Naslov
Obitelj Fleischer u kulturnom životu Bjelovara
(The Fleisher Family in the Cultural life of Bjelovar)

Autori
Lisac, Inga

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. / Kaštela, Slobodan - Zagreb : Bjelovar : Hrvatski akademijia znanosti i umjetnosti, 2007, 217-238

Skup
250. obljetnica Bjelovara: izgradnja i razvoj 1756.-2006.

Mjesto i datum
Bjelovar, Hrvatska, 07.12.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alojzije Fleischer; Gustav Fleisher; glazbeni život; bjelovarski srednjoškolski razvoj; Tjednik bjelovarsko-križevački; osnivanje knjižnica
(Alojzije Fleischer; Gustav Fleisher; Bjelovar's secondary education; music life; foundation of libraries; Bjelovarsko-križevački Weekly)

Sažetak
Dolazak Alojzija Fleischera (1802. - 1873.) u Bjelovar, kao organista katoličke Župne crkve u Bjelovaru (početak 19. st.) značilo je i njegovo uključivanje u prve aktivnosti kulturnog razvoja toga hrvatskog gradića u istočnom području tadašnje Austro-Ugarske. Fleischerov život obilježen je dugogodišnjom, predanom i marljivom, prije svega glazbenom, djelatnošću u njemu novoj sredini po narodnosti, mentalitetu, običajima i podneblju. Zabilježena je i njegova aktivnost zborovođe, glazbenog učitelja, širitelja mnogih narodnih popularnih i domoljubnih pjesama na početku hrvatskoga narodnog preporoda, a mnoge je od tih pjesama i ukajdio. Odanost je novoj domovini A. Fleischer prenio i na svoga najstarijeg sina Gustava Fleischera (Bjelovar, 1857. - 1913.), koji je završio studij kemije na Politehničkoj visokoj školi u Grazu. G. Fleischer višestruko ie obilježio razvoj kulturnog života u Bjelovaru. Bio je dvadeset godina ravnatelj bjelovarske Realne gimnazije pridonijevši, medu ostalim, proširenju gimnazije višim razredima i uvođenjem velike mature. Istakao se kao svestrani nastavnik te mnogim objavljenim radovima. Preveo je s njemačkoga dva udžbenika kemije i napisao više kraćih naputaka za učenje. Medu prvima se zauzimao za "obostrano naučavanje djevojčica i dječaka" što je tada bila avangardna zamisao i tu je ideju popratio mnogim objavljenim raspravama. Osobito je značajan njegov doprinos arheologiji, praktičnoj farmaciji, slikarstvu, kompoziciji, muziciranju i dr. Istakao se i u organizatorskim aktivnostima kao inicijator, suosnivač i dugogodišnji glavni urednik lokalnih novina Tjednik bjelovarsko-križevački. Bio je zborovođa bjelovarskoga glazbenog društva Dvojnice, sudjelovao u osnivanju Školske i bolničke knjižnice te pomagao školovanje siromašnih učenika. Jedna od triju njegovih kćeri Ida (1882. - 1915.) istakla se također kao amaterska slikarica. Ida je imala dvoje djece (kćerku Vlastu i sina Raoula). Dva Gustavova unuka, ing. Raoul Sabljak (1910. - 1975.), stručnjak za gradnju hidroelektrana i ing. Aleksandar Johanides (1911. - 1990.), stručnjak u industriji, otišli su rano iz Bjelovara, a obojica su u svojim strukama imala mnogo uspjeha u zemlji i inozemstvu. Od obitelji Fleischer-Sabljak dvije kćeri R. Sabljaka (praunuke G. Fleischera) žive izvan Hrvatske. Jedini i zadnji potomak obitelji Fleischer-Sabljak u Hrvatskoj (kći Vlaste Sabljak-Lisac) je dr. sc. Inga Lisac, koja živi u Zagrebu. U Bjelovaru još postoji grob obitelji Fleischer u glavnoj aleji staroga groblja sv. Andrije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA