ࡱ> #`bjbj5G5G .W-W-Q8%000X@$"$"$"8\"t"<9#(@#"b#b#b#b#b#b#8888888:hA=`8b#b#b#b#b#8b#b#9T5T5T5b#: b#b#8T5b#8T5T5T5b# # 槏.$"/T55909T5=3=T5=T5b#b#T5b#b#b#b#b#88x4b#b#b#9b#b#b#b#$$ Domagoj Vidovi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Metkovi/Zagreb  HYPERLINK "mailto:dvidovic@ihjj.hr" dvidovic@ihjj.hr Neretvanin i Neretljanin  od fra Luke Vladimirovia do danas U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje ve se godinama govori o potrebi za rje nikom etnika i ktetika ponajprije stoga ato su ljudi, s pravom, prili no osjetljivi na to kako ih se nazivlje, pogotovo ako su u uporabi likovi koji sami mjeatani ne rabe. Joa je 1975. Ljudevit Jonke govorio i pisao o standardizaciji imena mjesta. Tadaanji su pravopisi kao i suvremeni normativni priru nici nastojali pomiriti dva opre na glediata: da se imena piau kako ih narod izgovara ili da se piau onako kako su zabilje~eni ve dugo vremena u knji~evnome jeziku, bez obzira na mjesne govore (Jonke 1975:33-34). Stjepan Babi pak piae o na elnome konsenzusu hrvatskih jezikoslovaca  da u knji~evni jezik ne mogu ui likovi koji naruaavaju njegovu strukturu, njegove sustave, ali sloge nestaje kad treba odrediti koje ih konkretne osobine naruaavaju (Babi 1983:65). Babi pritom misli na imena mjesta, ali dakako da se to odnosi i na etnike i ktetike. Slavko Paveai u JS-u na sli nome je tragu:  Imena naselja i njihovih stanovnika i pridjevi izvedeni od tih imena u knji~evnome se jeziku upotrebljavaju u onom obliku u kojem ih upotrebljavaju sami oni o ijim se imenima radi. (1971:20). Domee ipak kako donosi i likove ija tvorba nije u skladu s normom. U HJS-u se pak navode dvije vrste tvorbe etnika: terensku i opeknji~evnu. U stru nim radovima daje se prednost terenskom liku (primjerice Bra ka, Peljeaka, Dubrovkinja, Metkovka), a u opoj uporabi obi niji je opeknji~evni lik (Bra anka, Peljea anka, Dubrov anka, Metkov anka) (1999:200). O tome ato je to opeknji~evni lik mo~e se raspravljati. Za vukovce su knji~evni likovi bili akovac, Dionice i Spljet koji za danaanje kroatiste to nisu. Mo~e se raspravljati i o tome koji likovi naruaavaju  strukturu knji~evnog jezika . Sudei po brojnim lancima o toj temi, takvih je likova mnogo, a ima ih i u Neretvi. Kako bi uope netko tko nije na neki na in vezan za Neretvu i Neretvane mogao saznati kako se zovu stanovnici Neretve? Mogao bi primjerice pogledati u neki od hrvatskih rje nika. Poimo od onih suvremenih. U Anievu rje niku nalazimo ktetike:  nertljnsk+: 1. koji pripada, koji se odnosi na Neretljane, 2. pril. kao Neretljanin, na na in Neretljana nertvansk+: koji pripada, koji se odnosi na Neretvu (1998:98). U rje niku LZ-a nalazimo etnik  Nertvanin (Nrtvanin) m (~ Nertvnka) [G Nertvanina, mn Nertvani G Nertvn] etn. onaj koji ~ivi u kraju uz Neretvu te ktetik  nertvansk+ (nrtvnsk+) prid. koji se odnosi na Neretvu i Neretvane (2000:687). HER (2002:818) pod natuknicom Nertljani donosi:  m mn (N Nertljanin/Nertljk) (Nertljnka ~) pov. etn. slavensko (hrvatsko) pleme, u 7. st. naselili podru je od Neretve do Cetine i susjedne otoke, od 9. st. organiziraju se u Neretvansku kne~evinu (Paganiju), spominju se kao gusari koji plja kaju mleta ke lae, u 11. st. vezuju se uz Hrvatsku s kojom dolaze pod Arpadovie . Pod natuknicom Nrtva u HER-u nalazimo pripadajue etnike i ktetike:  Nertvanin m (Nertvnka ~) (N