Naslov
Zaboravljeni hrvatski kozmopolit Bogdan Radica
(Unremembered Croatian Cosmopolit Bogdan Radica)

Autori
Đurašković, Stevo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dijalog povjesničara-istoričara 10/1

Urednik/ci
Graovac, Igor

Izdavač
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb ; Zajednica istraživača Dijalog

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
307-327

ISBN
978-953-6922-13-0

Ključne riječi
Bogdan Radica, liberalizam, fašizam, komunizam, agonija Europe, Jugoslavija, Hrvatska, 1945, hrvatska politička emigracija
(Bogdan Radica, liberalism, fascism, communism, the agony of Europe, Yugoslavia, Croatia, 1945, croatian political emigration)

Sažetak
U radu je prikazan intelektualni i politički sklop djelovanja Bogdana radice (1904-1993), jednog od najpoznatijih hrvatskih liberalnih intelektualaca 20. stoljeća, koje se u cjelini može podijeliti na dva razdoblja. Prvo se proteže od djetinjstva u Splitu i školovanja u Italiji, preko službovanja u Parizu, Ateni i Genevi, do odlaska u Washington u sam osvit drugog svjetskog rata, a obilježeno je, prije svega, tematiziranjem tadašnje agonije Europe. U drugom je razdoblju, od ratne washingtonske službe do kratkotrajnog povratka u zemlju 1945, te ponovonog odlaska u dosmrtnu emigraciju u SAD, fokus njegova djelovanja prije svega usmjeren prema zalaganju za hrvatsku neovisnost. Na liberalno profiliranje B. Radice formativno su utjecali nauk Guglielma Ferrera, poglavito njegove postavke kvalitativne vs. kvantitativne civilizacije, te odbrana načela legitimiteta spram arbitrarnosti revolucionarne vlasti, kao i teorija fašističkog i komunističkog gušenja slobode Benedetta Crocea te pariški razgovori s Julienom Bendom, Jacquesom Maritaineom i osobito Joseom Ortegom y Gassetom. Slom Kraljevine Jugsolavije i uspostava NDH Radicu zatječu u Washingtonu, tjerajući ga da pred pritiskom djelovanja kraljevske emigracije brani hrvatski narod od sindroma kolektivne krivnje ustaštva, što naposlijetku rezultira njegovom potporom partizanskom pokretu Josipa Broza Tita i povratkom u zemlju 1945. godine. No, totalitarno ga komunističko zauzimanje vlasti i vertikalna pobuna periferije protiv centra, s ishodom u ponovnoj srpskoj prevlasti u Jugoslaviji, odvode nazad u emigraciju, gdje postaje, ispočetka na liberalnim osnovama, beskompromisnim zagovornikom hrvatske neovisnosti. No, nakon sloma Hrvatskog proljeća, donekle je pokleknuo pred predominantno desničarskom proliferacijom tadašnje hrvatske političke emigracije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Povijest

POVEZANOST RADA