Naslov
Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata
(Advent and Liturgy and National Culture of the Croats)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu (0352-4000) 43 (2008), 3; 414-440

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
advent ; liturgija ; običaji ; priprava za doček Božića ; usmene lirske molitvene pjesme.
(Advent ; liturgy ; customs ; preparation for the coming of Christmas ; oral lyrical prayer songs.)

Sažetak
Nedjelja koja je najbliža svetkovini Sv. Andrije (30. studenoga) prva je nedjelja Adventa (Došašća). Četiri su nedjelje koje prethode Božiću a simboliziraju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska Isusa Krista. Karakteriziraju ga post, pobožnost, molitve, mise (osobito zornice) i opća duhovna i tjelesna priprava za doček najradosnijega kršćanskoga blagdana, Božića. U adventu se nisu smjele održavati svadbe i veselja. Iznimka je bio blagdan Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije. U adventu hrvatski katolici posebno štuju blagdane: sv. Barbare, sv. Nikole, Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, sv. Lucije i sv. Tome. Uz te blagdane obavljaju se određeni poslovi, primjerice, stavljanje pšenice u tanjur ili neku drugu posudu kako bi narasla i u koju su se stavljale božićne svijeće ili je bila uresom za Badnjak, Božić i Novu Godinu. Uz adventske blagdane vezuju se razna narodna vjerovanja među kojima su najčešća o proricanju budućega ženika ili nevjeste. Hrvatski je narod svece i svetice Božje opjevao usmenim lirskim vjerskim pjesmama, a na Braču se za vrijeme adventa koledalo imenjakinjama i imenjacima svetica i svetaca koji se slave u adventskom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA