosu na prilike i mogunosti (lakoa poslovanja, i o ekivana profitabilnost) u usporedbi s dr~avama okru~enja. To se u podjednakoj mjeri odnosi na sektor industrije: turisti ka industrija, valorizacija prometnih pravaca i ulaganja, logistika,... te onih vezano uz inovativni industrijski sektor koji omoguuje zapoaljavanje na bolje plaenim radnim mjestima, izvoz i realno uveane bud~etske prihode. ZAKLJU AK Otvorena financijska kriza, po etno u SAD, s prijetnjom proairenja na EU, a zatim i globalno, po svojim dimenzijama najvea od one iz godine 1929.-1933., sa svim moguim daljnjim koleteralnim u incima za ostale segmente gospodarstva, u prvi je plan stavila pitanje ne vrijednosti i zna aja tr~iane ekonomije, i naravno njenog daljnjeg djelovanja, nego opasnosti od nepostojanja adekvatnih regulatornih sustava, te njihove kontrole ponaaanja bitnih sudionika tr~iane utakmice. Pozicija hrvatske ekonomije, definitivno determinirana kao niche playera, a ne trend setera (SAD, EU, Kina), neposredno je u jednom svojem dijelu vezana na dalji razvoj dogaaja na vanjskom planu. I to u dva mogua pravca: a) produbljivanje globalne krize, ili b) njeno zaustavljanje i ovladavanje ukupnim gospodarskim tokovima. Zatim, i stvaranje mehanizama koji e ukloniti mogunost takvih ponovljenih dogaaja. Ono ato ostaje endogeno i bitno, je suo iti se s obje komponente proaktivne uloge dr~ave i njene vidljive ruke, a to je: Koherentna strategija razvoja nacionalne ekonomije koja polazi od zate enog stanja, ato zna i realne ocjene elemenata koji ograni avaju podizanje razine nacionalne konkuretnosti, te dominantno refokusiranje izvrane vlasti u pravcu mobilizacije drugih partnera (stake holdera) za zajedni ki anga~man u tom poslu. Prvenstveno je rije  o poduzetnicima, sindikatima, akademskoj zajednici, te nevladinim udrugama. Istovremeno, u okviru win-win (politi kog) koncepta, jasno je da ovakav anga~man, a zatim i rezultati, su najuspjeaniji put u ostvarivanju daljnjih EU prilagodbi i uspjeanog okon anja pretpristupnih pregovora. Daljnji proces stvaranja nacionalnih regulatornih institucija, a zatim i stvaranja svih vrsta uvjeta za njihovo efikasno djelovanje, visoko je modelski komplementarno opredjeljenju iz to ke a). Istovremeno, okolnosti u kojima se danas nalazi i svijet i Republika Hrvatska, pokazuju da je to tek po etak puta na kojem se stvara i reafirmira doktrinarno druga iji koncept o presudno zna ajnim odnosima na relaciji tr~iate  regulacija  regulatori. Nove okolnosti, nova realnost, zahtijeva i zahtijevat e joa i viae i kompleksnije pojavu i djelovanje odgovorne dr~ave, te promialjenog i poticajnog djelovanja dr~ave i njene vidljive ruke. Ne kako supstituta tr~iatu i njenim aktivistima, nego kao korektiva ex ante da se ex post ne ugrozi stabilnsot ne samo nacionalnih ekonomija i globalnog gospodarstva, nego i viae: ugroze temelji stabilnosti druatva koji su mukotrpno graeni uz stalni napredak demokratskih standarda od  zadnjeg ostvarenog udara ove vrste: Velike krize, 1929.-1933. Za Republiku Hrvatsku takvo ponaaanje jedina je realna osnova za prevladavanje aokova bilo iz (danas i sutra) vanjskog okru~enja, bilo kroz ranjivost vlastite unutraanje pozicije, ato je iskazano u prethodnim analizama. Misao da problem ujedno mo~e biti i prilika, mo~e i mora biti ishodiate novog koncepta hrvatske ekonomske politike. Ovakav okvir razmialjanja, a zatim i ponaaanja, ato zna i good governance u airem kontekstu (politi ki, ekonomski, kulturoloaki), jedini je razuman odgovor u injenici da Republika Hrvatska do 1990. nije imala priliku samostalno kreirati nacionalnu razvojnu politiku. A zatim, odviae dugo vremena bila uvjeravana da e nevidljiva ruka tr~iata, obaviti njen posao, osigurati satilnost i osigurati trajne razvojne performanse. Nakon globalnog debakla takve koncepcije, vrijeme je za zaokret i u vlasittim okvirima. Summary Events on the global economic scene in the last two years, which have rapidly accelerated in the second half of this year, especially on capital markets, have had, and are having, an influence on overall development trends. Never before have the real impulses for change been so quickly carried over into individual parts of the global economy. The structural linkage and interrelationship of its strongest and most dominant parts -- North America, the European Union, and the Far East -- are creating new frameworks and events and behaviors that are then carried over to all other parts of the world. In the context of the research and scientific interest of this work, it is important to consider the influence of economic events within the Republic of Croatia. The stated external trends are also closely intertwined with achieved or announced reforms of the economic system that are part of Croatia's expected and unavoidable adaptation on the road to joining the European Union. In current circumstances, and not even in that moment of aggression and war, when the ad hoc role of the state for the organization of defense and overall survival was necessary, has it is become so clear that the complex character of the changes cannot be achieved without a proactive role of the state as the essential agent for creating a series of infrastructural conditions for successful change: laws and accompanying regulations, an efficient public administration, the creation of regulatory mechanisms and agencies, and implementation of an active industrial policy. Such a conceptual transformation in the given circumstances is becoming a framework for behavior that is no longer relevant only for transition countries, but for the global economy overall and for global society. Key words: economic development, structural change, new theories of economic growth, regulatory role of the state, globalization, EU adaptation. _________________________ * prof.dr.sc. Mladen Vedria, Faculty of Law, Zagreb, Department of Economic Policy ** mr. Ru~ica `imi, Faculty of Law, Zagreb, Assistant in the Department of Economic Policy LITERATURA: Babi, M. (2006),  Od dezinflacije u zadu~enost. Hrvatska privreda 1994-2004 , Binoza Press, Zagreb. Carr, F., Massey, A.:  Public Policy and the New European Agendas , (articles: Massay, A.: Public policy and administration in Europe; Drulak, P.: Enlargement and Central and Eastern Europe; Lippert, B.: Enlargement: the political and constitutional implications), Edward Elgar Publishing, Cheltenham and Northampton, 2006 Craig, D.and Porter, D. (2006),  Development Beyond Neoliberalism? Governance, poverty reduction and political economy , Florence Production Ltd, Velika Britanija. Europe's World  Spring 2008, No. 8,  Europe badly needs a Nordic-style knowledge policy  HYPERLINK "http://www.europesworld.org/default.aspx" http://www.europesworld.org/default.aspx Forum Barcelona 2004, the Barcelona Development Agenda,  HYPERLINK "http://www.barcelona2004.com/" www.barcelona2004.com Gilpin, R., and Gilpin, J.M. (2000): The Challenge of Global Capitalism: The World Economy in the 21st Century, Princeton Univrsity Press, Princeton, New Yersey Gilpin, R. (2001): Global Political Economy, Princeton and Oxford, Princeton UP Gligorov, V. and Astrov, V. (2001): Prospects for Developments in South-East Europe,WIIW, Bank Austria, Vienna Grindle, M.S. (1997),  Getting Good Government. Capacity building in the public sectors of developing countries , Harvard University Press, Boston, MA. Hrvatska u 21. stoljeu: Makroekonomija (2001.), Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Strategija razvoja makroekonomike, Zagreb Industrial Policy and Economic Reforms Papars No. 2, European Commission, DG Enterprise and Industry, Brussels Kerkhoff, G. (2006),  Global Sourcing. Opportunities for the Future China, India, Eastern Europe  How to Benefit from the Potential of International Procurement , Wiley-VCH, Germany. King, LP: Does Neoliberalism Work? Comparing economic and sociological explanations of postcommunist performance,  HYPERLINK "http://www.soc.duke.edu/resources/docs/lking.pdf" http://www.soc.duke.edu/resources/docs/lking.pdf Klein, N. (2007),  The Shock Doctrine , Penguin Books, London. Kohli, A.(2004),  State-directed development. Political Power and Industrialization in the Global Periphery , Cambridge University Press, Velika Britanija. Kregar, J., Flego, G., Rali, S. (2008),  Hrvatska  kako sada dalje , Pravni fakultet sveu iliata u Zagrebu, Zagreb. Kuttner, R. (2001): The Economy Needs More Big Government  Now, Economic Viewpoint, Business Week, October 15, 2001, str. 14 La Porta, R., Lopez-de-Silanes, F., Shleifer, A., Vishny, R. (1999): The Quality of Government, Oxford University Press, New York Maincent, E., Navarro, L. (2006): A Policy for Industrial Champions: from Picking winners to Fostering Excellence and the Growth of Firms, Industrial Policy and Economic Reforms Papars No. 2, European Commission, DG Enterprise and Industry, Brussels Meier, G.M., Stiglitz, J.E. (2001): Frontiers of Development Economics: The Future in Perspective, The World Bank, Oxford University Press, New York Mrai, Z. (2007),  Globalizacija i gospodarski nacionalizam , Offset MARKULIN, Zagreb. Olson, M. (1993):  Why is economic performance even worse when comunism is abolished? , Special Features Service 111, The U.S. Economy and the World, P/PMX/Astor, Washington Prasad, E., Rogoff, K., Wei.S.J. and Kose, M.A. (2003): Effects of Financial Globalization on Developing Countries: Some Empirical Evidence, International Monetary Fund Radoaevi, D., Zduni. S.: Hrvatska tranzicijska konvergencija, Hrvatsko druatvo ekonomista, 15. tradicinalno savjetovanje:  Ekonomska politika Hrvatske u 2008. , zbornik radova, Opatija, studeni 2007. Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.  2004.: Rast zapoaljavanja i standarda, Otvorenost, konkurentnost, stabilnost (2001.), Vlada Republike Hrvaske, Zagreb Reich, R.B. (2007): Supercapitalism  The Transformation fo Business, Democracy and Everyday Life , Alfred A., Knopf, New York, Rothbard, M. N. (2007),  Mo i tr~iate. Dr~ava i gospodarstvo , Institut za Javne financije, Zagreb Schekulin, M. (2005): Investing for Development: The Policy Framework for Investment, OECD Observer, No. 251, September 2005, str. 26-28 The McKinsey Quarterly  2004, No. 3, Balancing growth and regulation, McKinsey and Company, New York, 2004. The McKinsey Quarterly  2005, No. 2, Regulation that's good for competition, McKinsey and Company, New York, 2007. The McKinsey Quarterly  2007, No. 2, Mobilizing minds, McKinsey and Company, New York, 2007. The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development (2008); Conference Edition from Commission on Growth and Development, International Bank for Reconstruction and Development/The World Bank, Washington The Global Competitiveness Report 2008-2009 2008 World Economic Forum The European Globalisation Adjustment Fund  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html" http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske,  Hrvatska u 21. stoljeu  MAKROEKONOMIJA , Tonimir, Zagreb, 2001. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske,  Hrvatska u 21. stoljeu  JAVNA UPRAVA , Tonimir, Zagreb, 2001. Wolf, M.(2004),  Why globalization works , Yale Univesity Press, Velika Britanija. Wolfensohn, J.D. (1999): Coalitions for Change, Address to the Board of Governors of James D. Wolfensohn (1999), President of The World Bank Group, World Bank 2000., Washington D.C.  Izvor: prema. r. Mate Babi: Od dezinflacije u zadu~enost  Hrvatska privreda 1994.-2004., Binoza press, Ekonomski fakultet Zagreb, 2006.  Dokument je od strane Vlade Republike Hrvatske usvojen 09.11.2002., nakon provedene javne i stru ne rasprave, te je sadr~avao 19 pojedina nih dokumenata, koji su analizirali stanje u pojedinim podru jima i sektorima, te su sadr~avali konkretne prijedloge za daljnje aktivnosti. Takoer, u kontekstu ja anja institucionalnog kapaciteta osniva se Vladin Ured za strategiju, s ciljem: a) formiranja razvojne politike, te b) praenja njena provoenja, te trajnog procesa korekcija i dopuna, vodei ra una o hrvatskoj, te EU integracijskoj komponenti.  Vlada RH preuzela je obvezu da (do 30.06. 2002.) izradi sustav ekonomskog planiranja na dr~avnoj razini. Takoer Vlada RH je preuzela obvezu da e (do 31.12.2002.), oslanjajui se na  Na ela razvitka Republike Hrvatske i  Strategiju ekonomskog razvitka Republike Hrvatske (19 podru ja), izraditi ekonomski program za proces pridru~ivanja EU.  Izvor: Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.-2004 -. Rast zapoaljavanja i standarda,Otvorenost, konkurentnost, stabilnost, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 9. studeni 2001., str. 10/10  Reformski kapacitet u iduem je razdoblju bio ograni en airokom i heterogenom koalicijskom strukturom, te shodno tome i podjelom uloga resora i odgovornosti izmeu viae partnera na razini izvrane vlasti, a bez nu~nog stupnja koordinacije i konzistentnosti, te disljednosti u provoenju dokumentom zadanih ciljeva.  Olson, M.:  Why is economic performance even worse when comunism is abolished? , Special Features Service 111, The U.S. Economy and the World, P/PMX/Astor, Washington 1993, str. 3  Dokument  Strateaki okvir za razvoj 2006.-2013. (2006.) pripremljen je od strane (novoformiranog) Sredianjeg dr~avnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Bitan je i izra~eni stav Strategije:  Ovaj dokument, kao ato mu i samo ime ka~e, predstavlja opi okvir za razvoj. Na temelju njega e se definirati zaseban dokument kojim ese uobli iti kontrolni mehanizam za praenje izvraenja postavljenih ciljeva. Kontrolni mehanizam e definirati pokazatelje ostvarenja ciljeva te kriti ne vrijednosti pomou kojih e se definirati stupanj njihova izvraenja (tzv. referentna mjerila, eng. benchmarking). (str. 11.)  Ibid  Strateaki okvir za razvoj 2006.  2013. , Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 2006, str. 46  Ibid., str. 13  Ibid., str. 63  The European Globalisation Adjustment Fund  Svrha Fonda je pomo radnicima koji su postali suviani kao rezultat globalnih zbivanja u pronala~enju novog posla u najkraem moguem roku. Europska unija osnovala je Fond 2007 i pru~at e godianje do 500 mln pomoi.  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html" http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html   Jedan po jedan ruaili su se zidovi financijske regulative. Godine 1974., nakon brojnih rasprava, Kongres je donio Zakon (ERISA) koji propisuje standarde odlaska u mirovinu i zdravstvene pogodnosti za zaposlenike ako poslodavac ima utvren plan (radi se vjerojatno o najkompliciranijem zakonu koji je stupio na snagu, te kasnije donio puno posla odvjetnicima). Bilo je dozvoljeno mirovinskim fondovima i osiguravajuim druatvima ulaganje njihovih portfelja u tr~iate dionica, a ne samo u korporativne i vladine obveznice. Sljedee godine Komisija za vrijednosne papire i burzu nalo~ila je brokerima da prekinu praksu fiksiranja naknada na trgovinu dionicama, pritom otvarajui put brokerskim kuama poput Merrill Lyncha da ponude svojim klijentima zajedni ke fondove (Cash Management Accounts) na koje su se mogli pisati ekovi. (Izvor: Reich, R.B.: Supercapitalism  The Transformation fo Business, Democracy and Everyday Life , Alfred A., Knopf, New York, 2007, str. 65, 67)  Radoaevi, D:  Nova razvojna paradigma: Stvara li se novi model gospodarskog i socijalnog razvitka, Post-washingtonski konsenzus? u Radoaevi, D: Izazovi razvoja. Politi ka kultura, Zagreb, 2005. 124-136  Ibid.  Izvor: Getting Good Government - Capacity Building in the Public Sectors of Developing countries, Harvard Institute for International Development, Harvard University, 1997, str. 4  Izvor: vidi. R. Gilpin, 2001. Global political Economy, Princeton and Oxfor Princeton UP, 2001., str. 103  Ibid.  Izvor: Forum 2004, Barcelona,  HYPERLINK "http://www.barcelona2004.org/" www.barcelona2004.org  Izvor: Coalitions for Change, Address to the Board of Governors of James D. Wolfensohn (1999), President of The World Bank Group, , World Bank 2000., Washington D.C  Ibid.  Izvor: Gligorov, V., Astrov, V.: Prospects for Development in South-East Europe, The Vienna Insittute for International Economic Studies (WIIW), No. 276, Vienna, April 2001, str. 13  Realni pad je tri mjesta, dok je dodatno mjesto(ukupno 4) posljedica uvratenja novih zemalja na rang listu u godini 2008. Izvor: The Global Competitiveness Report 2008-2009 2008 World Economic Forum     PAGE  PAGE 23  Stvoriti odgovarajue institucije  Stvoriti odgovarajue politike Siromaani zato ato se siromaanim politika  dobivaju odgovarajue cijene  Siromaani zato ato su siromaani Komplementarnost vlade i tr~iata Minimalna vlada Programiranje i planiranje Netr~iani neuspjesi Institucionalni neuspjesi Novi tr~iani neuspjesi Tr~iani neuspjesi Druatveni kapital Kapital znanja Ljudski kapital Fizi ki kapital Solowljevi izvori rasta  Nova teorija rasta Harrod-Domar analiza Odr~ivi razvoj Sloboda BDP po glavi stanovnika Smanjenje siromaatva Prava i sposobnosti Nemonetarni indikatori (Human Development Index) Bruto domai proizvod (BDP)  Z^  8^ft:| h j l """"z#ްţŗŗŗŋŋ|gŋ[h CJaJmHsH)jhhb0JCJUaJmHsHhhbCJaJmHsHhCJaJmHsHhVBCJaJmHsHhb5CJaJmHsH)jhohb0JCJUaJmHsHhbCJaJmHsHhb6CJaJmHsHhohbCJaJmHsH#jhP0JCJUaJmHsH#2468TV\^l n """""""""" $ & Fa$gdb$a$gdb $`a$gdb""""^########($ $$Ifa$$a$gdb z###($*$f$h$$$$$$$$$$$%%$%&%J%L%f%h%%%%%%%%%&&8&:&^&`&&&&&&&&&' '>'@'f'h''''°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°.hb5B*CJOJQJ^JaJmHphsHjhbU"hbCJOJQJ^JaJmHsHhbCJaJmHnHsHtH%hb5CJ OJQJ^JaJ mHsHhbCJaJmHsHhb56CJaJmHsH7($*$2$6$0' $$Ifa$ $$Ifa$kd.$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb6$:$f$h$|$$$$NE $$Ifa$kd $$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$$$$$0' $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb$$$$$$$$NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$$$$$0' $$Ifa$ $$Ifa$kd4$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb$$$$$$$%NE $$Ifa$kd&$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$%%%%0' $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb%%$%&%<%@%F%J%NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$J%L%X%\%0' $$Ifa$ $$Ifa$kd:$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb\%`%f%h%v%|%%%NE $$Ifa$kd,$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$%%%%0' $$Ifa$ $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb%%%%%%%%NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$%%%%0' $$Ifa$ $$Ifa$kd@$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb%%%%&& &&NE $$Ifa$kd2$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$&&&&,&0' $$Ifa$ $$Ifa$kdí$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb,&2&8&:&L&R&X&^&NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$^&`&r&x&0' $$Ifa$ $$Ifa$kdF$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytbx&~&&&&&&&NE $$Ifa$kd8$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$&&&&0' $$Ifa$ $$Ifa$kdɰ$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb&&&&&&&&NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$&&''0' $$Ifa$ $$Ifa$kdL$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb''' '.'4':'>'NE $$Ifa$kd>$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$>'@'V'\'0' $$Ifa$ $$Ifa$kdϳ$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb\'b'f'h'p'x'''NE $$Ifa$kd$$Ifl\ HX ` TT t0 644 laytb $$Ifa$ $$Ifa$'''&(((0((($a$gdbkdR$$Ifl\ HX ` TT  t(0 644 lap(ytb''$(&(,---..X7l7n7p79(:;;;;;;4?N?pAABBNDPDHHIIIIMNNNNNNOݿݲݦݚݍݍݍݍݍݍݚݍݍݍݍ݁݁uhWCJaJmHsHh7CJaJmHsHhb6CJaJmHsHh5CJaJmHsHhbCJaJmHsHhb5CJaJmHsH#jhb0JCJUaJmHsHhLxCJaJmHsHhbCJaJmHsHhb6mHnHsHtHhb6mHsH+((11T7V7X7l7n7p7,;.;p>r>d?f?BBDDDGGNNR $ & Fa$gdb $^a$gdb $`a$gdb $h^ha$gdb $ & Fa$gdb$a$gdbO8OOOOOP(QVQRRRRRRS S~SSSSTv[[aa˻ˬyi\i\i\L\ih:!h-B76CJaJmH sH h-B76CJaJmH sH h h-B76CJaJmH sH hb56CJ aJ mHsHh-B7CJaJmHsHhUCJaJmHsHhbCJaJmHsHh7h7CJaJmHsHh4]h4]6CJaJmHsHh4]CJaJmHsHhWCJaJmHsHh7CJaJmHsHh7h76CJaJmHsHRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR $`a$gdbRRRRRRRRRRRS S Y YZZL_N_`a(b*b^bccgd-B7$a$gd-B7$a$gdb $`a$gdbaaaa"b*b^bbbbcc.cNc^ccccccrddd&e,e\ee;yiy]Mhbhu6CJaJmHsHhuCJaJmHsHhXh{h6CJaJmHsHh{hCJaJmHsHh^FhO6CJaJmHsHhOCJaJmHsHhbCJaJmHsHhb5CJaJmHsHh-B7 h h-B7h-B7mH sH h h-B7mH sH h h-B7CJmH sH h-B7CJaJmH sH h h-B7CJaJmH sH ccccdd.g0gxhzhiijj6l8lllmmnnpp$a$gd- "$a$gdA$a$gdA$a$gdHr$a$gdO$a$gdbee f>fffff,g.g0grggxhzhh,i.i0iHiiivo]vMvhCh<%6CJaJmHsH"jh<%6CJUaJmHsH hCh<%h<%6CJaJmHsHh<%CJaJmHsHhHrCJaJmHsHhO6CJaJmHsHhOCJaJmHsHh{hCJaJmHsHhXCJaJmHsHhdCJaJmHsHhuCJaJmHsHhbhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHiiiiiiiihjjjjjjjjCJaJmHsHh- "CJaJmHsHh- "6CJaJmHsHhACJaJmHsHhACJaJmHsHh-hACJaJmHsHhAB*CJaJph h|hA6B*CJaJphpppVrXr"t$tttuuvvwwxxzz{{||$a$gd$a$gdi4($a$gd1vI $7$8$H$a$gdU$a$gd$a$gdb$a$gd:>sssst t"tJtnttuuuuuuvvv vvvv2vշ茀sscPcPcPcPcPcP%hXh:>B*CJaJmHphsHh:>B*CJaJmHphsHh1vI6CJaJmHsHh1vICJaJmHsH%hUCJPJ\aJmHnHsHtH/hj~h%0JCJPJ\aJmHnHsHtH:juhj~h%CJPJU\aJmHnHsHtH%h%CJPJ\aJmHnHsHtH.jh%CJPJU\aJmHnHsHtH2vBvHvPvRvZv\vfvlvxvzvvvvvvvvvvvvvvvvv>wwwDxRxVxxxxxxyyƶƶƶƶƶƶƶƶƪyiyyhshv6CJaJmHsHhsCJaJmHsHhvCJaJmHsHh6CJaJmHsHhCJaJmHsHh:>CJaJmHsHh:>B*CJaJmHphsH%hXh:>B*CJaJmHphsH(hXh:>6B*CJaJmHphsH"h:>6B*CJaJmHphsH'yyzz{{{|j||||||(}N}}~~~t~VBȸȬtgtZȬNh1vICJaJmHsHh6CJaJmHsHh%s6CJaJmHsHhnq[hnq[6CJaJmHsHhnq[CJaJmHsHhnq[hnq[CJaJmHsHhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHhwh6CJaJmHsHhCJaJmHsHhCJaJmHsHhi4(CJaJmHsH%h%hB*CJaJmHphfsH|~~VX<>B   np$a$gd}$a$gdceX$a$gdp$a$gdP$a$gd$a$gdb$a$gdnq[<>Tbh@Bt 2 fhl܅Jڷvi]vQDQhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHh>CJaJmHsHhceX6CJaJmHsHhceXCJaJmHsHhpCJaJmHsHhwhP6CJaJmHsHh6CJaJmHsHhCJaJmHsHhrKhPCJaJmHsHhnXhrK6CJaJhnXCJaJhrKhrKCJaJhXhrKCJaJmHsHhPCJaJmHsHƆ4TXȇ̇>np46JLVXܶ~m~m~m~m~XHXhXh}56OJQJ^J)jh}56OJQJU^JmHsH h}56OJQJ^JmHsHh}56OJQJ^Jh}CJaJmHnHsHtHhXh}B*CJaJphh}CJaJmHsHh}6CJaJmHsHh\iCJaJmHsHh>6CJaJmHsHhceXCJaJmHsHhbCJaJmHsHh>CJaJmHsHRTVXZҌ$&Hv̍*̿vivZJ;hFUhFUCJaJmHsHhFUhFU6CJaJmHsHhFUhbCJaJmHsHhp6CJaJmHsHhpCJaJmHsHhbCJaJmHsH"hb6B*CJaJmHphsHhbB*CJaJmHphsHhXh}B*CJaJphh}56OJQJ^JhXh}56OJQJ^J)jh}56OJQJU^JmHsHh}0J56OJQJ^JXZ@B$&̍΍:<>@BDFHJLNPRTVX$a$gdO$a$gdFU$a$gdp$a$gdb $d a$gd}8:<>@Bhjl`ΔДҔԔʾsiaUUaIahbCJaJmHsHheCJaJmHsHhbmHsHjhb0JUhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHhbCJaJjhb0JCJUaJhbCJaJmHsHhOCJaJhbCJaJhOCJaJmHsHhFUh )WCJaJmHsHhFUCJaJmHsHhFUhFUCJaJmHsHh )WCJaJmHsHXZ\^`bdfhД$ Ƣ "έn$a$gdD $a$gdbgdb$a$gd5$a$gdb$a$gdbЗҗ $&(*<>RVpt̘$&(›<ڜ ij}h CJaJmHsHhnq[h}%6CJaJmHsHh5h}%CJaJmHsHh5h}%CJaJ!jh5h}%0JCJUaJhbmHsHjhb0JUhbCJaJhb6CJaJmHsHhb6CJaJhbCJaJmHsH0 $HJpơƢȢʢ  (*DFZ\djtvnnnnnnnnnnn hb56CJOJQJ^JaJ(hb56CJOJQJ^JaJmHsH-jhb0J56CJOJQJU^JaJhbCJaJhbmHsHh=hb6CJaJmHsHh=6CJaJmHsHhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHjhb0JCJUaJ+ƣȣУң֣أޣ*,46@BLNPR^`dfnptv~ ""$&Ųň}hXhD mHsHjhD 0JU hb0J56CJaJmHsHhb56CJaJmHsH%jhb56CJUaJmHsH(hb56CJOJQJ^JaJmHsH(hb56CJOJQJ^JaJmHsH hb56CJOJQJ^JaJ/&(FHʭ̭έЭҮnp|Dfhƶ{obo{oZ{RoboFoh-CJaJmHsHhbCJaJhbmHsHhb6CJaJmHsHhbCJaJmHsHjhb0JCJUaJhhD 6mHsHh6CJaJhh"6CJaJhh56CJaJhh6CJaJmHsHhCJaJmHsHhh55CJaJmHsHhh5CJaJmHsHhh5CJaJmHsH,\ıƱȱʱֱرڱܱޱrtͼ}qeUeUGUe=9hPjhP0JUhb0JCJaJmHsHjhbCJUaJmHsHhbCJaJmHsHhbCJaJmHsHjhb0JCJUaJh[CJaJmHsHhh[CJaJmHsHhhCJaJhh[CJaJ!jhh[0JCJUaJhhmHsHh6CJaJmHsHhCJaJmHsHhjh0JUƱرڱx"$(*<>@XZh]hgd~RO &`#$gd2|Ygdb$a$gd(b$a$gdbgd[Nvxz|npz~ƾξzk\QHh(b6mHsHh(bh(bmHsHh(bhbCJaJmHsHhXhfaCJaJmHsHhXhSCJaJmHsHhXhbCJaJmHsH!jh(bhb0JCJUaJhb6CJaJhbCJaJmHsHhbCJaJhPCJaJjhb0JCJUaJhPhPmHsHhP6CJaJmHsHhPCJaJmHsH~ڶ  $&*,8:<@BNPTVX\^prtvڹܹ @Bxzغں .0TȶȬhbCJaJmHsHhbmHsHhbh-B70JmHnHuh2|Y h2|Y0Jjh2|Y0JUjh6Uh6hbCJaJmHsHh th(bmHsHh th(bmHnHsHtHh(b6mHnHsHtH6Z\^`bdfhjlnprtvxz|~·ķƷȷʷ̷ηηзҷԷַطڷܷ޷   "$&(*,.02468:<>@BBDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprt$a$gdbgdbڹܹ @Bxzغں .0TVtv$a$gdbTVtvBDbdtvҼԼ`bhbCJaJmHsHh>hbCJaJmHsHh2|YBDbdtvҼԼ`bgdb$a$gdb½ĽƽȽʽ̽νнҽԽֽؽڽܽ޽   "$&&(*,.02468:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^``bdfhjlnprtvxz|~$a$gdb9 01h/R :p7[. A!"#$% 4Dd8  3 A?"a^ir,`D@=|a^ir,`Xs-Gxgh}Jxߋ%וyzf̿0}񓐠_mTb0`#?h`Ȗ@ a |i#p ZFv!0nll9eAJYmQiZJW߼ҫVcǎ''ჲNر(Yݟ~aOnm>w-Otkn>>=>>/~~ߎ-;Wr~BFxkc~xr#ru#Z dJ 5vHW=On?ṑ\NwQFJ5Y&np#u#)axr#:=Hʗ甮SnHi R9sjj%Ğ)wiBM FFbaGɭ[a#hMږ[Kȭ7cזzFFC*HLj-;b7>wȃX{F|>IQ6Ɯ7VMMij[m܄w(){蹩Lr尔7p8nD@=ÜGIյޫc>F{D|Yh>ODDz{Xj=˯[ Cp@F7np#Fp#n7~yzg?s/~<|ﯿ˼n?w'a>7ji^Zn_.kZRϱ}{{7nTŻ97~7PWǷx15_8Z~ՐzOo|]7<`ז9~n7 VPBcW(֌vDh)cZ71ssb=22Xܟ/hZ7rmnd9o*~$q}lXo9 'l ɟ֍coxx*72d-jOnf9>6g~n7|, vo*6Nu#:?)H8~84$_+gȯ%=yf72n`]9#5ѧJ{T=_j݈=V MFO,Uj-4 E٥_Fp#lj5OSx*v_'vӋr|+jA:yy9)zʗB X.-5GbjHq ]nu5`םH}jԱ}.LԌu?p#8̺أ",9o$b܁H8j{=WH-9#'g}ir׍Ly?p#8[{5ưDkHr#]L֑ ٿ>Zٟo)k-Էw~wp#=bg ֩>5ue[֩fqwϬ\.7 v<=C'x^Jާxݩco.'kq#sFE7t"|-о~[i}݅[|>y#~}k97bRE㵎o,nҶ}kOE7n>r$su?7X>T|ܧof\=Fv'~7HBtҘSkGK,nAlO#79/UndzrFZZqmr Dߠq>e1=vLckrvb~ڮơs)F!7EcNRi/_={m~|5Αk C+ةfn~Ks%gu=lǍD'RWIQ<_9(N"T/5kˍqu{_%/R+Gb$pI`n7⿏WL٩xҊ--Az/:wjL;|źo_1[iϪ2ߧ\Tt=~?z vj]#vŏ}}_g>`_7?i7?}X)n70}Ar}U'sbMFESqv>RnέN+ }{W-+Fp#ԢFR5!c5kKu/wFR[;^Z@Q!~fxUϵCyK%moq=o ?(k+;FܹÎswC۟Sy7Cס>]KUKmgn`n$g/J_Rvk_7eHq q#{zmص.cu#FH9q\L=c_1wt"TTn$|͊V72!nDN$R/|Rbc߻$=sغɹ~Tg߻֩kNM_kn}T [D.N\.7wCHn[-{ڶԹrrL >7q#ޙNbUQŸu 7 Ck[7?[1u#z܎}umrc=nˍ>ؾ1/)u>nan`n$15ޝž+^֍<ŭ1¼Ht'&ȏ_ǰs||?_3!n$wO[)r!q:47n=s7u.{я7r#Xǹ>[܇aqrc"٭X1׍jg9c܈nT'\9{&?0q빖zVvdM{FGj{/9OΠf5V~]n8=rm5)X>Gɱzr9R}+k.(Z3zMnFJkXPk.c܏9cFZM܈7{!nĞhRlݍ4U!7s>Rm(N8ۼ@W$SRuFiպZ41˴?q{}L{Ĵ8)'ImoާlOFZqFi%7UY'}܈|ZW0z%F`8Czvy5}7wش֍;=.ˍ1>n?V?v锎1:55dp#䍴%{2ּ|RFR:3F7aq#C\<_5_W^o$ûTrV{ *|/Tܹcvɹ˷(b{s邚e@Yc:i7rFp#اɹk*^5uRRԤbv 9\fs>HoS1)W[9v~7bܽ]and_[\W7hq#?kXU»m?c`coÏGϳx^Xpi(9_\nd10x@Y^Itv8ϩ^&:?nž6f-zZxT-He[3׿TMwBWih3T5꾚]oKvGޝE:kMknFb~gxUSy znt$s= P|۟[-OhRcٗ3=@zaiH{)|GK4^c;O|ڜp#n7- ?N]=GIAnνke7b&j;BFw#XljˍǸ>c7;r#]!~Lmu՜H=k=Aj>}IֹF^ ksGp#䎐3H.}'s#Ík_19>1fjbXnuĞ6C沵H _srGtn~7ȥZ7o>%Fc7Ram*vۍHc[m_{eXzнJ)ie zWiˡnDϋH!g`n1(u]n8p#1wj7kNMHׁ`eѵ>jq#䎐3[u#]kws獤ߐɭ{y#s)F9]rFKwL7kJCemc#nL*^X*kW\ReZ:C1S]sFrb*)7d̚!?5cj˾n$45>g?7~g?/%ƍ7n٦}o~[׿K7?';~yvolLﯿ[\GWjܶ#ηi8=w;BPSs;|}R>5낤EFZ}B;ָNI{c<55n$u-5k5kSt׿ִWt_:I8s׍Fˍ(}Dq+D'ѵ}| o[5n$zw.5n_{{sǔ7K!gp#?`1X\cDő1޳84ƪz^.,Xu\fn^!FD9q#k1w-g1ޤ#ukZi}Ƨm%sǍ-u>^ 77bZ>HS@ǎ9"oF洏1'iǔ`#n\qyK^>&ERq 7{Za1iCscJyɍE> IhT{ͤ޻}us>':}܈_K8G n`n$7kNs<ՠܑ܈H %܈\NCxr:RsGH>#KE?=G`}^KUZ7#8,&ޖ5k{.>Լots{ޫuPr+5?}:5zN.}n`=nĶ+G~jK:il7\]I<]=D׽G9#iYct^kKdNgr#[7|OgľPo*!~_o3čO v=Z.7:9sG~#cčZÍFp#wx\ڙC>܈r6Kq#CRrGr|}_x 7٪5BkgF\y qg!/F)Ӎ %厐3īwT3Z!s\FFR_fxZ~#n$:k5^͇ƍrt#>5)S)RrGHQоs>5Uq#Ct#~]bj}mSFq# dԸT.bf́\CHn}1܈(t#c 䎐3@M Xn$:Jj܈c>h{Wn$ؘr#-׏uJ72XB9#܈|[,qWǸ]||vcrGrX~qzj4{ /#5^~p#ϋD?NjPW0n7y㡇u5śwm}Ke*R?뷜畣s?1]/n"Cf~r^-㾯U}/Ϯ&ΐT^?t[o͋PW ,ǒPv̛(w?uFp# j y<@R d;OG"u5뮉Q~D^'_"'è]|?nGY Q X~=A֊z(D7u,E7j]#\zX^ ӏE7j.P# A7?ďF`^:R7S5TgGp#މ.́I2o= ~7xjp"#'~7xjp"#v= ~7HF`!IXWD`գͯk3w~7$[xawNO?={wD FnOzn$Ԣ 88$z룞?< u5k=^$K;ďF`;PjT?ԓo;fxf4lӓB]+G'fl^>4I6ZW912g#؆'Yc]+'WVޫuI4l˓F"Z8ۡd}u5vɒi!؞'Yr]֠a,m{ռy!"Xf_4I'YZlԓorE= >7$KoUij/,k4ZxiXlfz|n`(>`?56^fz|n`(.`ؼxCp#1bSeCp#ķ/x`=Hji!C-׈Czh}Cp#-z=Z}= >7ps)7lWN"+ekn`-=F+#0#;㜫W2/ xw[ݣG\ڸx-kט=#HD7uX?Y}%c('ϷwO.\Xtn/*(f>v̍)U%/(^#k^c\re9>G`=qn[W 듙ʳ8::YHky97k-R&OTh JsdǶ|Cc>=E箥F%4|Rjh\'ۮ9uv?׵~p#nY}M7>11q#]sA:O1,"Oj}H|i=FtklRndyčE?>nR=W4|E']0}܈Y|;V8 A>yqkm=ysD4srn}+~p#}Hw>>MynTkT׍(g)W.:S`UXsn8S#n/q#x8%F9rF~#9txxkQb뮤3 csA2:'܈}%]}HN3u#v8q4.ӏ;7Ʃ` 7CvԴ+A{O7P W'"Cr#Gr4s=1[HnDkޠÎ>K]W }Z:/~߇d 7RyIݫ)7΋> lҍXKH̃k٦aR4qk91Hkɇ]bh㕣= Kt#|Z7ҷ:FnĎo>$r-y9R%s-n» 4)Ȑ~#S#n?;_"(ߌ47Q-{有}.Ej=~~ ujuq#}{x?sv \c.G5Z֍jyč&^!SX{ iSCYl`q?L܃[{~[8ޏ8׺P}@Z܄qJn$:Sjyčԣ8&' A~?c܈Ŝ]n$׃I՘qĸof?\ڵesF'HΛuʋ߈w5:v#zMzZnRM1zq<|+[a nDq ׮'^-07bqr+zGBckR.:5SGtΝwsr>u{Scۍׄ ͙Gzc#n1A<c"W뱮o_C7[z}xp#l ~֮x)% noU֤֮ug&S-}Fp#4Is]CoVzX5gCFp#-s# W*9Cn!aם;[m1t ,G\[<_ʃ܈GK"b:]45D]a׮1kjzԒO䅫Q/$^ápsܑKbۮ\|nFEqmkBb}8Gs#D"r,Fz/S͔n?mF`XX`N,g$>̏\pŚc | ڶO7"Y|c8kȹb< os&FZ4fosDF}տK , Ak_%5`#ׯ_gN7TD)G"8}n7b"T%8OH9 }tպLFkyxU_ji>軯mtm.CWΣcaMEJsRb?㞣ŋ`@ʐy2wqH)HM <]̃~%Nrt#Ògp#@- 5<7Hsc\I9)|?܈s #eȼF`:7F|n$Uq>=Rr#Fuiʵ59H >MUޅmS- 9\.M9ދD1\uknq#Ρ3FJ~-7ҕs#rbujRˍkfWN`<{]ln$G&WԨ~kHWw9:wiFj=6.o$k;wn5c^ 4p6O7'y MFl{Ct#s&ִڍw_]=\HW\Si7R721S, 1$C@lwFZzb֠I)݈jZ|݌rZ4gFn~Z~"֩1[ k-ܺ1V[7Y&կuˋN?7bιߏn]x }w؋ϯ+H}Se^[p#0mj'r:}xL_g?O|߼Ht')7]K}8}0ԍuh{6鳾TnXX  VϼRFRu=3bA3wv|lqWOTnfz<1vm?Z%_̣ȹ֠͑~擆)g^'n8  wj݈Xnr,+ e:Vq~ˍǘym;nļCwϝ/=BߦE5Eo'ȹ=t>~y"G^fuj,G$Ϋ+W5y<}zj|n @_Vƍ䜄k]YkHuj097s ]n$wNZwiֹ,{fBjzcuֺ$vnOu~}=TCݰ9 \ˍ3gy/Rr#ϏˍׯCתsVZu7܈;̣Ho7&xCFr<';";(?G4s{Hkj\v]n$D蚟y:wndYn$EI߾?KM-nۗ~Kྯw7FDcJ=b>܈s2|M2t{|Me^ǘ;@87q72p#5=rs^ šFIWQnō|Vō԰f/l/~ǍFp#-C$$?n7 g,F:Xa[3@nd caF w7;rF!w7;n`~~'v9#{{#79~c~9#kl}?=ӻ{I|O s0>:1@/~ᗛ{Oxv<:nNOOW^e^p#7\MrGxΝ[o~Yŋo#׮]c^p#j;Zzпƍ9q˻֗Cy0|ݎaX]?4Vzϝw4y۞}m ۗ~KP@W䡇͋W_}eԗP ~Iy\>ԣz97rH}/,|> +象瓻Ǖg?=@o#tL{Iya}TOPrߪ 9'ATK#7r2A1(Οˍ^=/~g~\>}yz ԡ\C:RG6[(\>]nD}[u .r+WNNNh/_wѸ~zlMO_+m/eQs$~/nx 9>/X> 'r^N?֊0{r3?.\u&N7sbls#~%5F|Gi|Duy}ɜJp#@?f5WCu#r>??!~͜!Uw:W}G Ўr^biuz6=~ nr5nEʍΝ:9˰~"\MjǙʍ3n7zzFW-< ɭY&կF`]5wQcaϜ`Z|齳b>P~;G >FĘ?F|_߷FjBZ܈mX.Tęڍ gnԛ?/>W^rP[D.|(/; 9"ѝqyIb> njr~VOE-ko_- dz1H(*EF| Fj'sh\gnڱ\Rs %RJ5 9_\'㥮jmrsK~D.Ӣ,f:oZX|)ӧ] 'f6VZ,Փ~X&Sݻ?wYf@c _'3F#RG,31R< '7^vo3姟~3ОlN#syzYڽ_W_91 }K'a_U)ϑ9u]h9]u|7^\4}&'6/^jQSu|7NZzLY3}&'6O=2O:X'mgkb&c@Dqȡ}X%jb4I z(diA prt/n>gn>Gy%}'&?}%}'&`lb֪V99I, <'̈>o)xؽο_~o߹-yom?O9WGx=ƙ:?O|iKǏrQ<ΫcƱ>wzi^ jp#_^fs{^Սi"ދ{%y]q9b1Bǘʍ#5F`O=6Os+ÍZ۩x #Sh1.W[}݈x ҘyJ1{\\ޚ[|9?q4^=cFZѸ&5oR뉘) /n<8#z|n$)ru0)7ܑc`<n+ȏ+Yη/nwt1Ft)_Qu#sϏǍΦD㏧x>\ u#3;u0ccj7>np#X?[ZS3FRUs}GS*+_xs#X}ےSy) 7 usz ndrKy-jr ScIӧcLFRbb_?F`bkjjT]Z[7 z{a,]9.c,'cc 74:CÍTxާp#Yl/R?ڑڼ.ΡäՍ]Sy h}uާp#0=^r+qFQqlFt|\׭A1s$:+o$ 䍴cj7Ƒ\ np#X7콕8#PF"ce5mJ$Ǻ_:5^1/7Sx <ۛ7z8V^v=?u r$zjIp#)#{ =Tkkmp#a kB/՟\ =Ɣnn76G׽()o11p#%xndn׈֚XkqX31FlFp#{zp,ݍ`"!;1F| np#X}cd|Q b*A.$p#@7^fyCޫp#np#n7nnቿ[!_q5[yKsƍF75 zy߸F7r+J߾9~Fp#H]߽9~Fp#ܸqZ'{9ƍF72Kxe)_?@k{r9m:r}^F/a;rWDqg|}:kX~OF`zs;>A}HZ7=Y(u|?/-c89w/Zc!9y[H'MgǵLSn|7~k+z95Vn!&:"ˎYϱ^ȏ%?sFuq#F!ty]{KH1c.W7kAbcx^u]u7+sǍazˍjr#K߸nF|c.bO.׍zWqSѕyXoWܜGncʵ9\k557n7H}TL7.FJǵ5爱vɚCRӿ4k^{gCz:Fy׎A>yq#3THh{*Ϥˍ}-׹F7bkmV7ʻL5Sg5jR=CbJ_2IջԤ,`јrqlFsX^{3wMMXZHƍFp#ߋ5Ƙnį2sb*MZ7ssq,slΡ&h.CFRou7n$گ᫸oktTAubc|mϙ)圤M󤱤Ȕk뷌F}}jcoԃ&#cRؘꍪct_[sȽ܈u5č|].#TFtJs2ƍFp#PXw^;ӍFQɡVض4FRkܩf|,FWs1ɍ\sн-shrCM|DGkI1j.Qr#"桔^ck畣ާp#0[s#05kz(= 7nd((}_="ո-XLȖkjx| 73C,yohMepz Mufwv7nܼmV֥]x8~)} 7u|#F`[p7}_C%߾[ޗp#V9PNw'+n\5Kz<^#~N_kF`C| ܌_8y߸e>Է5_?y \tq}Sn{wO똅txNnc~>Gƣn+G'sDϠbC1~1mOS[$/ⱽc {̹^ر.(?nmވeu+bLSjub?<>(7~y?X Ɨ1ƶ>!K^5oQ/R-y!c2_qLqߘFO/>*wҚ]=q|]U/n>Џ&o$n /tTDt*{0d5U]}Tb?ԍh4 jHt~\)U3_{էH|]u(+n7P!{r:bcК3O1Y09WM>C\;VވO%Gƍulm׽횯S]RkX>} prrz;8{={?|K.e?O϶cڵk:/^xv9/_.^W˜j… qk90_k7 WǍLFbxmOżku#MQr#mj7Ø1>t(uD|*^D\r%y| GN$CH˵щDtNmϑ_uw?&֜}:_W[S2559?ʝ)v]bKZ7rWJ9-3fM nd;xއ>B+1m+Ak=u5nDƻшޡՍ^&=sD_uLnwtp1^qm>}Mc\_N^C.$5qG,DaˍX=O)^V7r-ާӎz%=Gָoך-Ƕ\6Ykc9Js1gO!;_s9$%7{,omYvPlsʁF,Wofˍ ɫhu#C洔c7sd u5wF)9r!'(.cNՉt+Qx'JbI=zKH8w]}icyz F04=8b!u#-ō 85%n9rHޢ5=Ub~7v6ryc-W[.ϓ]=?Xָ~ &hEzlˍzuP}T!r#/jdiSeo.ׇ7z ?o1bR/nD1]GM,:f8lj\RuTX@xTnEO]JM|C.rx7wѳ{'Փ55VۖZ i楫kk7@y-ӡNl/k[j}/r2rn$=rLj3F].Dn Gϡzz",w5>Bɏ78| W:ZlC^{7@߾[ PO'g7,@ @= ?.ǍoFկ7 ?jzV?~s[7POx3^}U[7POsYn?~CP>Wn`X9}Tm^+:-Sz3m}$wƭ}O?ܿ9~sm|~_^Սc?_e&Y-͝Oչƞο?G-K~箱BD箯~օƯ47]sד?;NdyxGy}=U[|硇sFV+}{ZFR~Uq\n+ -p#q s9'9?hz&γO7"u*vv#u]sKF~j\cf(z?sF[O]OߩZ'w|hsލƢs>b\(FxMLe هڊ|>ˍu1y\YF2z553Cw |:gš9ć[ڍ8=UK݉GRn*7usZ7{͋ߌ|ۏsH>~wܸSn$uo[sn5Qڙx8&_z'>-<|{sKt#b/Tc1s$rg>$f# Oу1gh>~q#Ҹssz#^2堢Hxm#K\ZO9|g7#c}yn$ƃ'fzp[t#p(ty7k;Rq=3M77rm܎u:K@K!ǩtw݅ vwq9.]ez}~[k۴ŋo9֕+W˗/=m?=5k׮m{s;[ndm+^oM\gM=AWmO7scC:{},>tNZ܈m=A!{l7RsZr#^ŹkY i|ogYjԽH^\7&S=Cbs#zOu#vLBʍ|=F1o&r%rMkbn79Rӓdִoj-+mSk䈱e5)7Ct#~7w]S<Ĝu(onaʭMMےCn\=ORԖ핿_kr(勔G>r'Kk.GQBSyڙ:5)Rn$o sJn$_'FpzxS=|<{U5qbɮx9'GPG_Y8IJܶI1Jc.mcFRm sG_C!h^Fv{<ڐ"1WBuy7rD:Ni^nr{'}\wr>FukɹT$V~g?{_>~gΞg|o87n?z|뱳}o|}4Xzi|>k-#%7_*5FJWX/^|muk!iukÍmu#/PNI=X}Fr\YƮۯSS{p#H^#"ga㛟m{s'ns#C#Ǡ|&/i~zn3!Y{[obk[_P9V~j݈_&6߽Cn$:_΁u#I9ߏEϓǝ;/7݈v0ᷙ=/?r>΍ŋ̵M-_ɭ$?I׺ؽ]Q1H\8WRSSʧZn9g$Cu[]E@Oh*v:7TR0>wCH+q}w&]ZFp#?f^_78|݋w]YKϺ9ע9ܑ7'ꋊYoKO-/cqoiB%gdyA,1o̹^8'IX?Ը˙WK}7bDYƍh|"+:nGT껒6,Fp#_H=fRT#q@Vw}EsH#[-g1rN֯8[`9#k!i_NGǴ-EiIr^ܚCrhp#RϑW_}|h]C;T/z$p {L][\!^dk5}PNܖߓp#XFϑ)ұM-SH_V`mp#XFϑ/ݜrtB<_=@T_p#9bSקȖ{=U@%UcGp#ҕבiMϑC^O_ֻ| 迺-Տn`.l}=G}->p}+X%O=6{~g'; _xlիWov|||ovtttqʕs\|챇~|k׮=v&zҥUx\ϏIuӵع ];OCsϥ_srcI9)zv]h… Esלq&q#-9h`M(M}/{܈1S1Ǯ%7;%#G\sx'c9蚢:j܈˶&q#Ca~܈œ3X؞?>' t ;fk܈~o1csc\GP~1פՍn^#❆?g΍=|^k7p=#6庳LoaA;jA&N:"%PĂj#hm-&BF$ш-o1xxׯ~k~}{f#u>Mo< "z%5 yc.ͯ1~!wv[cjM<ؒl&{d#X^/5e#=Iz.ck.Ҟ#5Kc. {f#jFc沑Z7'Yڗ% kvbX2#d-skl$DZY3߫qh,͈|/e#1fj7沑z9-Qo&l&FuM:^O᭯Ieˇ?ͧ\`W`n `]Xز׮SFjQصȨ^`vKլ`y̭1dl$V\-Ie4DFz_7c\vFFOͫ y|o:U7R-YRKWRKFz9GYG[EgkR6rb.Md#ş;59O_Ha۱f;fi62~#u]שjsZǦ[#S5+_k4Ggq7=^}=2Q6,R9kR6r7/{>"gV/K?xaq6}[$S|xW QJܞxRo=>Sc~qLMsq˒7תw'7W/LM=jqɩ{}x>>?GY7A)\Ӵ>1F{X 2n.3H`ɚ,u׺NM>vaT5{hfݮToFmmߖIi3X:ƕK-6Qv!9ı9n=}ns_]{suB5C[ǚ׵Fs6ǚzvZ4]/`^n!ͧͫS_G;au\qun띚Bus=2Zg'T^ǪyDhokR/z]IJG.u67ʇ&e#5K͍ضLս%H[.a_l9%99푍XRod#K@?o9Y6Ruu^^[לrl*KwS d#S}Cf#9~#?Ԝ`I6,#88F咽SαxM9e2Kf{od#p-p rl$oZΫd#ȡF%XYF@lFE rv!DZw62^*Fڞ3Sy>㶼v>Gw3g5k1^1ncg#\υlD6"ngMu#xuFsF}>zִLY·s=7`W~ɳkme#وlFFcڧrI6RƘ9YT9[quqqd62zsأZS^1Z!K[ҹep^%ԛ{FӴjd#وlԌƎkש1XWKu.ujr̾CcFk9os%l鋻$YS[1ܼ5kLSat[z9q*vGk.4cch^6f3=v?jCzM/X{gF.e;nۺĵl|6}n=zՍ䱷6>~;pbc<?VǜrI6ߎz5l$%6'td]{m6u6ޣڏZS2:sDF=K3?wx],;=s=Y׮9 $3u!>罟F\_";ql$o֌${4e#6mʣhzYzm6Ҏϳnwhsmf:~k=K[3ܧ[k֞ldϩ.kkFd#ͳأve5׋{YX\@6" am_`Z֤Fd#\9:[׹;S?#=q F/{cg#у4e-S:$}D/25~ #?_Fd#7:Bkk2S5irM;obo@.lD6| pb#Ɛ @6"_lSG#pE߳\@6"y1&H\ q%\A.Fd#0/D6_<EڂsQSO_^U>KS_z߿h-Iq|K{Ʊ<^#ƙpa"׌Oc;!9sH 1v_3Ǜ:x"iHdScˉ8wOFLvl.g>#M"Fvkc6"rZ#mE7!~83}̺%z8׺6[sceDz՚s#m\zXs9l׾sN8scz@6r\u=7 ɽN>ܡ޾4.z8ZzQQh~MCC{93sFF2)5?>>5lLE~} ]׵Zs@zCayT~nlT_Gi9s:f6RQp{{cQ8[z@6oz yʒ5b>5/X2nDC+{1;\z=jLj16Ys#9窵h'KkF^SsszcԬZ{8dEHqMukқԞ,K,]F6)ܑXCJUd#qTN'ǎc93Z7qj^27ge9Q7Tl߿A'/ {LekZZԜQ?^}K6U17yF[s_Zs1wNsyM65@Z6 [V6ۃ$jYa"? 9)Y6jNP^]B\bJ{K֩k}mh6hs:5y>-9lIj y7 95!/l$n˼fYYB홱4AݦD[w9BՆ^ќOeZ400ȥbOk]%֬qt/hf)+j2f57=N=̊zzn9:OmSy\OֵE00%5[muX5XW)L"~f[-|%ǨHGȚs]8"9E)hΏlֱ ~Sv̼dO|wXVԊ|?l kG}T6p}Z;p^}OUd#g=DϒܞgyUVP+l"\eJԋwv kZd#*AQmחFd#>$0]+k^{?@6]C/l͉)k R'y\)=ѫ<uLHwlX:z6?y6ֳןO_7޸/SO=6O<Ľ}c1z3E"^{{'lD6h3L'|iTz׻=#v>&c؛DyMx׿{cوl"cs=G1ƣ>)8]~賺nde}@6"`Nwsck|d$K&rI}Vk=hF.%42q̥e")jȶ||ػH=l,Hl,5 [UQg lv4=[?9ZTQG%nT_Csiޫy3Þls\RfVg lsͥ9ok_$5|O)/%KԎKc xֳ$Y ӚҨ%a]o'W_#2t=SeW=Kd#o.짯Kr}D}U=θgRF簦4:\35C^߹ٍ @614w7&1C产}H;52CK/$ķ5ԙw~y^F8ws#[.у7OgmCߧweuF8'J=d-U"_3&1nz^H/E `g w5%jͥ.-ﳯ `G?esk#a#i﹀[{j `z8snf$ xe~˞YrջWTl+5(clB#/5i􍒏Fs\f#lz Ul@6"V.jFv\Z?#FԌKrNbΖ:WAbڽ:!l`m͈5vl`k͈%皏w|}v~l8<߹/s>R GF;]rnnW̚Gz'W„O6Q'6:I^\{dJ+~ϩcɲU>5ݿ>՞|Id#t'm&Z'#SG+Ʈ9]3$S\ĸzZvڏzj>QokaTH1|Wj3=q/SO=uGY-d#oe#u,Y3ۦƭ51lG=7B>ێ#X{FQs%Hd m=ǚd.iY1uMj^ǓYNxf#kiܠzm-Iﶾ̒Z+d#llW;P3|1iq.ewqCYe#Goz5fk78j&]@cY=]FuNÒcG6FF|wuLd{q{AF5y[Q/>{Ȓ$C8}&sQgm6w(CZ]yE/YcB6FFl$%X;I{c^?g}C̡w|sH̀l8nxοg=G9 }껃OsۭGۿa=.3wz}j ^[8r%f.zlFd#4s}Gh?,ٮ)3y?F@623D/;m3cN/Ò>ʿeF'$zڭ8:Aw#&Ya@;L˽֢ikz>y H{Y oFUdxOkMGZlFXzg:C__Fed# ٞl=sT;{f{Ns]>sbmg[׵3ikDGY(G^ZkύK2]g#3P;?|4 _6RkދܚlD6C%=hܜuGuX,cT7w]dvӻzsD~7s%:sFF^kԐ병|VوlD6%{#kݿe#>bIZS073׬5?ZmnڏC1zpwFeJS|M62wwԼiy;+weȱ\=ד%oԧyzaֺC\Se#skMem\zFyQۇ-28Ǵ8^~yj_aوlldɼFوlH~YO;=חem6Ry1{f#m}(WXۿ7.;wݺdNv#m.г6YsNFd#S߻Fd#F=9n\V62%{>gY72rloi^r)u#ϑuSJ9qHujv$דj#?eFjHFϒldwF=!sjǖld 'Q#sjd#ͩa]fK֩ɺ:5a1:F=qsuKgSkKr|#YZ8d#czu=Q-SB6\^1{0mmvR3_v{g#u<:n%i%H^utx{ GK2Z>q[ۚ5}l$9u[<<,=pHuXgnݑ:ou@6"9f# ͉4DFz ܚKlD6g/ƯKzCDͨx;_Kwy8G<}/g#q,ccӟpH{|Uƙ)mj.HGcךL"&η}qh6HͯjG6f"-p疍q~ܷ{DQǺ~$3vv>no4uuyk20ژ<-3l$i<^=86ձV^fல|ArL[硴$m@;m$s鍭8~I&ZSFyF>}Dz9FFFud#Kf8sDK3ZvI6rq+jLbldd#9g#s5KظosH62UQ續2A~S2Sȡqldϓ|>(#Oوl.)c%1tG7#wUsH\j6HN\Ocf#=sYl8%b=U<$S]f#5ͥlӔ5#?)Fzl#Zjke\6R#蹘FF͙SHfe5?k~ l8e62xjL۫[uI62iUs0{f#k=jILnW֩[R`l;licl]qiKm[82s۴cQrݻ_fŌ=ssGWԚm7U1דkElXֶ# bZ%2Ǣ7&̡ YjBXZ{n"=ss^>1Z6}.6E]'d#5ͩ9E>fة95lD6FوlFf瞍DoEN\@6"N{S6NF@6 Fd#l6| /{z_ݧid#7V>vd#l$rd#&D6oW長x5&]t_=я7gOm>ǟXCXsq ^mG[=y8> ld8:#>=q{+2cf#?~z"|"=l3ȡ%FN{k=Xk~ҫ=eZkuemyhHqY#Zr\l4Huy2Lm;%zyXWE0ǩ]j6Y{\ltHf1Nn>㌲H:g#-Zyέפn4z\l4HE| j^񧩞[zSs}RGl[>u^K3嚏cqF@6d#5w9&N͒ޥ[6ճ1z0=lkf㒍ln-YE;ߵ}F{yɨWF?ccf#:9r\l71'hsd!97f{95U=ݱdF,9.F?<ێsL>Zv4}mY1:֩H=ئ#5su%YQ{Yf.nqF@6q.ЎsL֎X7 mcucc89:FjǩI8Yћ+TkwyE՞Ӛ%Fu1Ne u]Gg h<^)zH}ǴcN2"ۮSRӻl㒍ld#mmslz詵h\O8zDЮ#sl^v-g;uqmF!odqF@6麑KvFZٷbMN g#1ߢM|A6Fld5ksMyuj~#ǤZ6u#mKGz-A6"l@6 &Ǐ?~Ǐ?~و?~Ǐ?~w}&.$$If!vh5 5 5 #v #v :Vl t65 5 / / / / /  / / aytb$$If!vh5 5 5 #v #v :Vl t65 5 / /  aytb$$If!vh5 5 5 #v #v :Vl t65 5 / /  aytb$$If!vh5 5 5 #v #v :Vl t65 5 / /  aytbDdX D  3 @@"?$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl t 65` 5T5/ aytb$$If!vh5` 5T5T5#v` #vT#v:Vl  t( 65` 5T5/ ap(ytb1DyK )http://www.europesworld.org/default.aspxyK jhttp://www.europesworld.org/default.aspxyX;H,]ą'cQDyK 1http://www.soc.duke.edu/resources/docs/lking.pdfyK zhttp://www.soc.duke.edu/resources/docs/lking.pdfyX;H,]ą'c@@@ >NormalCJ_HaJmH sH tH \@\ > Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJL@L > Heading 3$$@&a$5CJ\mHsHR@R > Heading 4$$@&a$56CJ\]mHsHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4U@4 > Hyperlink >*ph>@> > Footnote TextCJaJ@B@@ > Body Text$a$ CJmHsH@&@!@ >Footnote ReferenceH*t@3t > Table GridA:V0a4 @B4 ~ROFooter  p#.)@Q. ~RO Page Number #'*-=/K037;@F9JKKP\^cfivX}E L S ] 3 /9FO  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~?ar .G]s!"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~E          + !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~B/.-,*)(?+'&%$#" !      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdef g h i j klmnopqrstuvwxyz{|} ~!"#$%&'(,)*  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~?ar .G]s!"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,EN'>\]{|}~ !3456P   4 5 \]FGr"s"$$%&''**v+w+--M0N000g111:2233334444y4z477;;@@@@@BBFF;JXhXiXjXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYYYYY Y!Y"Y3Y;YY?Y@YYYYZZ\\^^:`acceeffiimmmmmmmpprrv vKwLwMwNwOwPwQwRwSwTwUwVwWwwwwwwwwwwwxxxxx'x)x+x.x/x6x8x:x?@ABCF00(080'0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>(000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000000 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 00000000000000000 00000000000000000 0 0 0 00 00 000 0 0 0 0 0 0 0 00 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 000000000 000 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0@0@0 @0 @0@0@0 @0 @0 00@0X00@0X00@0X00@0X00@0@0@0@0@0@0X004 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000X0G1O'>\]{|}~ !3456P   4 5 \]FGr"s"$$%&''**--M0N000g111:2233334444y4z477;;@@@@@;JXhXiXjXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYYYYY Y!Y"Y3Y;YY?Y@YYYYZZ\\^^:`acceeffiimmmmmmmpprrv vKwwwwwwwwwwwxxxxx'x)x+x.x/x6x8x:x'\''((RRcp|XZηB&`hjlmpruvwxy{ !"#$%&iXXXI_ǟZE_XXXX !(!! " Z YXXlBC,"$a^+C~/k(@ /B (   : Z% 3  s"*? T  C X?: Z%T  # I z  BB    I B    B    B    B    B    H  #   H  #   H   #   H ! # !  H " # " H # # # H $ # $ H % # % H & # & H ' # ' H ( # ( H ) # ) H * # *  H + # + B ,  # B -  $ B .  % B /  & 6B 0  6B 1  6B 2  6B 3  6B 4  6B 5  6B 6  6B 7  6B 8  6B 9  6B :  !6B ;  "6B <  '6B =  (6B >  )H ? # ? 6B @  6B A  l B 0* B S  ?zX{X|X}X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYY3Y4Y5Y6Y7Y8Y9Y+xE`^t tD%^td ^t? ^t3 t2dt1@ t0t`TtX t`t! $dt $@ t5@ A At4JJt"`5t#7@ t$ 7dt%7t6t7@  t8dt&`Yt' dYt+Y)t9dt?YA )t@tA@  t(`it)@ t* t:  t;@  t,`qt-q@ t. qdvt/qvt<t=@  t>dtBRdft}e\@~e|eede|eSee eeeL!e"eeeDee4e\}"e4NYYeEERRZxxIIF     VallKKX\\}OOF  9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace hp    \dz"3T     4 6 GH\^UWFG r"s"!#"#9#:#f#i#~##$$%%%%%%&&&&&&&&''''&)')**++u+y+&-)---..=/?/K0O00000333344x4{477R9S9;;s<t<@@@@AABB.B1B=B>BBB+C,CdCgCCC,D.D5D6D8D9DOJPPPQQQQ5R6RWRYRqRrRRRRRSSSSSSUTVTeThTUUVVUWWWXgXjXyXXXXXXXXXYY"Y3Y@YYY=Z>ZZZ\\\\^^__:`<`aaaaccddd!d5d6deeffffggiivkwkmmmmunvnoooo#o%o)o*oppppppqqrrssv!vKwWwwwwwwwwwxxxx+x,x.x/xy@yIyJyLyMyOyPyRyTy]y^y`yaycydyeygyoypyrysyuyvywyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyj|k|m|n|t|w|X}[}~~ȃʃۃ݃!"ȆɆTV ͉ΉEG؊يɋʋ9<BC؍ڍHJ>em$&,-3nƗǗї՗ڗܗݗޗ"$:;DE|ØBF%&KLJ_bЛқ02UVŜƜ͜`[\ȟ #:;DEנؠޠ %&./:;<=DFLOVWΡϡѡҡ -/PRۢݢLMRTWY!:;DFKNݤߤvxӥե_`,BDCExy46JL[]z|ͩϩ ޫ RU{|ϬЬ(+PSDZȱѱұڱ۱!#-/45>?G^ahipsuz}ųƳ̳ͳ IJVWabnq̶ζڶ߶=>LN]_n·ķŷ̷ͷѷҷԷշطٷ  !#$(*y)*8<BQ`vxҼRU _aǾȾ˾ؾ#8=Y[ KT !&(orrttuuwxz{}~$FIhj $&9;TVln "$;=QSfhF &'=>[dz"26OP   3 6 [^EGq"s"$$%%&&''**u+x+--L0O000f1g1111192:222333344x4{477;;@@@@BBFF:JXgXjXyXXXXXXXXXYY"Y2Y@YYYZZ\\^^9`;`aacceeffiimmmmpprrv!vJwWwbwcwwwwwwwwwwwwwxxxxxx&x'x+x,x.x/x5x6xy@yIyJyLyMyOyPyRyTy]y^y`yaycydyfygyoypyrysyuyvyxyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyy~~~ "67 ̉Ή:<>el%kƗǗҗ՗9;$&`bTVĜ]`Z\9;֠ؠMO͡ϡPRKM9;^`wy[] z|άЬ(+PS}oqKN\_mq)*yҼ_a˾ؾ:=orrttuuwxz{}~#FHhj $&9;TVln "$;=QSfhF33333'd$$g112334@@6RRBSSVThTaammwyǗҗLn̾־!prrttuuwxz{}~#FHh $&9;TVln "$;=QSfhF@cnǗqrrttuuwxz{}~FIh<%O&(p"yb6M(rV1!o`2<^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.hh^h`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.yb6 Ih$ rVp !o Ihyb6O&(O&( 0Wt00Wt0j0Wt0j0Wt0j0UWt0   \v>+1(;,;v>iG}_"QOvcz6|D Z   7[63rXH4Sn` 7dsN0Y;oUX`- "#l# $qY$(i4(]+.7/J/p1W835'6-B78R9a::#=:>ts?'AAVBKC0EF^FMG1vIQJkJ?KrKY`M~ROP7mRuTFUEV )WIXceX2|Ynq[u[r,]_s `fab(bScUd{h\i%j?l~sm oo%s (s totjzuX=x_=xLx{ ~IW=m" H_ACXz[^PE(R45<%,Vc7O=piH"''-:b`nX>ZopZIxw N!o9=It<x7s40DHrd4]9r%T4mS5] Bdu<YUzD_II;SR}O%w~^emxD[}%Db6R@RFRWRXRqRRRRRBSSSSSfTgTwwwwwwxxxxx'x)x+x.x/x6x8x:x@ǗǗpǗǗ$ #$+.234BKRUWXYZ\bE@@ @@@,@0@>@@@P@^@d@l@n@p@@@@@@@t@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialkTimesNewRomanPSMTTimes New RomanWSimSunArial Unicode MSyTimesNewRomanPS-ItalicMTTimes New Roman;Wingdings"1hwʦʦʦX;X;!4dEE 2qHX ?>2profHORVAT      Oh+'0|   , 8 D P\dltprofHORVATNormal 4Microsoft Office Word@ @$Q0@¦.O0@ܺ(c0՜.+,D՜.+,D hp  Microsoft Corporation;XE' prof Title 8@ _PID_HLINKSAL$S 8http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html  1http://www.soc.duke.edu/resources/docs/lking.pdfZhttp://www.barcelona2004.com/T)http://www.europesworld.org/default.aspx\http://www.barcelona2004.org/S8http://ec.europa.eu/employment_social/egf/index_en.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&')*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&')*+,-./1234567>Root Entry FpKc0@Data (Ƹ1TableDWordDocument;NSummaryInformation((DocumentSummaryInformation80CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q