Pregled bibliografske jedinice broj: 373802
Pružatelji zdravstvenih usluga i najčešće povrede prilikom obavljanja zdravstvne djelatnosti
Pružatelji zdravstvenih usluga i najčešće povrede prilikom obavljanja zdravstvne djelatnosti // Hrvatska pravna revija, 7 (2007), 4; 67-74 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 373802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pružatelji zdravstvenih usluga i najčešće povrede prilikom obavljanja zdravstvne djelatnosti
(Health service providers and the most common injuries when performing medical activities)
Autori
Roksandić Vidlička, Sunčana
Izvornik
Hrvatska pravna revija (1332-8670) 7
(2007), 4;
67-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
pružatelji zdravstvenih usluga; odobrenje za samostalni rad; greška zdravstvenih radnika; pružanje zdravstvne zaštite bez pristanka pacijenta; povreda obveze pružanja hitne medicinske pomoći; povreda obveze skpanja ugovora o pružanju zdravstvne zaštite; odgovornost za štetu koja je uzrokovana medicinsko-tehnikim uređajima; odgovornost za štetu koja je uzrokovana lijekovima
(providers of health services; licence to practice medicine; fault of health practicioners; provision of health protection without patient consent; violation of obligation to give emergency medical aid; violation of obligation to conclude the agreement to render health care; liability for damage caused by medical technical equipment; liability for damages caused by drugs)
Sažetak
Pružanje zdravstvene zaštite kroz obavljanje zdravstvene djelatnosti može rezultirati neželjenim posljedicama koje se manifestiraju kao određene štete koje pogađaju ili direktno samoga pacijenta ili članove njegove obitelji. Obzirom da je osnovna svrha odštetnog prava definiranje načina i uvjeta popravljanja odnosno naknađivanja štete od strane štetnika ili druge odgovorne osobe, tako i za štete koje nastanu kao posljedica obavljanja zdravstvene djelatnosti netko mora odgovarati i to primjenom pravila odgovornosti za štetu. Potrebno je spomenuti kako je Republika Hrvatska 2003. godine ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini, koja, između ostalih prava pacijenata, također jamči i pravo na naknadu štete koja bi bila prouzročena medicinskom intervencijom. Problematiku načina regulacije naknade štete pacijentima prepoznaje i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, navodeći jedino da se zdravstveni radnici mogu osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli uzrokovati obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Osiguranje pružatelja zdravstvenih usluga češće je temelj za kaznenu odgovornost istih dok se osiguravatelji i pružatelji puno teže upuštaju u osiguranje pružanja zdravstvenih usluga za njihovu eventualnu odgovornost po pravilnima obveznog prava. Autorica teksta nakon kratkog objašnjenja tko su sve pružatelji zdravstvenih usluga i koje je značenje odobrenja za samostalni rad zdravstvenih radnika, donosi prikaz najčešćih povreda koje se događaju prilikom obavljanja zdravstvene djelatnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
066-0662530-2517 - Kaznenopravno sprječavanje korupcije i kolektivnog kriminaliteta (Derenčinović, Davor, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb