Naslov
Rimski Kornakum u svijetlu numizmatičkih nalaza
(Roman Cornacum in the Light of Numismatic Finds)

Autori
Ilkić, Mato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Acta Numismatica. INCC 2007. Program i sažeci priopćenja 5. međunarodnom numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj / Julijan Dobrinić, Oliver D. Hoover, Bože Mimica, Davor Mandić - Opatija, 2007, 10-11

Skup
INCC 2007. 5. međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.09.2007. - 19.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Sotin; Cornacum; keltski novac; antički novac
(Sotin; Cornacum; Celtic coins; Ancient coins)

Sažetak
Na području Sotina, višeslojnom arheološkom lokalitetu 10 km jugoistočno od Vukovara, u antičkome razdoblju bio je smješten Kornakum (Cornacum), jedan od najvažnijih rimskih graničnih utvrda u današnjem hrvatskom Podunavlju. Nažalost, u Sotinu još nisu vršena sustavna arheološka istraživanja, pa su njegovi kulturni slojevi slabo poznati za znanost. Međutim, o velikoj važnosti toga nalazišta govore povijesni literarni izvori, slučajno pronađena epigrafska građa, kao i mnogobrojni uglavnom neobjavljeni sitni arheološki artefakti. Među inim, osobito je brojna numizmatička građa. Riječ je o više tisuća pojedinačnih primjeraka novca, jednom velikom skupnom nalazu te nekoliko desetaka fragmentiranih ostava. S obzirom na to da su za golemu većinu staroga novca poznate okolnosti pronalaska, ta vrsta kulturne baštine omogućuje odgovore na najvažnija pitanja vezana uz Kornakum, a to su spoznaje koje su vezane uz probleme njegova nastanaka, prostornoga razvoja i na kraju propasti. Položaji pronalaska moneta iz julijevsko-kaudijske dinastije govore o tome da se Kornakum razvio izravno iz keltsko-latenskoga naselja, koje je bilo smješteno po sredini Sotina, uz rubni dio visoke lesne zaravni uz Dunav. Potkraj 1. st., ili početkom sljedećega stoljeća, antičko naselje proširilo se duboko u južnome smjeru, obuhvativši današnji položaj Jaroš, izvan rubnoga dijela Sotina. Novac iz 3. st. i većeg dijela 4. st. govori o kontinuitetu života. Za utvrđivanje propasti Kornakuma od neprocjenjivog su značaja podatci koje sam dobio analizom kasnoantičke numizmatičke građe. Oni govore o tome da je najveći dio naselja, i to onaj u južnome dijelu, naglo prestao živjeti potkraj vladavine Valentinijana I., ili možda Valenta, što bi upućivalo na izravnu ili posrednu posljedicu vezanu uz poraz rimske vojske 378. kod Hadrianopolisa. Nakon te destrukcije, život je tekao još samo na području njegove vojne zone, odnosno na dobro utvrđenom dijelu koji se nalazio poviše desne obale Dunava. Na tome prostoru najmlađe kovanice datiraju iz razdoblja između 388. i 403. Tada su pripadnici rimska vojska u Kornakumu vjerojatno dobili posljednje plaće. Ti sitni bakrenjaci s legendom na reversu SALVS REIPVBLICAE određuju terminus post quem za definitivni nestanak toga istaknutog rimskoga uporišta na limesu u hrvatskom Podunavlju.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA