Naslov
Ranokršćanska crkvena organizacija s hercegovačkih prostora
(Early christian ecclesiastical organization in the Hercegovinian lands)

Autori
Škegro, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009., knjiga I. / Lučić, Ivo - Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2011, 99-113

ISBN
978-953-6324-97-2

Skup
Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 05.11.2009. - 06.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hercegovina; Naronitanska biskupija (Ecclesia Naronitana); Sarsenterska biskupija (Ecclesia Sarsenterensis); Epitaurska biskupija (Ecclesia Epitauritana); Stonsko-zahumska biskupija (Diocesis Stagnensis-Chulmorum); Trebinjska biskupija (Diocesis Tribuniensis et Mercanensis)
(Herzegovina; Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana); Diocese of Sarsenterum (Ecclesia Sarsenterensis); Diocese of Epitaurum (Ecclesia Epitauritana); Diocese of Ston-Zahumlje (Diocesis Stagnensis-Chulmorum); Diocese of Trebinje-Mrkan (Diocesis Tribuniensis et Mercanensis))

Sažetak
Ako je suditi po rezultatima dosadašnjih istraživanja, intenzivno provođenima tijekom posljednjih dvaju desetljeća, glavnina hercegovačkih prostora tijekom kasne antike odnosno u praskozorje srednjega vijeka bila je pod jurisdikcijom naronitanskog, a od 533. i sarsenterskog biskupa. Nakon osnutka Sarsenterske biskupije (Ecclesia Sarsenterensis) u sastavu Naronitanske dijeceze (Ecclesia Naronitana) bili su neretvanski bazen i zapadna Hercegovina. Sarsenterska biskupija obuhvaćala je značajan dio istočne Hercegovine te područje poluotoka Pelješca što gravitira Stonu. Jugoistočna Hercegovina bila je u sastavu Epitaurske biskupije (Ecclesia Epitauritana). Nema jasnih pokazatelja je li – i ako jest, koji – dio dubljeg biokovskog zaleđa bio u sastavu Mukurske biskupije (Ecclesia Muccuritana). Tijekom ranoga srednjeg vijeka iz zasada Sarsenterske i Naronitanske biskupije izrasla je Stonsko-zahumska biskupija (Diocesis Stagnensis-Chulmorum) sa središtem u Stonu (Stagnum) – nekoć središtu jedne od sarsenterskih župa (parohiae). Sjeveroistočno od nje na prijelazu iz prvog u drugo tisućljeće nastala je Trebinjsko-mrkanska biskupija (Diocesis Tribuniensis et Mercanensis).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA