Naslov
Stratigrafski položaj gornjojurskih boksita u Srnetici(zapadna Bosna)
(Stratigraphy of the Upper Jurassic bauxites from Srnetica(western Bosnia))

Autori
Dragičević, Ivan ; Velić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
ZBORNIK SAŽETAKA III SAVJETOVANJE GEOLOGA BOSNE I HERCEGOVINE / Filipović, Alojz ; Mitrović, Dragan ; Hrvatović, Hazim - Sarajevo : Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2008, 27-29

Skup
III SAVJETOVANJE GEOLOGA BIH SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 30.10.2008. - 31.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Jadranska karbonatna platforma; emerzija; gornjojurski boksiti; zapadna Bosna
(Adriatic Carbonate Platform; emersion; Upper Jurassic bauxites; western Bosnia)

Sažetak
Najznačajnije paleogeografske promjene u juri Krških Dinarida tj. na Jadranskoj karbonatnoj platformi (JKP) dogodile su se u gornjoj juri od najkasnijega oksforda do kasnoga titona. Usljed djelovanja sinsedimentacijske, pretežito kompresijske tektonike dotadašnja relativno ujednačena platformna morfologija s najčešće periplimnim okolišima bila je značajno izmijenjena. Veći dio unutarnje platforme zadržao je dotadašnja periplimna obilježja, pojedini dijelovi bili su izdignuti, drugdje produbljeni, a izrazito plitki ili ranije okopnjeli rubovi platforme tada su potpljeni (DRAGIČEVIĆ & VELIĆ, 2002 ; VELIĆ et al., 2002 ; VLAHOVIĆ et al., 2005). Jedno od većih emergiranih područja na JKP nalazilo se je u današnjoj zapadnoj Bosni, a unutar njega i Srnetica, gdje su poznata ležišta gornjojurskih boksita (VRHOVČIĆ et al., 1983). VRHOVČIĆ & MOJIČEVIĆ (1983) navode da su u jugozapadnom krilu jurske antiklinale Donje Crkveno, na okršenoj podini srednjo-gornjojurskih vapnenaca, na više lokaliteta, otkrivena boksitna ležišta. U krovini boksita autori opisuju donjokredne vapnence. VRHOVČIĆ et al. (1983) kao najveća ležišta u geološkoj karti izdvajaju Pijetlov vrh, Mršenac i Djelentušu. Novija terenska i laboratorijska istraživanja ležišta Pijetlov vrh potvrdila su od citiranih autora općenito navedenu gornjojursku starost boksita. Međutim, najnoviji paleontološki podatci pokazuju njihov nešto stariji stratigrafski položaj pa tako i trajanje emerzijske faze kada su se oni taložili. Općenito, sve se to događalo tijekom kasne jure. U slijedu gornjojurskih karbonatnih naslaga s boksitima na lokalitetu Pijetlov vrh u podini boksita otkriveni su svijetli, slabo slojeviti do masivni vapnenci – rjeđe ooidno, a pretežito onkoidno-skeletni greinstoni, mjestimice i pekstoni s izraženom kosom slojevitošću unutar slojeva. Dobro prepoznatljiva zajednica koralja, briozoa, stromatoporida, hidrozoa, puževa, školjkaša i dr. gradila je manje krpaste grebene na plažnim pijescima potopljenoga žala (shoreface). Te su biolititne tvorevine razarane, a skeleti i bioklasti spomenutih organizama pretaložavani zajedno s plažnim pijescima. Vapnenci su izrazito, često i stožasto okršeni pa strše iz boksita. Utvrđena foraminiferska zajednica u vapnencima s Trocholina alpina LEUPOLD, Trocholina elongata LEUPOLD, Protopeneroplis striata WEYNSCHENK, Nautiloculina oolithica MOHLER, Mohlerina basiliensis (MOHLER) i Everticyclammina sp. prema VELIĆ (2007) određuje oksfordsku starost. Na paleoreljefu opisanih oksfordskih grejnstona taložio se je izvorni materijal za boksit. Boksit je danas tamnocrvene boje, masivan, težak. Dijelom je mikritnog habitusa a dijelom oolitičan. Leži na neravnoj podlozi. Vidljiva, ali vjerojatno ne i konačna debljina boksita je oko 8 metara. Nasamom ležištu ne vidi se kontakt s krovinskim vapnencima zbog pokrivenosti terena. Analiziran je kemijski sastav boksita u laboratoriju kompanije MAL u Mađarskoj. Rezultati su prikazani u tablici: KEMIJSKI SASTAV BOKSITA (%) Al2O3 SiO2 CaO MgO Fe2O3 51, 86 11, 58 0, 21 0, 42 18, 33 TiO2 V2O5 ZnO MnO2 Vlaga 2, 17 0, 04 0, 036 0, 18 1, 5 Krovinu boksita također čine vapnenci. Izmjenjuju se ciklusi zagasito sivih madstona, peletnih laminiranih pekstona i skeletno-intraklastičnih pekstona s fenestralnim madstonima. Debljine slojeva su 5, 20, 40, mjestimice i 60 cm. Karakteristično su stilolitizirani, najčešće paralelno slojevitosti, ali i mrežno. Fosilni sadržaj istraživanoga dijela stupa je izrazito osiromašen, ali je utvrđena alga Campbeliella striata (CAROZZI) čiji je raspon u mlađem titonu. Na temelju mikropaleontoloških podataka koji definiraju starosti naslaga podine i krovine boksita stratigrafski raspon gornjojurske emrzije bio je od kasnoga oksforda do kasnoga titona. U taj raspon treba smjestiti i starost ležišta boksita Pijetlov vrh, koji se je najvećim dijelom taložio tijekom kimeridža i starijega titona. Prema odnosima koje opisuju VRHOVČIĆ & MOJIČEVIĆ (1983) vjerojatno su iste starosti i drugi boksiti u Srnetici. Istraživani lokalitet na Srnetici može se korelirati sa stratigrafski odgovarajućim gornjojurskim naslagama s boksitima u zapadnoj Hrvatskoj, u Istri. U području između Poreča i Rovinja u identičnim stratigrafskim i facijesnim razvojima, s karbonatnom podinom i krovinom, nalaze se ležišta boksita od kojih je najveće Mondolako u Rovinju. Geološke odnose i okoliše taloženja u tom području opisali su VELIĆ & TIŠLJAR (1988). Podinu boksitima izgrađuju peletni pekstoni, skeletni vekstoni i ooidno-onkoidni grejnstoni oksforda i ranoga kimeridža. Boksit je kao i na Srnetici tamnocrvene boje, masivan, težak. U krovini su tzv. „ Kirmenjak vapnenci“ (poznati a-g kamen) zastupani cikličnom izmjenom debeloslojevitih madstona s fenestralnim madstonima. Prepoznatljivi su i karakteristični po mnogobrojnim horizontalnim i mrežnim stilolitima. Bilo bi zanimljivo istražiti gornjojurska boksitonosna područja u istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori da bi se dobila jedinstvena paleogeografska slika i njihov stratigrafski položaj na čitavom prostoru nekadašnje Jadranske karbonatne platforme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA