Pregled bibliografske jedinice broj: 369214
Ferdinand Konščak, prirodoslovac, matematičar, astronom
Ferdinand Konščak, prirodoslovac, matematičar, astronom // Prirodoslovlje : časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 8(1-2) (2008), 1-2; 182-182 (podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 369214 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ferdinand Konščak, prirodoslovac, matematičar, astronom
(Ferdinand Konščak, naturalist, mathematician, astronomer)
Autori
Smontara, Ana
Izvornik
Prirodoslovlje : časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske (1333-6347) 8(1-2)
(2008), 1-2;
182-182
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, sažetak, stručni
Ključne riječi
Ferdinand Konščak; prirodoslovac
(Ferdinand Konščak; naturalist)
Sažetak
Ferdinand Konščak, isusovac misionar i istraživač Donje Kalifornije. Rodio se u Varaždinu 3.XII.1703.g., a umro je 10.IX.1759. g. u Meksiku. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Varaždinu, gdje je primljen u isusovački red. Filozofiju i teologiju studira u Leobenu, odnosno Grazu, a kao profesor predaje u Zagrebu i Budimu. Godine 1729. odlučuje da ide kao misionar među sjevernoameričke indijance. Na svoj misionarski put kreće 1730. g. kada je otputovao na Kubu, zatim 1731.g. dolazi u Vera Cruz u Meksiku. Napokon, 1732.g. je poslan da djeluje kao misionar među indijancima u Kaliforniji. Od 1733. g. pa do svoje smrti boravi u San Ignaciu, odakle poduzima istraživačke pohode po Kaliforniji. Godine 1746. odlučuje istražiti istočnu obalu južne Kalifornije do ušća Kolorada. Utvrdio je da je Kalifornija poluotok, a svoje je putovanje opisao u dnevniku, koji je tiskan 1757. g. u Madridu. Ovaj je Konšćakov rad preveden na više jezika: engleski, nizozemski, francuski i njemački. Godine 1751. poduzeo je drugo putovanje s ciljem istraživanja zapadnog dijela Kalifornije, a dnevnik s ovog putovanja tiskan je u Barceloni 1754. g. Godine 1753. poduzima i treće veliko putovanje po Kaliforniji, kada je došao do sjevernog dijela poluotoka, odnosno do 31° sjeverne širine. Zemljopisne karte Kalifornije, koje su nastale kao rezultat njegovih istraživanja, bile su prvi ozbiljni kartografski radovi o Kaliforniji. Kao istraživač iza sebe ostavio je pionirske etnografske opise urođeničkih naroda, odnosno prvorazredne spomenike kulturnoga i povijesnog identiteta današnjih Meksikanaca iz Donje Kalifornije. Zahvaljujući njegovim dnevnicima s ekspedicija i istraživačkih pohoda te zemljovidima zabilježena je pregledna i vjerna slika života ljudi i samoga tog područja, koja predstavlja ranu etnografsku monografiju Donje Kalifornije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Teologija
Napomena
Sažetak je objavljen posebnom broju časopisa Prirodoslovlje 1-2/08 u kojem su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa Hrvatski prirodoslovci 17
