Pregled bibliografske jedinice broj: 369395
Neurofiziološke metode u dijagnostici, praćenju i preoperativnoj obradi bolesnika s epilepsijom – praktična uloga i opravdanost?
Neurofiziološke metode u dijagnostici, praćenju i preoperativnoj obradi bolesnika s epilepsijom – praktična uloga i opravdanost? // Neurologia Croatica / Hajnšek, Sanja (ur.).
Zagreb, 2008. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 369395 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neurofiziološke metode u dijagnostici, praćenju i preoperativnoj obradi bolesnika s epilepsijom – praktična uloga i opravdanost?
(Neurophysiological methods in diagnostics, following and preoperative evaluation of patients with epilepsy – practical role and validity?)
Autori
Petelin Gadže, Željka ; Hajnšek, Sanja ; Bašić, Silvio ; Sporiš, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Neurologia Croatica
/ Hajnšek, Sanja - Zagreb, 2008
Skup
Prvi hrvatski kongres dilema u neurologiji s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.10.2008. - 12.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
neurofiziološke metode; EEG; invazivna monitoriranja; epilepsija
(neurophysiological methods; EEG; invasive monitoring; epilepsy)
Sažetak
U posljednjih 25 godina moderne tehnike kirurškog liječenja bolesnika s farmakorezistentnom parcijalnom epilepsijom su se značajno promijenile i poboljšale. Najveći uspjeh postignut je u bolesnika s epilepsijom temporalnog režnja (TLE – engl. “ temporal lobe epilepsy“ ), posebno u bolesnika s hipokampalnom sklerozom, zahvaljujući velikom napretku neuroradioloških i neurofizioloških metoda te mikrokirurških tehnika. Pri tome je vrlo važna pažljiva selekcija bolesnika i preoperativna evaluacija - identificiranje semiologije napada, epileptogene lezije, epileptogene zone, simptomatogene zone, iritativne zone, zone početka napada te zone funkcionalnog deficita. Schramm i sur. su 2002. god. objavili rezultate studije u kojoj su pratili bolesnike s epilepsijom temporalnog režnja prije i poslije operativnog zahvata. Od 321 bolesnika 70.7% je nakon operativnog zahvata bilo bez napada (Engel I). U preoperativnoj evaluaciji bolesnika s farmakorezistentnim oblikom epilepsije moderne dijagnostičke tehnike mogu se podijeliti na neinvazine (faza I, dostatne u 90% bolesnika) i invazivne (faza II), a uključuju: interiktalno video-EEG snimanje, video-EEG snimanje epileptičkih napada, invazivno EEG monitoriranje, BESA (engl. “ brain electrical source analysis“ ), specijalizirane MR tehnike snimanja uključujući MR spektroskopiju i funkcijski MR mozga s MR traktografijom, te iktalni SPECT i PET mozga. Uz ove tehnike u posljednje vrijeme, većinom eksperimentalno, koriste se i magnetoencefalografija (MEG) i MSI (engl. “ magnetic source imaging“ ). Preoperativno neuropsihološko testiranje, uključujući Wada test (test intrakarotidne aplikacije amobarbitala), vrlo je važno u otkrivanju bolesnika s velikim rizikom za razvoj postoperativnog kognitivnog oštećenja. Postavljanje indikacije za Wada test, relativno invazivnu proceduru, razlikuje se od centra do centra u svijetu, a alternativa bi mu mogla postati funkcijski MR mozga. Invazivno EEG monitoriranje, pri kojem selekcija tipa intrakranijalnih elektroda i njihovo postavljanje ovisi o lokalizaciji epileptogene regije (foramen ovale, subduralne – “ strip“ i “ grid“ , duboke i intraventrikularne elektrode), opravdano je u slučaju kada je MR mozga urednog nalaza, kada postoji neslaganje u nalazima interiktalnog i iktalnog EEG snimanja i MR-a mozga, između semiologije napada i nalaza neuroradiološke obrade, odnosno između semiologije napada i EEG nalaza, te u slučaju dualne patologije. Pritom treba uzeti u obzir moguće komplikacije koje uključuju intrakranijalno krvarenje, kortikalno oštećenje i infekciju, te kod postavljanja foramen ovale elektroda prolazne bolove u licu. Navedene metode koriste se u za to supspecijaliziranim centrima u svijetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Željka Petelin Gadže
(autor)
Sanja Propadalo-Hajnšek
(autor)
Davor Sporiš
(autor)
Silvio Bašić
(autor)