Naslov
Kult Blažene Djevice Marije i neki aspekti pučke pobožnosti na istočnoj jadranskoj obali u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
(The Cult of Blessed Virgin Mary and some Aspects of Popular Piety at the East Adriatic Coast in the High and Late Middle Age)

Autori
Novak, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
III. kongres hrvatskih povjesničara - program i sažeci izlaganja / Budak, Neven - Split : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008, 98-99

Skup
III. kongres hrvatskih povjesničara, Split-Brač, 2.-5. listopada 2008.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska; Brač, Hrvatska, 02.10.2008. - 05.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pobožnost; marijanski kult; bratovštine; svetišta; hodočašće
(piety; The cult of Mary; confraternities; sanctuary; piligram)

Sažetak
U radu autorica razlaže procvat kulta Blažene Djevice Marije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku na istočnojadranskoj obali i njegov razvoj i širenje kroz različite aspekte pobožnosti. Kao jedan od vidova pobožnosti prema Bogorodici, razmatraju se sve učestalija hodočašća u različita Marijina svetišta na jadranskoj obali, napose ona u Loreto, Trsat, Recanati, Calena i dr. Ona postaju brojnija naročito od XIII. stoljeća, što je povezano uz učvršćenje Marijina kulta kako na razini teologije i crkvenih kanona tako i na razini popularne pobožnosti. To je, pored ostaloga, vidljivo i u sakralnoj umjetnosti. Od razdoblja gotike osjeća se sve snažniji utjecaj marijanske ikonografije na sakralnim i votivnim slikama u crkvama i samostanima. Od toga razdoblja kult štovanja Djevice Marije preobražava ju u vrhovnu zagovornicu čitavoga puka protiv raznih nedaća kao što su glad, rat, bolesti i dr. Posljedica procvata marijanskoga kulta bila je i sve jača pisana produkcija narativnih i poetskih djela. U tome smislu, proučit će se i nastanak i zapis marijanskih molitava i ukorjenjivanje molitvene prakse (Juraj Šižgorić, Marko Marulić) kao i proslave različitih blagdana vezanih uz Marijino ime (spominju se posebice u statutima komuna i bratovština), koje su u pučkoj pobožnosti imale veliku snagu okupljanja komune oko nebeske zaštitnice, posebno u vrijeme ratova i pošasti. Kroz fenomen votivnih darova ostavljanih u marijanskim svetištima kao zavjet za tjelesno ili duševno ozdravljenje te spas duše roditelja ili drugih članova obitelji, pokušat će se nazrijeti koliko je snažna bila duhovno-religiozna okrenutost kasnosrednjovjekovnoga čovjeka prema Mariji kao prvoj i najjačoj zagovornici kršćana pred Bogom. Kroz razmatranje nastanka marijanskih bratovština u istočnojadranskim komunama, pokušati će se ukazati na društvenu i profesionalnu strukturiranost vjernika s obzirom na specifičnu marijansku pobožnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA