Naslov
Kestenov moljac miner – Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) – biologija i mogućnosti suzbijanja
(Horse chestnut leaf miner – Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) – biology and control)

Autori
Mešić, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2006

Stranica
193

Mentor
Igrc Barčić, Jasminka

Ključne riječi
ekologija; endoterapija; folijarna primjena; gradsko zelenilo; parazitiranost; zaštita bilja
(ecology; endotherapy; foliar application; urban greenery; parasitism; plant protection)

Sažetak
Gradsko zelenilo ima vrlo važnu zdravstvenu, estetsku i socio-ekonomsku ulogu u čovjekovu životu u gradu. Samo zdravo gradsko zelenilo može ispuniti sve te funkcije, a u tome ga ometaju različiti abiotski i biotski činitelji. Biotske činitelje čine brojni štetnici i uzročnici biljnih bolesti, a u manjoj mjeri i krovi. Osnovu gradskog zelenila u većini europskih gradova čini divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) koji je značajno ugrožen pojavom kestenovog moljca minera. Ova vrsta je prvi puta zabilježena početkom 1980-tih godina u okolici Ohridskog jezera, a kao Cameraria ohridella Deschka et Dimić opisana je 1985. god. Od tada se kukac proširio po cijeloj Europi gdje se uzgaja divlji kesten. U novim sredinama kestenov moljac se razvija u vrlo visokim populacijama i čini velike štete na listovima što narušava zdravstvenu i estetsku funkciju divljeg kestena, a može izazvati i prijevremenu defolijaciju. C. ohridella se gotovo isključivo razvija na divljem kestenu, iako je dokazano da može završiti ravoj i na gorskom javoru. Zbog velikog utjecaja kojeg C. ohridella ima na gradsko zelenilo pristupilo se istraživanju biologije kukca u Sisku u razdoblju od 2000-2005., a u Zagrebu i Čakovcu od 2001- 2005. god. Mogućnosti zaštite divljeg kestena od C. ohridella istražene su u pokusima postavljenim u Sisku, Zagrebu i Čakovcu od 2001-2005. god. Ranije se pretpostavljalo da C. ohridella u središnjoj Hrvatskoj ima tri generacije godišnje, ali je u provedenim istraživanjima utvrđeno da razvija četiri, rjeđe tri generacije godišnje. O vremenskim prilikama tijekom rujna, listopada i početka studenoga ovisi da li će gusjenice četvrte generacije uspješno završiti razvoj do kukuljica. Neovisno o broju generacija, C. ohridella se tijekom zime nalazi u stadiju kukuljice. Iz kukuljica se u proljeće, obično u vrijeme cvatnje kestena, javljaju leptiri, koji nakon par dana leta kopuliraju. Leptiri su dugački do 5 mm, thoraxa zlatno-oker boje, a abdomena tamno sive. Prednja krila leptira crvenkasto-smeđe boje i bakrenog sjaja dugačka su 3, 4-3, 5 mm a imaju 3 poprečne bijele trake omeđene crnim rubom. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja prljavo zelene boje, ovalnog oblika, duljine 0, 2-0, 3 mm na gornju stranu listova divljeg ketsena. Ženke prve generacije odlažu jaja na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Iz jaja se razvijaju gusjenice koje se ubušuju u listove. Gusjenice se hrane i razvijaju unutar listova praveći mine između dva epidermalna sloja lista. Pritom žućkasto-zelene, dorzo-ventralno spljoštene gusjenice prolaze kroz 4-5 minirajućih i 2 zapredajuća razvojna stadija. Na kraju razvoja gujenice dosegnu 6 mm duljine. Obično se u jednoj mini nalazi samo jedna gusjenica, ali jačeg napada može doći i do međusobnog spajanja pojedinačnih mina u jednu zajedničku, tako da se stvara privid da se unutar jedne mine nalazi više gusjenica. Na kraju razvoja gusjenice se kukulje unutar mine. Kukuljica je dugačka 4, 5-5 mm, crveno-smeđe je boje i valjkastog oblika. Iz kululjica se razvijaju odrasli oblici slijedeće generacije i tada se opisani životni ciklus ponavlja. Let leptira druge generacije obično započinje između 8. i 10. lipnja, a traje do sredine srpnja. Gusjenice druge generacije razvijaju se od početka druge trećine lipnja do početka kolovoza. Započinju s kukuljenjem krajem prve dekade srpnja, a kukuljice se razvijaju do sredine kolovoza. Krajem srpnja započinje let treće generacije leptira koji traje do kraja kolovoza. Gusjenice treće generacije razvijaju se u razdoblju od kraja prve dekade kolovoza do sredine rujna. Kukuljice treće generacije javljaju se početkom treće dekade rujna. Dio kukuljica ulazi u stadij mirovanja do slijedećeg proljeća, a iz dijela kukuljica se razvijaju leptiri četvrte generacije, čiji let traje od sredine do kraja rujna. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja iz kojih se razvijaju gusjenice koje se nalaze u listovima tijekom studenoga. Krajem studenog prelaze u stadij kukuljice u kojem C. ohridella prezimi. Ženke druge, treće i eventualne četvrte generacije također odlažu jaja na listove donje trećine krošnje divljeg kestena, ali u većoj mjeri odlažu jaja na više dijelove krošnje nego ženke prve generacije. Ženke druge generacije najčešće odlažu jaja na lišće srednje trećine krošnje, a ženke treće generacije na gornju trećinu krošnje. Iz prikupljenih rezultata ulova leptira na feromonskim kolpkama i prema brojnosti mina na lišću divljeg kestena, na svim promatranim lokacijama uglavnom je uočen porast brojnosti populacije C. ohridella druge i treće generacije u odnosu na prvu generaciju. Ukoliko je zabilježen razvoj četvrte generacije, ona je uvijek bila značajno manje brojnosti nego prethodne generacije. Zabilježene su znatno veće štete uzrokovane gusjenicama C. ohridella na listovima Aesculus hippocastanum nego na Aesculus x carnea. Najveći broj mina po listu zabilježen na A. hippocastanum iznosio je 94, 2 mine po listu na uzorku od 100 listova u Čakovcu 05. rujna 2003. godine. Kako se C. ohridella diljem Europe redovito javlja u visokim populacijama, nužno je provoditi mjere zaštite divljeg kestena od ovog štetnika jer je mortalitet C. ohridella uslijed parazitiranosti uglavnom nizak. U provedenom istraživanju zabilježena je parazitiranost od najviše 3, 66%. Zaštita divljeg kestena od C. ohridella obično se provodi folijarnom ili endoterapeutskom primjenom insekticida. Glavni ograničavajući činitelj u primjeni insekticida u gradovima je rizik kontaminacije ljudi i kućnih ljubimaca. Folijarno tretiranje provodi se orošivačima čiji je vertikalni doseg 6-10 m, rijetko više. Temelji se na tretiranju lišća insekticidima namijenjenim za suzbijanje C. ohridella. Pritom se obično korite regulatori rasta kukaca, koji su niske otrovnosti za ljude i kućne ljubimce, ali i korisne kukce. Glavni nedostatak ove metode je ograničen doseg i mogućnost zanošenja primjenjenih insekticida. Ovaj nedostatak izbjegnut je primjenom endoterapeutskih metoda zaštite bilja koje temelje na primjeni sistemičnih insekticida koji se nakon primjene translociraju u biljci. U endoterpeutske metode ubrajaju se zalijevanje tla u zoni korijena, injektiranje insekticida u tlo u zoni korijena biljke, te izravno ubrizgavanje sredstva za zaštitu bilja u biljku – pod kontoliranim vanjskim tlakom ili difuzno (gravitacijskom silom). Mogućnosti primjene svih navedenih metoda i njihova učinkovitost istražena je tijekom istraživanja za izradu ove disertacije u Zagrebu, Sisku i Čakovcu u razdoblju od 2001-2005. god. Tijekom provedenih istraživanja postignuta je učinkovita zaštita divljeg kestena od gusjenica C. ohridella folijarnom primjenom insekticida na osnovi djelatne tvari imidakloprid (prosječno od 90, 98 do 97, 95% kod dva tretiranja tijekom jedne vegetacije, odnosno od 84, 63 do 98, 03% kod jednog tretiranja) i regulatora razvoja diflubenzuron (prosječno od 86, 78 do 97, 22% kod dva tretiranja tijekom jedne vegetacije, odnosno od 83, 56 do 96, 93% kod jednog tretiranja), heksaflumuron (86, 74-97, 66%), lufenuron (83, 75-97, 38%) i metoksifenozid (82, 80-97, 87%). Uspješnu zaštitu folijarom metodom primjene insekticida moguće je postići samo ako se pravovremeno provede uz kvalitetnu distribuciju škropiva po licu listova divljeg kestena. Kako je doseg orošivača za primjenu insekticida ograničen, njime je moguće suzbiti jaja, gusjenice i kukuljice prve generacije koji se razvijaju na donjoj trećini krošnje. Slijedeće generacije javljaju se u značajnijoj mjeri na višim dijelovima krošnje, što je iznad dometa orošivača. Zato je značajno suzbiti prvu generaciju kako bi se smanjila pojava druge i treće generacije koje čine značajne štete, dok štete od četvrte generacije nisu značajne. Primjena regulatora razvoja kukaca primjerenija je za primjenu u gradskim sredinama zbog manjeg rizika trovanja ljudi i životinja nego uslijed primjene kemijskih insekticida poput imidakloprida. Endoterapeutskom metodom ubrizgavanja škropiva pod kontroliraim tlakom (uređaji “ Intus” , “ Arbosan 3 Steel“ i tlačni injektor vlastite konstrukcije) moguće je postići uspješnu zaštitu A. hippocastanum od kestenovog moljca minera. Boljii rezultati postignuti su primjenom insekticida na osnovi djelatne tvari abamektin (prosječno 84, 49-98, 39% s uređajem “ Arbosan 3 Steel“ tijekom vegetacije, 92, 60-98, 40% s uređajem “ Intus” i 73, 80– 98, 85% s tlačnim injektorom vlastite konstrukcije ) nego imidakloprid (prosječno 69, 16-94, 83% s uređajem “ Arbosan 3 Steel“ tijekom vegetacije, 92, 00-98, 50% s uređajem “ Intus” i 70, 50– 98, 55% s tlačnim injektorom vlastite konstrukcije). Primjena insekticida na osnovi djelatne tvari imidakloprid u praksi uglavnom nije moguća pri tlaku manjim od 3, 0 bara. Zbog rizika oštećenja provodnih snopova biljke, ne preporućuje se korištenje višeg tlaka. Primjena enoterapeutske metode ubrizgavanja insekticida difuznom ili gravitacijskom tehnikom obično traje previše vremena (i do nekoliko dana) tako da nije prikladna za javne površine. Metoda ubrizgavanja insekticida u zonu korijena u tlotakođer nije prikladna za primjenu. Ova metoda iziskuje preveliku dozu insekticida da bi se postiglo uspješno suzbijanje, što je čini preskupom, a predstavlja i rizik od onečišćenja podzemnih voda. Također je neizvediva na popločenim površinama ili kod uzgoja kestena u “ kazetama” . Suzbijanje insekticdima nužno je dopuniti higijenskim mjerama, odnosno skupljanjem i uništavanjem otpalog lišća u jesen. Skupljanjem i uništavanjem otpalog lišća ranije u jesen postiže se veći uspjeh jer dio kukuljica s vremenom ispadne iz otpalog lišća na tlo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA