Naslov
Slobodne aktivnosti u ranome učenju hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj školi
(Positive psychology in Croatian language teaching)

Autori
Aladrović, Katarina ; Šimović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Rano učenje hrvatskoga jezika 2 / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante - Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI) ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009, 321-339

ISBN
978-953-7210-18-2

Skup
Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup "Rano učenje hrvatskoga jezika 2"

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 13.11.2008. - 14.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
izvannastavne aktivnosti; hrvatski jezik; motivacija; rano učenje hrvatskoga jezika
(positive psychology; psycholinguistcs; Croatian language teaching; early language development)

Sažetak
Nastava hrvatskoga jezika poučava se kroz četiri nastavna područja: hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje i medijsku kulturu (Nastavni plan i program, 2006). Svako od tih nastavnih područja pogodno je i za dodatni rad s učenicima u izvannastavnim aktivnostima pa su učitelji vrlo često kreatori recitatorskih, dramskih, novinarskih, lutkarskih i filmskih skupina te radionica stvaralačkoga pisanja. Prema afinitetima učitelja u nižim razredima osnovne škole i prema Godišnjem planu i programu, koji svaka osnovna škola donosi za sebe, ovisi koliko će se takvih skupina stvoriti. Tema ovoga istraživanja jest ispitati koje slobodne aktivnosti vezane uz nastavu hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole postoje (u obzir je uzeto šest osnovnih škola po slučajnom odabiru u četiri različita područja – selo, mali grad, prigradsko naselje i veliki grad). U odabranim školama postoji barem jedna izvannastavna aktivnost vezana uz hrvatski jezik u nižim razredima osnovne škole: recitatorska ili dramska družina. Cilj istraživanja jest ispitati stavove učenika i njihovu motivaciju za odlazak na slobodne aktivnosti u okviru hrvatskoga jezika, zatim ispitati koliko učenici koji polaze slobodne aktivnosti vole hrvatski jezik kao nastavni predmet i vole li ga statistički značajno više nego ostali učenici koji ne polaze izvannastavne aktivnosti. Cilj je također ispitati stavove učitelja, njihovu motiviranost i obrazovanost za vođenje izvannastavnih aktivnosti iz hrvatskoga jezika te ispitati koliko u taj rad uključuju elemente humanističke edukacije i metode pozitivne psihologije. Kako bi se dobili relevantni rezultati, svi su ispitanici ispitani metodom ankete, a rezultati istraživanja obrađeni su u SPSS programu za statistiku koristeći analizu sadržaja, analizu varijance i t-test. Rezultati ovoga istraživanja prikazuju što se djeci nudi u okviru izvannastavnih aktivnosti vezanih uz hrvatski jezik, jesu li učenici motivirani za izvannastavne aktivnosti i pomažu li one učeniku zavoljeti sam nastavni predmet, ali i utječu li na uspjeh učenika u hrvatskom jeziku kao nastavnome predmetu. Također su ispitani i stavovi učitelja o izvannastavnim aktivnostim te je zaključeno što je potrebno promijeniti da bi se kroz izvannastavne aktivnosti djeci približavala ljepota i raznolikost hrvatskoga jezika kao nastavnoga predmeta koji ne bi držao posljednja mjesta na rang ljestvici omiljenih predmeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA