Naslov
Histološke i histokemijske osobitosti nekih organa plavobijelog dupina (Stenella coeruleoalba) iz Jadranskoga mora
(Histological and histochemical characteristics of some organs of the striped dolphin (Stenella coeruleoalba) from the Adriatic Sea)

Autori
Lucić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2002

Stranica
133

Mentor
Gomerčić, Hrvoje

Ključne riječi
plavobijeli dupin; Stenella coeruleoalba; histologija
(striped dolphin; Stenella coeruleoalba; histology)

Sažetak
Histološke i histokemijske osobitosti organa plavobijelog dupina (Stenella coeruleoalba) istraživane su u odnosu na ostale vrste morskih sisavaca, posebno drugih vrsta kitova te u odnosu na kopnene sisavce, posebno čovjeka i domaće sisavce. Ovaj rad obuhvaća i dobrog dupina (Tursiops truncatus) kao vrstu koja stalno .ivi u Jadranskom moru te je dostupnija za naša istraživanja, a osim toga na ovoj vrsti su već provedena neka morfološka istraživanja što omogućuje uspoređivanje. Limfni čvorovi svojom građom ponešto odstupaju od one u domaćih životinja. U plavobijelih i dobrih dupina limfni čvorići u limfnom čvoru su u kori i srži koje nisu jasno odvojene. Unutar kore timusa nisu uočeni limfni čvorići, .to je opisano u nekih vrsta morskih sisavaca. U srži timusa prisutno je više sitnih Hassallovih tjelešaca. Stijenke zračnih prohoda sadrže veću količinu elastičnih vlakana sve do sitnih ogranaka do kuda sežu i hrskavični ostaci. U plavobijelog dupina su uočeni i vrlo dobro razvijeni mišićni sfinkteri završnih bronha prema otvorima alveolarnih vrećica. Sfinkteri pokazuju jaku aktivnost oksidativnih enzima kao i mišićno tkivo općenito što upućuje na njihovu mišićnu građu. Prisutni su i na ulazima sitnijih bronhalnih ogranaka prilikom grananja, koje mogu potpuno zatvoriti. Alveolarne pregrade sadr.e dvostruke nizove kapilara na čiju vanjsku stijenku nalije.u stanice alveolarnog epitela s kojima grade krvno-zračnu barijeru. U dolaznoj arterioli bubre.nog tjele.ca uočene su PAS-pozitivne jukstaglomerularne stanice opisane u kopnenih sisavaca. Stanice proksimalnih kanalića kao i manje brojne stanice distalnih kanalića izrazito su metabolički aktivne te pokazuju jaku aktivnost pretraživanih oksidativnih enzima. Plavobijeli dupin ne pokazuje re.njevitost kore nuzbubrežne žlijezde toliko kao u dobrog dupina. Zona glomeruloza ne pokazuju okruglasti raspored stanica prisutan u istom području kod dobrog dupina, nego su stanice od same čahure žlijezde raspoređene u podužne nizove. Prema rasporedu stanica kore nuzbubrežna žlijezda u plavobijelog dupina nalikuje onoj u čovjeka, dok u dobrog dupina nalikuje kori ove žlijezde u goveda. Na površini jajnika u ženke plavobijelog dupina uočeno je jedno .uto tijelo u regresiji. Svaka od dvije mliječne žlijezde završava jednim sinusom, bradavicom, sisnim kanalom i otvorom bradavice. Unutar .lijezde izra.ena je režnjevitost s jakim vezivnotkivnim pregradama. Unutar sjemenskog kanalića sjemenika istraženog plavobijelog dupina brojni su nizovi stanica koji gotovo potpuno ispunjavaju lumen što ukazuje na inaktivnu fazu spolne funkcije žlijezde, iako je tkivo uzorkovano tijekom mjeseca lipnja. Kod dobrog dupina uočava se lumen kanalića sa glavicama i repovima pojedinačnih spermija. Ovakav nalaz ukazuje na aktivnu fazu spolne funkcije .lijezda iako je .ivotinja uginula tijekom zime. Ovakav nalaz ide u prilog podacima koji ukazuju na sezonsko parenje u plavobijelog dupina, za razliku od dobrog dupina. Spolni ud plavobijelog dupina odgovara onom u dobrog dupina. Prema odnosu tkivnih elemenata pripada fibro-elastičnom tipu. Među domaćim sisavcima ovakav tip građe pojavljuje se u preživača i svinje Pred.eludac plavobijelog dupina ima sluznicu bez .lijezda. U jetri se dobro vide multipli regulacijski krvožilni uređaji, opisani i u nekih vrsta kopnenih sisavaca i nekih vrsta riba Gušterača ove vrste ne razlikuje se od one u dobrog dupina. Langerhansovi otočići su sitni u usporedbi s egzokrinim dijelom žlijezde. Dorzalni rog sive tvari kralje.nične mo.dine znatno slabije je razvijen nego ventralni .to odgovara opisu u nekih drugih vrsta. Živčane stanice mozga pokazuju vrlo jaku aktivnost oksidativnih enzima što ukazuje na različite metaboličke putove za dobivanje energije. Neurohipofiza zauzima dio organa oko drška, pri čemu ona poput krakova urasta u tkivo adenohipofize koja zauzima najveći dio žlijezde. Ovakav odnos neurohipofize i adenohipofize sličan je onom u konja kod kojeg neurohipofiza zauzima područje oko drška. Mišićna vlakna pokazuju jaku aktivnost oksidativnih enzima. U koriju kože uočen rudiment dlačnog folikula. ključne riječi: plavobijeli dupin, Stenella coeruleoalba, mikroskopska građa

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA