Naslov
Pružatelji zdravstvenih usluga i najčešće povrede prilikom obavljanja zdravstvne djelatnosti
(Health service providers and the most common injuries when performing medical activities)

Autori
Sunčana Roksandić Vidlička

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Liječnička pogreška-medicinski i pravni aspekti, Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije / Prof.dr.sc. Stipan Janković, prof.dr.sc. Jozo Ćizmić - : Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2007, 239-255

ISBN
978-953-98423-8-1

Skup
Liječnička pogreška-medicinski i pravni aspekti, Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.03.2007. - 04.03.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
pružatelji zdravstvenih usluga; odobrenje za samostalni rad; greška zdravstvenih radnika; pružanje zdravstvne zaštite bez pristanka pacijenta; povreda obveze pružanja hitne medicinske pomoći; povreda obveze skpanja ugovora o pružanju zdravstvne zaštite; odgovornost za štetu koja je uzrokovana medicinsko-tehnikim uređajima; odgovornost za štetu koja je uzrokovana lijekovima
(providers of health services; licence to practice medicine; fault of health practicioners; provision of health protection without patient consent; violation of obligation to give emergency medical aid; violation of obligation to conclude the agreement to render health care; liability for damage caused by medical technical equipment; liability for damages caused by drugs)

Sažetak
Pružanje zdravstvene zaštite kroz obavljanje zdravstvene djelatnosti može rezultirati neželjenim posljedicama koje se manifestiraju kao određene štete koje pogađaju ili direktno samoga pacijenta ili članove njegove obitelji. Obzirom da je osnovna svrha odštetnog prava definiranje načina i uvjeta popravljanja odnosno naknađivanja štete od strane štetnika ili druge odgovorne osobe, tako i za štete koje nastanu kao posljedica obavljanja zdravstvene djelatnosti netko mora odgovarati i to primjenom pravila odgovornosti za štetu. Potrebno je spomenuti kako je Republika Hrvatska 2003. godine ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini, koja, između ostalih prava pacijenata, također jamči i pravo na naknadu štete koja bi bila prouzročena medicinskom intervencijom. Problematiku načina regulacije naknade štete pacijentima prepoznaje i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, navodeći jedino da se zdravstveni radnici mogu osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli uzrokovati obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Osiguranje pružatelja zdravstvenih usluga češće je temelj za kaznenu odgovornost istih dok se osiguravatelji i pružatelji puno teže upuštaju u osiguranje pružanja zdravstvenih usluga za njihovu eventualnu odgovornost po pravilnima obveznog prava.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA