Naslov
Percipiraju li siromašni socijalnu nepravdu više od ostalih?
(Poor people's perception of social injustice)

Autori
Družić Ljubotina, Olja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Socijalni rad u promicanju ljudskih prava / - Zagreb, 2008, 24-24

Skup
Socijalni rad u promicanju ljudskih prava, III. Konferencija socijalnih radnika Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 06.10.2008. - 08.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
siromaštvo; percepcija socijalne (ne)pravde; materijalni status
(poverty; perception of social (in)justice; economic status)

Sažetak
Siromaštvo je nezaobilazan fenomen današnjeg svijeta o kojem se svakodnevno govori na različitim razinama, koje pogađa 1/5 svjetskog stanovništva i koje je geografski neravnomjerno raspoređeno. U istraživanju Gallup Internationala provedenom 2005. godine u više od 65 zemalja širom svijeta u kojem je sudjelovalo više od 50 000 ispitanika, siromaštvo je izdvojeno kao glavni svjetski problem. Hrvatsku su još zatekli gospodarska tranzicija i rat koji su osiromašili društvo i pojedince, te je siromaštvo postalo stvarnost mnogih ljudi koji su nekad živjeli prosječni ili čak iznadprosječno. Osiromašenje se osobito odnosi na umirovljenike i "novu vojsku" nezaposlenih u Hrvatskoj kao najrizičnije skupine, te neminovno utječe na percpeciju pravde koja vlada u društvu. Socijalna pravda pak predstavlja glavnu vrijednost u profesiji socijalnog rada i integrativni je dio socijalne politike i prakse socijalnog rada (NASW Code of Etics, 1996). U izlaganju će biti prezentirani rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj koji se odnose na percepciju socijalne nepravde. Sudionici istraživanja bili su primatelji stalne socijalne pomoći te zaposleni ljudi različitog materijalnog statusa (nižeg, srednjeg i višeg). Usporedit će se rezultati u percepciji (ne)pravde ovisno o materijalnom statusu na 5 dimenzija: 1) opća (ne)pravda u društvu, 2) neprovođenje zakona od strane države, 3) toleriranje socijalnih devijacija od strane društva, 4) osobno iskustvo (ne)pravde te 5) vjerovanje u pravedan svijet. Usporedbom će se provjeriti percipiraju li ljudi koji žive ispod minimuma egzistencije, na margini društva, veću nepravdu u navedenim aspektima u odnosu na ostale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA