Naslov
Suzbijanje krumpirove zlatice uz upotrebu različitog utroška škropiva
(Colorado potato beetle control with usage of different water rates)

Autori
Mešić, Aleksandar ; Barčić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Program i sažeci priopćenja 49. seminara biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2004, 104-105

Skup
49. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2004. - 11.02.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Imidakloprid; učinkovitost; vrijeme suzbijanja
(Imidaclopride; time of application; efficacy)

Sažetak
Krumpir je s posađenih 65-70000 ha treća najzastupljenija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Glavni štetočinje krumpira u nas su krupirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) i krumpirova plijesan (Phytophtora infestans). Za suzbijanje krumpirove zlatice u Hrvatskoj je registriran velik broj insekticida. Krumpirova zlatica može prouzročiti ekonomski značajne štete ako je 20% krumpirove cime uništeno. Smatra se da je prag suzbijanja 15 ličinki na najmanje 15% svih biljaka krumpira. Tuberizacija u nas počinje (ovisno o kultivaru i klimi) 40-45 dana nakon sadnje. Oštećenja cime u tom periodu znatno više utječu na smanjenje prinosa nego kasnije štete. Smatra se da samo 10 dana kašnjenja sa suzbijanjem može uzrokovati gubitak u prirodu od 20-30%. Stoga je pravovremeno tretiranje insekticidima od izuzetne važnosti za uspješno suzbijanje krumpirove zlatice u nas. Suzbijanje krumpirove zlatice u Hrvatskoj se obično provodi tijekom lipnja. U tom periodu su česti periodi s nekoliko jako kišnih dana za redom. Nakon obilatih kiša nije moguće ući u polje s traktorom i obaviti tretiranje insekticidima iako kašnjenje od nekoliko dana može znatno utjecati na smanjenje priroda krumpira. U takvim slučajevima je moguće tretirati relativno velike površine s malim utroškom škriopiva. Pokusi s primjenom smanjenje količine škropiva provedeni su tijekom 2001. i 2002. godine u okolici Čazme. Tretiranja su obavljenja početkom lipnja, a rezultati suzbijanja bilježeni su do sredine srpnja. Također je izmjeren i prirod krumpira tretiranog uz utrošak različite količine škropiva i uspoređen s prirodom na netretiranoj kontroli. U ovom dvogodišnjem istraživanju praćena je djelotvornost insekticida na osnovi imidakloprida primjenjenog u dozi od 0, 5 l/ha. Pripravak je apliciran pomoću traktorske nošene prskalice i pomoću leđnog motornog orošivača. Traktorskom nošenom prskalicom imidakloprid je primjenjen uz utrošak škropiva od 150 l/ha i 300 l/ha, dok je utrošak škropiva kod primjene leđnog motornog orošivača iznosio 20 l/ha, 40 l/ha i 60 l/ha. U obje godine istraživanja nisu zabilježene statistički značajne razlike u djelotvornosti između varijanti pokusa s utroškom škropiva od 60 l/ha, 150 l/ha i 300 l/ha. Djelotvornost insekticida primjenjenog uz spomenute utroške škropiva u obje godine bila je iznad 95%. Jednaka djelotvornost zabilježena je u 2001. godini na varijanti uz primjenjeni utrošak škropiva od 40 l/ha, dok je slijedeće godine djelotvornost varijante u pokusu bila puno niža. Djelotvornost insekticida primjenjenog uz utošak škropiva od 20 l/ha bila je u obje godine niža od 80%, ali je ipak smanjila intenzitet napada zlatice u odnosu na netretiranu kontrolu. Dakle, primjenom leđnog motornog orošivača uz utrošak škopiva od 60 l/ha moguće je postići jednaku djelotvornost u zaštiti krumpira kao i primjenom traktorske prskalice uz utrošak škropiva od 150 l/ha i 300 l/ha. Dobru zaštitu krumpira moguće je postići i leđnim orošivačem uz utrošak škropiva od 40 l/ha, ali ipak slabiju nego uz veći utrošak škropiva. Primjena imidakloprida uz utrošak škropiva od 20 l/ha nije prikladna za uspješnu zaštitu krumpira od krumpirove zlatice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA