Pregled bibliografske jedinice broj: 374008
Desetljeće molekularne fitoplazmologije u Hrvatskoj. Kako dalje?
Desetljeće molekularne fitoplazmologije u Hrvatskoj. Kako dalje? // 50 godina molekularne biologije u Hrvatskoj / Zahradka, Ksenija ; Plohl, Miroslav ; Ambriović-Ristov, Andreja (ur.).
Zagreb: Institut Ruđer Bošković, 2008. str. 75-75 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 374008 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Desetljeće molekularne fitoplazmologije u Hrvatskoj. Kako dalje?
(A decade of molecular phytoplasmology in Croatia. Where do we go from here?)
Autori
Šeruga Musić, Martina ; Ćurković Perica, Mirna ; Krajačić, Mladen ; Škorić, Dijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
50 godina molekularne biologije u Hrvatskoj
/ Zahradka, Ksenija ; Plohl, Miroslav ; Ambriović-Ristov, Andreja - Zagreb : Institut Ruđer Bošković, 2008, 75-75
ISBN
978-953-6690-78-7
Skup
50 godina molekularne biologije u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 21.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
fitoplazme; Hrvatska; molekularne metode;
(phytoplasmas; Croatia; molecular methods)
Sažetak
Fitoplazme (genus ‘ Candidatus Phytoplasma’ ) su obligatni intracelularni paraziti biljaka i kukaca koje nije moguće kultivirati u akseničnim uvjetima. Izazivaju ekonomski značajne biljne bolesti, a interakcije s kukcima su zanimljive jer su oni prirodni vektori fitoplazmi. Ovaj monofiletski takson razreda Mollicutes uključuje prokariote s razmjerno malim cirkularnim ili linearnim kromosomima koji sadržavaju nizak postotak GC-baznih parova. Potpuno sekvencirana 4 genoma, od kojih neki sadržavaju i ekstrakromosomske elemente, početni su rezultati ere fitoplazmatske genomike. Istraživanja gena za 16S rRNA proširuju se na gene potencijalno važne u patogenezi i interakciji s vektorima. Najznačajnije fitoplazme identificirane u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj su: stolbur, uglavnom iz vinove loze ; aster yellows (‘ Ca. P. asteris’ ) iz brojnih domaćina ; te pear decline (‘ Ca. P. pyri’ ) iz jezgričavih i European stone fruit yellows (‘ Ca. P. prunorum’ ) iz koštuničavih voćaka. Molekularna varijabilnost ovih fitoplazmi istražuje se na razini različitih gena rutinskim PCR-RFLP-pristupom, ali i pomoću metoda SSCP i multilocus sequence typing (MLST). Istraživanja fitoplazmi u kukcima-vektorima i alternativnim biljnim domaćinima daju informacije o molekularnoj epidemiologiji iznimno važne za kontrolu fitoplazmoza. To je trenutno jedini primjenjiv način kontrole iako su u tijeku istraživanja primjene fitohormona i induktora rezistencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191192-1215 - Biološka kontrola biljnih bolesti (Ćurković-Perica, Mirna, MZOS ) ( CroRIS)
119-1191192-1222 - Molekularna varijabilnost biljnih patogena (Krajačić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
073-0731674-1673 - Utjecaj oksidativnog stresa na organizaciju i funkciju biljnih stanica i tkiva (Lepeduš, Hrvoje, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Mladen Krajačić
(autor)
Martina Šeruga Musić
(autor)
Dijana Škorić
(autor)
Mirna Ćurković Perica
(autor)