Naslov
Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka, motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna obilježja
(Influence Of Situational Polystructural Complex Training On Morphological, Motor, Situational – Motor And Physiological Characteristics)

Autori
Sporiš, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2007

Stranica
321

Mentor
Franjo Prot

Ključne riječi
situacijski - polistrukturalni - kompleksan; trening; nogomet
(situational - polystructural - complex; training; soccer)

Sažetak
Osnovni cilj ovog istraživanja utvrditi je utjecaj situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfološka, motorička, situacijsko-motorička i funkcionalna obilježja. Uzorak ispitanika sačinjen je od 250 nogometaša iz deset nogometnih klubova. Eksperimentalna i kontrolna skupina provodili su identičan pripremni period uključujući i prvu fazu natjecateljskog perioda (u trajanju od 13 tjedana). Tehničko-taktički zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga bio je identični. Jedino su se u način izvođenja treninga razlikovali. Kontrolna skupina radila je pravocrtna trčanja, sprinteve i kaskanja, a nakon svakog sprinta i pretrčavanja dužih dionica slijedilo je lagano istrčavanje. Eksperimentalna skupina imala je organiziran trening na način da bude što sličniji nogometnoj realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara, duže dionica od 300 m izvodili su se sa konstantnim promjenama pravca kretanja. U završnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje, primanje lopte, dribling ili udarac na gol što je ovisilo o cilju treninga. Tijekom trčanja na 300, 200 i 100 metara igrači su izvodili nogometne radnje: skokove, uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i vođenja lopte. Završnica je bila identična kao i kod kraćih sprinteva. Igrači niti jednu vježbu nisu izvodili individualno nego veći broj igrača istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu. Morfološke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih varijabli. Motoričke i funkcionalne dimenzije procjenjivane su baterijom od pet testova agilnosti, četri testa eksplozivne snage tipa sprinta, jednim testom eksplozivne snage tipa šuta, sa tri testa ekspelozivne snage tipa skočnosti te šest testova fleksibilnosti. Za procjenu aerobne izdržljiovsti korišten je BEEP test. Uz navedene testove konstruirana su i dva testa za procjenu tehnike. Metrijske karakteristike utvrđene su programom RTT12G. U sklopu programa izračunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i interne valjanosti. Značajnost razlika između kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motoričkim sposobnostima, morfološkim karakteristikama i izdržljivosti u inicijalnom i finalnom provjeravanju utvrđene su kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Parcijalne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su univarijantnom analizom varijace (ANOVOM). Globalne promjene utvrđene su kanoničkom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Značajnost diskriminacijske funkcije testirana je Burttletovim χ 2 testom. S ciljem utvrđivanja latentnih dimenzija motoričkog i morfološkog prostora, matrice interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku faktorske analize. Broj značajnih faktora određen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih komponenti transformiran u ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciji. Kvantitativne promjene između inicijalnog i finalnog utvrđene su primjenom programa MDIFF. Kvalitativne promjene između inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrđene su primjenom algoritma TAMARIS. Analizom metrijskih karakteristika utvrđeno je da varijable imaju zadovoljavajuće metrijske karakteristike. Diskriminacijskom analizom utvrđeno je kako nema statistički značajnih razlika između analiziranih grupa na početku eksperimenta. Eksprorativnom faktorskom analizom dobiveno je šest interpretabilnih faktora: faktor specifične koordinacije nogometaša, faktor fleksibilnosti aduktora nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa skočnosti, faktor izdržljivosti nogometaša, faktor eksplozivne snage tipa sprinta te faktor bazične agilnosti nogometaša. Analiza kvantitativnih promjena pokazala je da je došlo do statistički značajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na morfološkim, bazičnim motoričkim i specifičnim motoričkim te funkcionalnim obilježjima. Kod kontrolne skupine statistički značajne kvantitativne promjene detektirane su usljed pada rezultata na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih te funkcionalnih obilježja. Dok kod eksperimentalne skupine statistički značajne kvantitativne promjene detektirane su usljed poboljšanja rezultata na varijablama za procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih te funkcionalnih obilježja. Izostajanjem specifičnih nogometnih sadržaja unutar nogometnog treninga rezultiralo je padom motorički i siuacijsko-motoričkih sposobnosti. Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj pretpostavci ovog sitraživanja da situacijski polistrukturalni kompleksni trening dovodi do pozitivnih promjena u motoričkim i situacijsko motoričkim sposobnostima nogometaša. Te pozitivne promjene dovode do povećanja natjecateljske efikasnosti. Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da jedošlo do statistički značajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na bazičnim motoričkim i specifičnim motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Kvalitativne promjene nisu detektirane niti kod kontrolne niti eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu morfoloških obilježja. Detektirane kvalitativne promjene kod kontrolne skupine posljedica su pada sposobnosti nogometaša. Kod eksperimentalne skupine kvalitativne promjene posljedica su poboljšanja rezultata. Utvrđene pozitivne kvantitativne i kvalitativne promjene ekpsrimentalne skupine na vrijablama za procjenu bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih te funkcionalnih obilježja posljedica su utjecaja situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga. Zaključak ovog istraživanja je da situacijski polistrukturalni kompleksni trening u trajanju od 13 tjedana dovodi do značajnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena u bazičnim motoričkim te specifičnim motoričkim kao i funkcionalnim sposobnostima kod vrhunskih sportaša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA