Naslov
Odgovornost osobe za sliku društvene stvarnosti
(Personal Responsibility for "Picture" of Social Reality)

Autori
Matić, Renato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
AKTUALNOST SOCIJALNE TEMATIKE U NASTAVI VJERONAUKA - državni stručni skup za voditelje žsv, mentore i savjetnike

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 13.10.2008. - 16.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
društvena odgovornost; pravednost; solidarnost; uvažavanje osobe
(social responsibility; justice; solidarity; personal respect)

Sažetak
Ima li koristi od sustavnog, institucionaliziranog socijalizacijskog procesa ako ne postiže učinak da osobe razlikuju dobro od zla, svjesno se opredjeljuju za dobro, i nadalje žive u iskustveno potvrđenom uvjerenju da se dobro trajno i sigurno isplati kao osobni izbor? Ako vrijeme provedeno u školi sukreira postignuće takvog konačnog rezultata, ispunjava se društvena svrha odgojno obrazovnog procesa. Je li ta svrhovitost jasno i trajno prisutna u svakodnevnom profesionalnom životu i koliko se s osobnim uvjerenjem aktera, a za polaznike uvjerljivo prenosi i svjedoči? Društveni život i aktivan promišljen pristup stvarnosti, čovjekov su privilegij za razliku od ostalog živog svijeta, ali u svom dostojanstvu, taj privilegij čovjek može slobodno odbaciti ili prihvatiti. Promišljeno oblikovanje svijeta oslobađa osobne kreativnosti koja nije sputana i ograničena kolektivnim interesom, naprotiv, interes cjeline ne ukida osobnu kreativnost već ju omogućuje i podupire. Potreba za samoostvarenjem u društvenom življenju i promišljenom djelovanju, pripada svakom čovjeku, ali se potpuno, u punini dostojanstva, ostvaruje tek slobodnim izborom: čovjek slobodno bira hoće li živjeti sam ili u zajednici, hoće li se posvetiti isključivo sebi ili drugima, hoće li misliti i djelovati samo za svoje ili i za opće dobro - sve su to mogućnosti potpuno otvorene čovjekovu slobodnu izboru. Slobodno djelovanje znači bez prisile, nenametnuto, vlastitom odlukom usmjereno, nasuprot neslobodnom koje zasnovanom na jednostavnom odgovoru na podražaj, gdje izvor podražaja izaziva prinudnost tj. neslobodu djelovanja definirajući mu smjer i karakter. Neslobodno djelovanje ne znači nužnu svjesnost o prinudnosti ili prepoznavanju želje za nametanjem tuđe volje, te poništenjem vlastite odluke. Reklo bi se da je puno veći broj slučajeva u kojima subjekt vlastito neslobodno djelovanje doživljava izrazom krajnje i nesputane slobode. Naime, izvanjski podražaj ne mora biti samo jednoznačan i izravan, kako bi odgovor bio “ prinudan” i neslobodan. Nametanje, ograničavanje, usmjeravanje ponuda, ciljeva i potreba, izvanjska je iznuda odgovora, a svako djelovanje od strane subjekta koje je vođeno isključivo ciljem, uz nepromišljanje sredstava i posljedica neslobodno je djelovanje, jer predstavlja ropstvo jednom cilju, što je suprotno slobodnom izboru više mogućnosti. Sloboda odlučivanja ne može se ostvariti bez promišljanja vlastitih odluka i postupaka, jasnoće vlastite uloge, njezine nezamjenjivosti, što bitno uprisutnjuje samopoštivanje i konačno svijest o odgovornosti za izbor i posljedice djelovanja, čime se zaokružuje osobna sloboda. Budući da je smislenost vlastitog djelovanja bitno prepoznatljiva unutar socijalnog konteksta, ostvarenje slobode ovisno je i o kakvoći djelovanja unutar socijalnog okružja. Tako dolazimo do pojma socijalne odgovornosti i socijalno odgovornog djelovanja, koje podrazumijeva ispunjenje tri načela: načela pravednosti, načela solidarnosti i načela uvažavanja drugih osoba.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA