ࡱ> #`xbjbj\.\..>D>D:d0DCh[[[BBBBBBB$TEhGB[[[[[BCmmm[v Bm[BmmR{<<[?t Po,A"=A$C0C=XHXH<[?[?XHo?<[[m[[[[[BBc [[[C[[[[D Utjecaj pasmine, pariteta i dobi na uspjeanost rasplodne sezone i postotak koncepcije kobila 1Prvanovi Nikica, 1M. Cergolj, 4M. a i, 2A Gaapar, , 3S. Horvat, 1J. Grizelj, 1Iva Getz, 1M. Samard~ija, 1T. Dobrani 1Klinika za porodniatvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet Sveu iliate u Zagrebu 2Hrvatska Veterinarska Komora 3Veterinarska stanica Pakrac 4Odjel za konjogojstvo, Hrvatski Sto arski Centar UVOD Ekonomi nost uzgoja konja, osobito visokokvalitetnih sportskih pasmina bazira se prvenstveno na kvaliteti i selekciji. Cilj nam je dobiti potomke najkvalitetnijih roditelja, za razliku od drugih vrsta domaih ~ivotinja, kod kojih je bitan ukupan broj potomaka neovisno o podrijetlu. Kako bismo mogli pratiti uspjeanost pastuha i kobila u rasplodu, neophodno je pregledavati pastuhe i kobile kroz rasplodnu sezonu. Prema Blanchardu (2002) jedan od najva~nijih parametara na kojem se bazira procjena uspjeanosti pastuha u rasplodu te plodnost ergele u cjelini je odreivanje postotka koncepcije kobila tijekom i nakon rasplodne sezone.Postotak koncepcije odreuje se na osnovi dva pozitivna nalaza (pozitivna dijagnostika gravidnosti) tijekom prva dva mjeseca od pripusta. U ovom radu biti e razmatran utjecaj pasmine, pariteta i dobi na uspjeanost rasplodne sezone i postotak koncepcije na dvije ergele rasplodnih kobila pribli~no iste brojnosti i dobi a razli ite pasmine, koje su voene i promatrane prema istom protokolu. MATERIJALI I METODE Za istra~ivanje su koriatene dvije ergele kobila na podru ju Republike Hrvatske koje su praene tijekom i neposredno nakon zavraetka rasplodne sezone. Na jednoj ergeli praene su 32 rasplodne kobile pasmine lipicanac a na drugoj 24 kobile pasmine engleski punokrvnjak. Obe ergele praene su prema jedinstvenom protokolu. Protokol je slo~en prema austrijskom modelu koji se ve godinama koristi za praenje ergele lipicanaca Piber a modificiran je prema protokolu koji se u Velikoj Britaniji koristi za praenje kobila pasmine engleski punokrvnjak na Equine Fertility Unit u Newmarketu. Kobile su praene tijekom pripreme za rasplodnu sezonu te tijekom sezone tjeranja i pripusta. Sve kobile su se tijekom rasplodne sezone uredno tjerale ato je potvreno vizualnim praenjem ponaaanja kobila, pokuaavanjem te transrektalnim i ultrazvu nim pregledima.Ultrazvu no je potvrena ovulacija te zabilje~en broj skokova po svakoj pojedinoj kobili. Kobile su ponovno pregledane dvokratno: prvi put 15-21 dan nakon posljednjeg pripusta i potom 35-40 dana nakon pripusta. Zbog realnije procjene rezultata kobile smo podijelili u dvije skupine: kobile starosti 5-15 godina te kobile starije od 15 godina. Sve kobile koje su bile pozitivne u oba pregleda smatraju se gravidnima, dok su sumnjive pregledane joa jednom, prema rasporedu dolazaka stru njaka na ergelu. Na kraju su uzeti rezultati ultrazvu nih pregleda za sve kobile obuhvaene istra~ivanjem i odreen je ukupan broj gravidnih kobila za obe ergele. Rezultati su potom analizirani s obzirom na pasminu, dobni sastav i paritet kobila. REZULTATI Preliminarni rezultati rasplodne sezone na ergeli lipicanaca uvelike prelaze o ekivanja i predvianja bazirana na injenici da su kobile nepovoljne dobne strukture i relativno nedavno vraene iz ekstremno loaih uvjeta. Na osnovi dva ultrazvu na pregleda (15-21 dan od skoka i 35-45 dan od skoka) utvrdili smo da od ukupno 6 kobila starijih od 5 godina, njih 5 je koncipiralo i to prete~ito ve u prvom manifestnom estrusu. Od ukupno 26 kobila starosti 5-15 godina koncipirale su ukupno 24 dok su se dvije preganjale. Smatramo da je doalo do embrionalne smrtnosti jer je rana dijagnostika gravidnosti dala pozitivan rezultat. Jedna od navedene 24 kobile je pobacila 90 dana nakon pripusta. Seroloaki i bakterioloaki je negativna na zarazne uzro nike poba aja pa smatramo kako je rije  o nezaraznom poba aju. Nakon poba aja se tjerala i pripuatena je ali je doalo do embrionalne smrtnosti. Zbog sumnje na latentni endometritis kobilu promatramo i namjeravamo preventivno tretirati sredstvima koji ja aju lokalnu obranu sluznice maternice prije idueg tjeranja i novog pripusta. Preliminarni rezultati rasplodne sezone na ergeli engleskih punokrvnjaka ne prelaze o ekivane okvire. U skupini od 14 kobila u dobi od 15-20 godina, ukupno ih je koncipiralo 8 odnosno 58%, dok ih je od preostalih 10 u skupini od 5-15 godina koncipiralo 9 (90%). Zbirni rezultati za obje ergele usporeeni s podatcima iz literature, prikazani su u tablici 1. Tablica 1. Sumarni prikaz rezultata rasplodne sezone i postotak koncepcije za naae istra~ivanje i relevantnih izvora literature UzgojKobile 5-15 god.Kobile >15 god.Postotak koncepcije 5-15 godPostotak koncepcije >15 godLipicanke u naaem istra~ivanju16692,3%84%Engl. Punokrvnjaci u naaem istra~ivanju101490%58%Lipicanke (Batarelo)791488%46%Engl. Punokrvnjaci (Allen i sur.)110814687,9%73,6% RASPRAVA Uz neospornu va~nost koju na in voenja i protokol praenja rasplodne sezone imaju na ukupan postotak koncepcije a potom i ~drijebljenja na pojedinoj ergeli, sigurno je da je rije  o promjenjivoj varijabli. Naime, kako navodi Amann (2006) u idealnim uvjetima koji uklju uju optimalne uvjete dr~anja, visoku razinu profesionalne brige za rasplodne pastuhe i kobile i bri~ljivu selekciju s obzirom na ranije koriatenje u rasplodu, o ekivani postotak koncepcije jako varira i iznosi 68%-95%. Pri tome veliku ulogu ima i utjecaj pasmine kao i njena udomaenost na pojedinom podru ju. Tako Sukali i sur. (2000) koji su pratili rezultate rasplodne sezone na svim kobilama pasmine engleski punokrvnjak u Hrvatskoj, tvrde kako se plodnost kobila vrlo razlikuje ovisno o tome radi li se o novo uvezenim ili ve adaptiranim grlima. Oni su nakon dva mjeseca i dva ultrazvu na pregleda dijagnosticirali gravidnost u 72,97% kobila u uzgoju adaptiranom na naae uvjete. Zanimljivo je napomenuti da je veinski dio kobila pasmine engleski punokrvnjak obuhvaenih naaim istra~ivanjem bio dio Sukalieva istra~ivanja, samo ato su tada bile zna ajno mlae. Tada su imale 5-10 godina, a u naaem su istra~ivanju imale 15-20 godina. Kako smo mi dobili pozitivnu dijagnostiku gravidnosti u 58,34% slu ajeva, smatramo da je unato  dobrom managementu, utjecaj dobi odigrao va~nu ulogu i doveo do navedene razlike. Do sli nih je zaklju aka doaao i Allen sa sur. (2006) koji je pratio reprodukciju na cjelokupnom uzgoju engleskih punokrvnjaka u Velikoj Britaniji tijekom 2005 godine.On je nakon dva pregleda zabilje~io prosje an postotak koncepcije od 87,9% za kobile starosti 8-18 godina i 73.6% za kobile starije od 18 godina. Zanimljivo je da sli na pojava nije bila ni izbliza tako izra~ena na uzgoju lipicanaca. Naime, prosje an postotak koncepcije u naaem istra~ivanju u skupini kobila starijih od 15 godina iznosio je 84%, dok je u skupini kobila starosti 5 do 15 godina iznosio 92,3%, ato ne predstavlja zna ajniju razliku. Do suprotnih je zaklju aka doaao Batarelo koji je u svom radu pratio postotak koncepcije na ergeli lipicanaca te dobio ukupan postotak gravidnosti za skupinu 5-15 godina od 88%, ato je sli no naaim rezultatima. No on je u svom radu pratio kobile starosti 3 do 20 godina, pri emu je primjetio da plodnost kobila nakon 11. godine ~ivota opada za 50% Do sli nih su rezultata doali Heidler i sur. (2003) koji su pratili uspjeh koncepcije na ergeli Piber. Kobile u njihovom istra~ivanju bile su starosti 6-23 godine a koncipiralo ih je 86% pri emu je dob kobile bila obrnuto proporcionalna vjerojatnosti da e koncipirati tijekom sezone. Prema Batarelu"@    " ( * , > @ B D \ ^ r ɺɪɝ|m]P@٪٪h;ha(N6CJaJmHsHh;6CJaJmHsHh;h;6CJaJmHsHh;6CJH*aJmHsH"h;h;6CJH*aJmHsHh6CJH*aJmHsHh.4!6CJaJmHsHha(Nha(N6CJaJmHsHh K6CJH*aJmHsHha(NhE6CJaJmHsHh:6CJH*aJmHsHh[%HCJaJmHsHh.4!CJaJmHsH T . 8 <dF(+,,@,$dh$Ifa$gdL dh^gdO8dhgdyB $dha$gdsUy $dha$gdz<$dhgdTJ dh^gd K$dh^a$gd:$dh^a$gdExr t T V . 8 *:<d4ŸҞґҫui]QBQhhCJaJmHsHhCJaJmHsHhTJCJaJmHsHh]CJaJmHsHh>)CJaJmHsHhh K5CJaJmHsHh;6CJaJmHsHh6CJaJmHsHh:6CJaJmHsHhE6CJaJmHsHh K6CJaJmHsHh K6CJH*aJmHsHha(Nha(N6CJaJmHsHh:6CJH*aJmHsH4n.2>@ L  ",.<@LN^jvx|~hhhhhhmHsHhCJaJmHsHhz<$CJaJmHsHh'CJaJmHsHh[%HCJaJmHsHh[cCJaJmHsHh&yCJaJmHsHh]CJaJmHsHhCJaJmHsHh/CJaJmHsH4 < P !(#*#F#$$D(F(͵~pbpbTbFhYB*OJQJ^Jphh7!B*OJQJ^JphhxFB*OJQJ^Jphh bhB*OJQJ^Jphh[%HB*OJQJ^JphhhB*OJQJ^Jphh Kh KCJaJmHsHh[%HCJaJmHsHh&yCJaJmHsHh[cCJaJmHsHhCJaJmHsHhBkCJaJmHsHhCJaJmHsHhhhhmHsHhhF(N*+(+,,,-&-(-.-0-2-----------------,.4.6.<.>.H.J.T.V.X.Z.l.z/̷th bB*OJQJ^Jphh[%HB*OJQJ^JphhO8B*OJQJ^Jph)hI\hI\B*CJOJQJ^JaJphh&X)hI\h&XB*CJOJQJ^JaJphhSh b5CJaJmHsHh bCJaJmHsHhSCJaJmHsHhyBCJaJmHsH)@,`,,,,,,<kd$$IflrX#AABBB t0644 layt&X$dh$Ifa$gdL,---(-0-2-<kdx$$IflrX#AABBB t0644 layt&X$dh$Ifa$gdL2-------<kd$$IflrX#AABBB t0644 layt&X$dh$Ifa$gdL-------<kdh$$IflrX#AABBB t0644 layt&X$dh$Ifa$gdL-,.6.>.J.V.X.<kd$$IflrX#AABBB t0644 layt&X$dh$Ifa$gdLX.Z.l.0DxTz^z~$ & F dha$gd&y$ & F dha$gd[uS$hdh^ha$gd4y$ & F dha$gdsUy$ & F dha$gdL $dha$gdsUyz// 0B122244@5~556H6X66T8V8F9H9D:l::;(;R;Z;;<<=ǹsesWWhgB*OJQJ^Jphh|B*OJQJ^Jphh8B*OJQJ^JphhEB*OJQJ^Jphh&XB*OJQJ^Jphh+B*OJQJ^JphhXQWB*OJQJ^JphhzB*OJQJ^Jphh`B*OJQJ^JphhEB*OJQJ^Jphh bB*OJQJ^Jphh]-B*OJQJ^Jph==>B*OJQJ^JphhjmB*OJQJ^JphhB*OJQJ^JphhMB*OJQJ^JphUh+B*OJQJ^JphhSB*OJQJ^Jphh|B*OJQJ^JphhgB*OJQJ^JphhLB*OJQJ^Jph optimalna dob za koncepciju kobila iznosi 5-10 godina. Pri tome je izuzetno va~na i dob kod prve koncepcije pa tako a i i sur. (2002) koji su usporeivali reprodukcijske karakteristike istokrvnih lipicanskih kobila s lipicanskim kobilama nepotpunog podrijetla zaklju uju kako su lipicanske kobile koje su ranije uvedene u rasplod u pravilu plodnije u poodmakloj dobi (nakon 15. godine ~ivota). Navedene tvrdnje mogu potkrijepiti i naai rezultati jer se izvanprosjecni rezultati u ovom radu za kobile starije od 15 godina mogu objasniti njihovim ranijim uvoenjem u rasplod, za razliku od kobila iz dobne skupine 5.-15. godina koje su mahom uvedene u rasplod tek u naaem istra~ivanju odnosno u dobi od 7 ili viae godina. Pri tome je vrlo bitan i utjecaj pasmine, koji je direktno povezan sa iskoriatavanjem kobila. Naime, lipicanske se kobila naj eae vrlo rano uvedu u rasplod ali rasplodni pastusi su u prosjeku stariji nego ato je to slu aj s primjerice engleskim punokrvnjacima, dok su engleski punokrvnjaci ujedna eniji po dobnom sastavu, ali i kobile i pastusi relativno kasno ulaze u rasplod, tek nakon ato su se dokazali na trka oj stazi. Naime, kako je ve navedeno, u radu kojeg su objavili Heidler i sur. (2003) prosje na dob lipicanskih kobila na ergeli Piber iznosi 6-23 godine dok Allen i sur. (2006) navode kako je prosje na dob rasplodnih kobila pasmine engleski punokrvnjak u Velikoj Britaniji tijekom 2005 godine iznosila 3-18 godina. Kako u ovom radu nije razmatran utjecaj pastuha, njihovu dob nismo detaljnije razmatrali ali ako uzmemo u obzir injenicu da se rasplodni lipicanski pastusi `panjolske akole jahanja akoluju do 10. godine ~ivota a tek se onda mogu dokazati u sportu, dok se za engleske punokrvnjake koji ve kao dvogodci ulaze u sport vrlo brzo zna da li e biti rasplodne ~ivotinje te su sa 5 godina su ve prestari da bi se takmi ili. Stoga je dobni omjer koriatenih pastuha sli an, odnosno lipicanski pastusi se u rasplod uvode zna ajno stariji od pastuha pasmine engleski punokrvnjak. Stoga ne mogu popraviti dobne omjere unutar dvije pasmine koriatenih kobila, ve ih dodatno naglaaavaju. S obzirom na objektivno stresne i teake uvjete u kojima su ~ivjele rasplodne kobile lipicanske pasmine do povratka uzgoja na mati nu ergelu, o igledno je da je razlika u plodnosti i otpornosti izmeu lipicanaca i engleskih punokrvnjaka ogromna i iziskuje daljnja istra~ivanja u podjednakim uvjetima. Relativno brz oporavak uzgoja i izvanredna reproduktivna u inkovitost mo~e se djelomi no objasniti razlikama u mehanizmu lu enja hormona leptina, ato su u svom radu opisali Cebulj-Kadunc i sur. (2007). Kao ato je poznato hormon leptin izravno povezuje tjelesnu kondiciju ~ivotinje s njenim reprodukcijskim statusom. Kadunc i sur. (2007) su utvrdili kako postoje zna ajne razlike u lu enju hormona leptina izmeu engleskih punokrvnjaka i lipicanaca ato rezultira razlikama u ulasku u pubertet. Tako engleske punokrvne ~drebice ulaze u pubertet u dobi od 12-14 mjeseci, dok lipicanke ulaze u pubertet tek sa 25 mjeseci. Stoga ih je pogodnije kasnije uvesti u rasplod a istovremeno su otpornije na vanjske nepovoljne imbenike kao ato je nedostatak hrane, stres i sli no.Takoer za uuju izuzetno dobri rezultati za lipicanske kobile starije od 15 godina gdje je razlika u plodnosti s obzirom na dob zna ajno slabija od rezultata dobivenih na rasplodnim kobilama pasmine engleski punokrvnjak. S obzirom na injenicu da su sve rasplodne kobile starije od 15 godina u naaem istra~ivanju relativno rano uvedene u rasplod, za razliku od mladih kobila u uzgoju koje posljednjih 4 godine nisu uvodjene u rasplod, pa u skupini do 15 godina dominiraju nulipare ~ivotinje. Stoga je mogue objaanjenje da utjecaj pariteta predominira nad utjecajem dobi na stvaranje senilnih promjena na maternici i utje e na ukupan postotak koncepcije. Do sli nog je zaklju ka doala i Prvanovi sa sur. (2007) koja je utvrdila da kod sanskih i burskih koza utjecaj pariteta predominira nad utjecajem dobi i pasmine na ukupan postotak koncepcije tijekom rasplodne sezone.Navedenu tvrdnju mo~emo dodatno potkrijepiti i rezultatima na ergeli engleskih punokrvnjaka, na kojoj su sve kobile bile pluripare a doalo je do zna ajnog pada postotka koncepcije u skupini kobila starijih od 15 godina. Navedenu pojavu opisali su Lefranc i sur.(2007) koji su prou avali pojavu senilnih promjena na maternici te ustvrdili kako je donekle rije  o pasminskom svojstvu direktno povezanim s ranozreloau, odnosno kasnozreloau pasmine a time indirektno i sa paritetom.Engleski punokrvnjaci kao izrazito ranozrela pasmina, vrlo su osjetljivi na utjecaj dobi na plodnost, dok kod lipicanaca to o igledno nije toliko izra~eno. To se sla~e za zaklju cima do kojih su doali Allen i sur. (2006) koji navode kako je u optimalnim uvjetima dob kobila pasmine engleski punokrvnjak dominantni limitirajui imbenik koji odreuje ukupan postotak gravidnosti nakon sezone u pojedinom uzgoju. Vrlo je bitan naravno i utjecaj pastuha, ali kako su svi navedeni autori promatrali velike uzgoje u kojima su u rasplodu koriateni razli iti pastusi provjerene plodnosti a ista je situacija bila i na obje ergele u ovom istra~ivanju, utjecaj pastuha na rezultate rasplodne sezone nije razmatran u ovom radu. ZAKLJU CI Plodnost kobila zna ajno opada nakon 15. godine ~ivota u ranozrelih pasmina konja Paritet ima vrlo veliki utjecaj na ukupni postotak koncepcije u uzgoju. Reproduktivna anamneza odnosno po etak koriatenja u rasplodu mo~e utjecati na reproduktivnu budunost kobile. Postoji zna ajna razlika u plodnosti i otpornosti izmeu lipicanaca i engleskih punokrvnjaka i iziskuje dalnja istra~ivanja u podjednakim uvjetima Relativno brz oporavak uzgoja lipicanaca i izvanredna reproduktivna u inkovitost unato  nepovoljnom dobnom sastavu mo~e se djelomi no objasniti razlikama u mehanizmu lu enja hormona leptina LITERATURA Allen W. R, L. Brown, M. Wright, S. Wilsher (2006): Reproductive efficiency of Flatrace and National Hunt Thoroughbred mares and stallions in England, Equine Vet. J.vol 39 no 5, 438-446 Amann R. P.(2006): The fertility dilemma: perception versus actuality, Equine vet. Educ. Vol 18 no 3 159-164 Batarelo(1977) Neke karakteristike razmna~anja konja lipicanske pasmine uzgajanih u ergeli, magistarska radnja, Veterinarski fakultet, Zagreb Blanchard T. L., D.D. Varner, J. Schumacher, C.C. Love, S. P. Brinsko, S. L. Rigby (2002) Manual of equine reproduction, Saunders Cebulj Kadunc N, V. Cestnik, M. Kosec (2007): Onset of puberty and duration of seasonal cyclicity in lipizzan fillies, Equine Vet. J.vol 38 no 4, 350-354 a i M., P. Caput, A. Ivankovi (2002): Usporedba reprodukcijskih karakteristika istokrvnih lipicanskih kobila i lipicanskih kobila nepotpunog porijekla, Sto arstvo 56(2), 91-103 Heidler B, J.E: Aurich,, W. Pohl, C. Aurich.(2004): Body weight of mares and foals, estrous cycles and plasma glucose concentration in lactating and non-lactating Lipizzaner mares,Theriogenology 61, 883-893 Lefranc A.C., W. R. Allen (2007):Influence of breed and oestrus cycle on endometrial gland surface density in the mare, Equine Vet. J. vol 30 no 6, 506-511 Prvanovi, N., D. uri i, A. Tomaakovi, J. Grizelj, S. Vince, J. Sulo (2007), Utjecaj pariteta na stopu gravidnosti i razinu progesterona u burskih koza, Veterinarska stanica 6 (2007) Sukali M, Z. Makek, T. Sukali, Z. Nushol (2000): Plodnost kobila engleskog punokrvnjaka u Hrvatskoj, Sto arstvo vol 54, no 2, 81-89 .stsuuuu v$vHvTv{Z{p{{$|J}t}6~LN\`ҁւ~ǹչ՝ՁՁssseWeshSB*OJQJ^Jphh{B*OJQJ^JphhB*OJQJ^JphhB*OJQJ^JphhyBB*OJQJ^Jphhc>DB*OJQJ^Jphh>B*OJQJ^Jphh^.B*OJQJ^Jphh`B*OJQJ^Jphh9)pB*OJQJ^Jphhlj9B*OJQJ^Jphh[%HB*OJQJ^Jph"~NȆʆt2Ȋ,.DxT zǹǹxhUhUhUB$h&yhc>D5B*OJQJ^Jph$h4yh4y5B*OJQJ^Jphh4y5B*OJQJ^JphhL5B*OJQJ^JphhW5B*OJQJ^Jph$h&yh^.5B*OJQJ^JphhWB*OJQJ^Jphh^.B*OJQJ^Jphh`B*OJQJ^JphhB*OJQJ^Jphh&XB*OJQJ^JphhSB*OJQJ^Jphft\^zxzޓǷǷwgTDDDDhTJ6B*OJQJ^Jph$h[uSh'6B*OJQJ^Jphh[c6B*OJQJ^Jphh'6B*OJQJ^Jphh (6B*OJQJ^Jphh[uS6B*OJQJ^JphhS*6B*OJQJ^Jphh"06B*OJQJ^Jph$h[uSh[uS6B*OJQJ^Jph$h&yhc>D5B*OJQJ^Jph$h&yh[uS5B*OJQJ^Jph,|~.r|~D,fhrvtkt]O?h6B*OJQJ^Jphh$w/h$w/56mHsHh$w/h$w/6\mHsHh$w/6mHsHh$w/h$w/6mHsHh+'>6B*OJQJ^JphhBk6B*OJQJ^Jphh|x6B*OJQJ^Jphh (6B*OJQJ^JphhZ96B*OJQJ^Jphh[uS6B*OJQJ^Jphh"06B*OJQJ^Jphh&y6B*OJQJ^Jphhtvx $dha$gdsUy$hdh^ha$gd|x$ & F dha$gd|x $ & F a$gd$w/vxh3ehsUymHsH,1h. A!"#$% v$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:Vl t65A5Byt&Xv$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:Vl t65A5Byt&Xv$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:Vl t65A5Byt&Xv$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:Vl t65A5Byt&Xv$$If!vh5A5A5B5B5B#vA#vB:Vl t65A5Byt&X@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa\O\ tnormaldd[$\$%B*CJOJQJ^JaJmHphsH6U@6 0d Hiperveza >*B*phNN qYTekst balon iaCJOJQJ^JaJe@" sUyHTML unaprijed oblikovano7 2( Px 4 #\'*.25@9%B*CJOJQJ^JaJmHphsHt@3t &XReaetka tablice7:V0: ]*He #  0DMaij%+,-6.28222@33444X55S66o7$889J::::0000000000000000 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00J::@ 0 00r 4F(z/=.s~vx"%&'(/0OPQRT@,,2---X.x#)*+,-.Sx$8@0(  B S  ?t{@JlwZ_          & ' / 5 ; < > ? E F M N P T Z  :E_kjs 6Ajt'Yd"-5'0 _m`!n!!!" "J"Q""""""#R$^$t%%&&'''''''(R(X(((((R)[)**++++3,>,,,-*----.v.}...//(/5/h/t///(0-00000q2{233334444444444444444455555555(5,53555;5<5?5X5]5k5n5o5x5y5555555555555555S6\6i6o6t6~666666666666666666677 777 7$7,7-767:7B7C7J7L7R7S7V7o7t7|7777$8+848:8@8D8I8O8X8\8]8c8g8l8q8v8x8888888888888888888888889 9"9'9,9394999=9H9I9N9O9V9W9^9b9e9l9r9s9v999999999999:::J:Q:X:]:b:i:n:t::::\])*GHde "#  /0CDLM`ahj$%*-56-2.272822222?3@3334444W5X555R6S666n7o7#8$88899I:J:::]tHe -Y"",,.2724455:: n.>r _$De#&=u 4Z>/-9faK>r9 L &^<)S*%y8N(4{}|!.4!7!z<$BW$3&uQ' (L,-$w/"0O8lj9;+'>4:>AyBCHCc>D?D_+FxF[%HTJa(N[uSXQW&XqY7[] b 0d bhkBkk,l}ljm9)pNq=3rxstWx|x&y4ysUy>H{}|*}NqET EIAS[jpkJg K^.cGY81ELhq5K"[c=bR7wx,:>A^'`Z9]-VnI\/ jMS]S0LzW4U|^O6hE3e#  0Mij%+,9:#@HGF# :  $*,.268:bUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"q*&*&Ʀ 2j 2j!r4d:: 2qHX)?Nq2%KLINIKA ZA PORODNI`TVO I REPRODUKCIJU nprvanovic nprvanovic<         Oh+'0 ,8 X d p |(KLINIKA ZA PORODNITVO I REPRODUKCIJU nprvanovicNormal nprvanovic2Microsoft Office Word@@vY@왇A"@왇A" 2՜.+,0 hp  RH-TDUj: &KLINIKA ZA PORODNITVO I REPRODUKCIJU Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUWXYZ[\]_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F08=A"Data V1Table^HWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q