mn Nertljani/Nertvani) stanovnik naselja u dolini Neretve; nertvansk+ prid. koji se odnosi na Neretvu i Neretvane l pr.: Nertljk (Slavonski Brod, Posavina) (2002:818). JS normativno izjedna uje likove neretljanski i neretvanski s tim da upuuje na to da se prvi lik eae rabi  u historijskome smislu (1971:161). Ani pak zna enjski razjedna uje pridjeve neretvanski i neretljanski. Za autore HER-a Neretljani su staro hrvatsko pleme koje je ~ivjelo u meurije ju Cetine i Neretve, a Neretvani su danaanji stanovnici Neretvanske krajine. Iako se jedninski likovi Neretvanin i Neretljanin zna enjski razjedna uju, u istome se rje niku mno~inski likovi etnika Neretvani i Neretljani zna enjski izjedna uju. Promjena fonema /v/ u /lj/ u mno~ini dosad je nezabilje~ena pojava u hrvatskome standardnom jeziku. Spomenuti su etnici i ktetici k tome po esto i pogreano naglaaeni (naglaaen je prvi slog). U HJS-u likovi neretvanski i neretljanski normativno su izjedna eni (1999:906). U samim neretvanskim govorima potvreni su isklju ivo likovi Nertvanin/nertvansk+ (sjeverni dio Donjega Poneretavlja) te Nertvanin/nertvansk+ (Komin, Opuzen, Slivno i Dubrave). Potvren je, neato rjee, i lik Neretvnac. Sufiks -anac na kopnenome dalmatinskom podru ju obi no zamjenjuje sufiks -anin, obi no je mlaega postanja i obi no nosi  pozitivan semanti ki sadr~aj (usp. Bjelanovi 1978: 53, 142-143), dok se u nenovoatokavskome priobalju etnikom tvorenim sufiksom -anac ozna uje doseljenik, obi no iz Zagore: Splianac 'novodoseljeni Splianin'), Omiaanac 'novodoseljeni Omiaanin ili Omiaanin doseljen na otok', Pojiaanac 'novodoseljeni Polji anin ili Polji anin doseljen na neki otok. Vjerojatni je uzrok tolikome broju raznoraznih likova povoenje za tzv. opeknji~evnim likom. U pronala~enju starijih potvrda za pojedine rije i kroatistima je obi no prvi korak listanje Akademijina rje nika. U njemu pak ne nalazimo samo spomenute likove Neretvanin i Neretljanin. Najstarije bi zabilje~eno ime stanovnika Neretve na hrvatskome jeziku bilo, po podatcima iz Akademijina rje nika, Nerenanin. Tako je Neretvane, najvjerojatnije prema talijanskome liku imena rijeke Neretve (Narenta; Neretvu su Naretvom zvali Mavro Vetranovi i Juraj Barakovi), po etkom 18. st. zvao hrvatski knji~evnik Jeronim Kavanjanin. U suvremenim rje nicima ne bilje~i se ni lik neretavski koji je takoer zabilje~en u ARj (s potvrdama iz polovice 19. st. u djelu Zemljopis i povjestnica Bosne od Slavoljuba BoaDaka; Zagreb 1851.). Najstariji bi zabilje~eni ktetik bio neretavski. Naime u dokumentu pisanom u Carigradu 19. sije nja 1492. kralj Bajazid daje svome sand~aku hercegova komu i kadijama hota komu i novskomu naredbe za novu slanicu i  aspre soli se uze, konL neretav'skoga grada, koia slanica u nju se donese, takvi daju na znan'je (`urmin 1898:356). Ktetikom neretavski motiviran je i naziv za vrstu jabuke prenesene iz Neretve u okolicu Zenice  nertvka. ARj donosi dakako i natuknicu: Nret<anin (mo~da i Nrt<anin) m. ovjek iz (zem<e Neretve), s potvrdama iz Dani ieva prijevoda djela A. Majkova Istorija srpskoga naroda (1876.), te neret<anski, s potvrdama iz Srpskoga etnografskog zbornika. Fonem /lj/ nalazimo i u antroponimu Neretljak (mo~da od Neretvljak), prezime zabilje~eno u okolici Sarajeva te bosanskoj i slavonskoj Posavini. Lik pak Neretvanin nalazimo potvren u djelu PripisaDe po etka kra<evstva bosanskoga... po gospodinu Noriniju, starograaninu neretvanskomu (Mletci, 1775.), djelu naaijenca fra Luke Vladimirovia. ini se da upravo zbog Dani ieva ugleda i Maretieva povoenja za njim (Mareti je bio urednikom 8. sveska ARj) etnik Neretljanin i ktetik neretljanski ulaze u sve onodobne rje nike i priru nike te u knji~evna djela (tako piau i etimolog Petar Skok te knji~evnici Vladimir De~eli i Milan `enoa, iji je otac August autor djela Anka Neretvanka) da bi potom, linijom manjeg otpora, uali i u jezi ne priru nike koje danas rabimo. Pri tome se nije vodilo ra una da su ~ivi likovi s terena (Neretvanin i neretvanski) potvreni u knji~evnim djelima viae od stotinu godina ranije nego likovi kojih na terenu nema niti ih je bilo (Neretljanin, Neretljanka). Meu prvima je to uo io i o tome pisao filolog fra Karlo Juriai u lanku Stanovnici Neretve jesu Neretvani. Fra Karlo upozorava da je prvi likove Neretvanin i neretvanski rabio fra Andrija Ka i Mioai koji u Razgovoru ugodnome naroda slovinskoga (1756.) objavljuje Pismu od vitezova neretvanskih, a u Korabljici (1760.) navodi da su se  969. Slovinci Neretvani privezali priko mora (...) . Meu piscima koji rabe lik neretvanski nabraja on, izmeu ostalih, fra Luku Vladimirovia, knji~evnika roena u Gracu Niku Andrijaaevia, Niku Bjelovu ia i Stojana Vu i evia. Glavni je Juriaiev argument da povijesne potvrde i stanje na terenu obilato prete~u u korist likova Neretvanin i neretvanski (Juriai 1970:109 112). Te je Juriaieve argumente uva~io i Stjepan Babi u Tvorbi rij  ( BXtvn$48NR^hlZhl| hVh< h "h<jh "h<0JU hy6 hsh<hq h<6hVh8{jh<0JUh<5CJ aJ h "h_Chsm0h_C0Jjh_CUh_Cjh_CUh<6 v *R.<[bg`hbhdhnhvh~hhh $IfgdkY+$dh`a$gdq$dh`a$gd<$a$gd_C $dha$gd<||~*PRTV  "*6:BLPXZDNbdzh!H!!!!"""""*","."0"d"j""""""######$$.$0$2$4$T$j$n$$÷ܳܥܥh******0+2+:+ ,,J,L,,,,,-<-N---D.N.P.R.R0f0ԾԾﾮﺢh{h<6 h\Qh<h^.Eh'"h<6jhRBG0J6Uh Neretljanin) te navodi sli an primjer u Budva (*Budvljanin > Budljanin; Mareti 1963:78). Babi pak u Tvorbi rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku navodi:  U osnovama na -dv, -tv neuobi ajen suglasni ki skup -dvlj-, -tvlj- nastoji se pojednostavniti ili ispadanjem v: Bdljanin, Nrtljanin, ili umetanjem nepostojanoga a: P tvljanin < P tve, ili upotrebom sufiksa -anin: Bdvanin, Nrtvanin. (1991:225). Na istome mjestu Babi prednost daje liku Neretvanin. Autor lanka sla~e se s njegovom tvrdnjom. Likovi su Neretvanin i neretvanski prozirniji jer jednozna no upuuje na ime rijeke za razliku od lika Neretljanin. Umetanjem je pak nepostojanoga a tvoren i makrotoponim novijega postanja  Poneretavlje. U knji~nome potkorpusu na Hrvatskoj jezi noj riznici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nalazimo po 7 pojavnica etnika Neretvanin i Neretljanin. Ktetik se neretvanski pojavljuje 7 puta, a neretljanski nijednom. U potkorpusu tiskovina nalazimo 8 pojavnica etnika Neretvanin, 3 etnika Neretljanin te 167 pojavnica ktetika neretvanski i samo 3 pojavnice ktetika neretljanski. Ktetik neretvanski bitno je eai zbog toga ato je lan imenske formule jedne hrvatske i jedne bosanskohercegova ke ~upanije (Dubrova ko-neretvanska ~upanija i Hercegova ko-neretvanska ~upanija) te je kao takav est u administrativnome funkcionalnom stilu. Zastupljenost navedenih etnika i ktetika u pojedinim izvorima prikazana je u tablici: AniARjBFMHERHJSJS`onjekorpusterenNeretvanin++++++++ (15)+neretvanski++++++++ (174)+Neretljanin++-+ (+ pov.)++ (+/- pov.)-+ (10)-neretljanski++-+ (+ pov.)++ (+/- pov.)-+ (3)-Nerenanin-+-------Neretvanac--------+neretavski-+------- Zaklju imo. Na primjeru odnosa Neretvanin i Neretljanin, neretvanski i neretljanski ogleda se sva slo~enost problema etnika i ktetika u standardnome hrvatskom jeziku. Uzmemo li u obzir kriterije kojima se vode hrvatski normativni priru nici (povijesne potvrde, stanje na terenu i uklapanje u  strukturu knji~evnoga jezika ), odgovor je na pitanje koji bi lik (Neretvanin ili Neretljanin, neretvanski ili neretljanski) trebao biti standardnojezi an jasan i nedvosmislen  Neretvanin i neretvanski. Likovi Neretvanin i neretvanski potvreni su u kontinuitetu od polovice 18. st. u knji~evnim djelima prije svega (ali ne samo!) autora koji su sami podrijetlom iz Neretve ili su na neki na in za nju vezani. Danas su na terenu jedini potvreni i uklopivi su u sustav standardnoga jezika. Za razliku od njih likovi neretavski te Neretljanin, neretljanski ne bi trebali biti standardnojezi ni. Lik neretavski ne bi trebao biti standardnojezi an zato ato viae nije ~iv na terenu (iako je najranije potvren) a da se vjerojatno nije ni esto rabio, barem u posljednjih dvjestotinjak godina, potvruje i injenica da nije potvren ni lik *Neretavac od kojega bi bio tvoren. Likovi Neretljanin i neretljanski potvreni su tek u drugoj polovici 19. st., a zahvaljujui Dani ievu i Maretievu ugledu te tromosti naaih leksikografa i sklonosti nekriti komu prenoaenju natuknica iz starijih rje nika opstali su i do danas. Ono ato joa viae ~alosti jest injenica da se i dio Neretvana poveo za tom loaom praksom pa se primjerice piae o  Neretvanskom maratonu laa koji su pratili brojni Neretljani i njihovi gosti (Slobodna Dalmacija, 12. kolovoza 2007.). Fra Luka Vladimirovi prije viae od 200 godina nije dvojio oko imena stanovnika vlastita zavi aja, a mi se dvoumimo jer nam ime nadjenuto sa strane ljepae zvu i. I nije to pitanje samo jedne rije i, nego i cjelokupna odnosa prema naaemu narodnom (ili novohrvatski nacionalnom), hrvatskom jeziku. Ako sami ne znamo kako sebe zovemo, onda e nas netko drugi prozvati onako kako to njemu odgovara. IZVORI I KRATICE Aniev rje nik = Ani, V. Rje nik hrvatskoga jezika. Novi liber. Zagreb 1998. ARj 8 = Rje nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 8 (obradio: T. Mareti). JAZU. Zagreb. 1917.-1922. BFM = Babi, S.; Finka, B.; Mogua, M. Hrvatski pravopis. `kolska knjiga. Zagreb 1996. HER = Hrvatski enciklopedijski rje nik (urednici: R. Matasovi i LJ. Joji). Novi liber. Zagreb 2002. HJS = Hrvatski jezi ni savjetnik (urednici: Lana Hude ek, Milica Mihaljevi i Luka Vukojevi). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb 1999. Hrvatska jezi na riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.  HYPERLINK "http://www.ihjj.hr/" http://www.ihjj.hr/. 18. o~ujka 2008. JS = Jezi ni savjetnik s gramatikom (urednik Slavko Paveai). Matica hrvatska. Zagreb 1971. `onjin rje nik = Rje nik hrvatskoga jezika (urednik: Jure `onje). Leksikografski zavod Miroslav Krle~a, `kolska knjiga. Zagreb 2000. LITERATURA Babi, S. 1983. O razlikama izmeu narodnih i slu~benih imena mjesta u SR Hrvatskoj. Jezik, 3, 65-74. Babi S. 1976. Tvorba etnika u dijalektima i u hrvatskom knji~evnom jeziku. Onomastica Jugoslavica, 6, 145-185. Babi S. 1991. Tvorba rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku. Nacrt za gramatiku. Djela HAZU, 62. Zagreb. Bjelanovi, }. 1978. Imena stanovnika mjesta Bukovice. akavski sabor. Split. Isakovi, A. 1995. Rje nik bosanskoga jezika. Bosanska knjiga. Sarajevo. Jonke, LJ. 1975. Standardizacija imena mjesta. Jezik, 2, 33-36. Juriai, K. 1970 Neretljanin ili Neretvanin. Maruli, 1, 550. Mareti, T. Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knji~evnog jezika. Matica hrvatska. Zagreb. Re nik srpskog knji~evnog i narodnog govora, sv. 15. 1996. Institut za srpski jezik. Beograd. `urmin, . Hrvatski spomenici, sv. 1. 1898. JAZU. Zagreb.  U pokuaaju da si do aram lik i djelo fra Luke Vladimirovia i pronaem temu za vlastito izlaganje u mnogome mi je pomogao prof. Mato Mustapi. Prigodom jednoga od naaih razgovora povela se rasprava o tome kako zvati stanovnika Neretve, Neretvanin ili Neretljanin. Obojica smo bili jednoduani u zaklju ku, ali ostalo je visjeti u zraku kako potkrijepiti naae mialjenje. Na upuivanju u neke od izvora zahvaljujem i dr. Ivi Borove kome i Alenu Bjeliau.  Primjere donosi autor ovoga rada.  Kratica pr. ozna uje prezime.  Autor lanka smatra da takvo zna enjsko razlikovanje nije potrebno jer se i kod etnika ne pravi razlika izmeu povijesnih i danaanjih stanovnika. pogotovo kad je rije  o pripadnicima iste etni ke skupine.  U svojim ga je govorima (uglavnom u hipokoristi nome zna enju) rabio i don Mihovil Pavlinovi.  Treba imati na umu i da se Neretvom ili Narentom u povijesnim dokumentima po esto nazivlje Gabela, ato takoer kadato mo~e zbunjivati.  Po istome je tvorbenom uzorku tvoren ktetik litavski iji etnik glasi Litavac. S obzirom na to da etnik *Neretavac nije potvren (likovi su s umetnutim a u tvorbi etnika i ktetika rijetki; npr. Pitavljanin), nije udno da se u razgovornome stilu standardnojezi ni etnik Litavac esto zamjenjuje likom Litvanac.  Slavoljub Boanjak bio je pseudonim Ivana Franje Jukia.  ARj, sv. 8, str. 59.  Isto.  Re nik srpskog knji~evnog i narodnog govora, sv. 15., 494. Boanja ki rje nici takoer donose likove neretvanski i neretljanski (usp. Isakovi 1995).  Navedeni etnici i ktetici imaju samo povijesno zna enje.  Navedeni etnici i ktetici eai su u povijesnome zna enju,  Rije  je o sintagmi Stjepana Babia.     PAGE  PAGE 7 XXZX\XtXvXXXXXY:YNYbYzYYYYYYY0ZHZ[>[[[[[[\\@\T\\\\\\\\\]:]]]]]]]]H^v^^^^4_6_:_<_>_ƿПЖh<6OJQJ h^.E6hK] hK]h<hh<6hqh<6 h !h<jh<0JU h<6h/.$h<6h/.$h<5h^.Eh+h<6h+h< hYh<;>_L_P_R_T_V_X_f_________`` `` `"`$`&`(`4`8`<`L`N`P`R`T`````*a>aDaZa\aaaabdfþ÷ק{wl`l`lhLN04Nxz|jl•ƕȕ̕Εҕԕ߼߸ h T 0Jjh T 0JUjh2D(Uh2D( h_Ch T h 3h T h T 6h 3h T 6hbch T 6h T jh T 0JUh<h T CJaJhBCJaJ?ĕƕʕ̕Еҕh]hgdF8 &`#$gdF8h<h2D(hy0JmHnHujh T 0JUh T h T 0J ,1h. A!"#$% DyK dvidovic@ihjj.hryK 0mailto:dvidovic@ihjj.hr $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd-$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd` $$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd $$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 la $$If!v h5955555Y555 5 #v9#v#v#v#v#vY#v#v#v #v :Vl t65955555Y555 5 "kd,$$Ifl r E 5 $ #9Y t06((((44 laDyK http://www.ihjj.hr/yK @http://www.ihjj.hr/yX;H,]ą'c@@@ <NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 <Footer  p#.)@. < Page Number>@> < Footnote TextCJaJ@&@!@ <Footnote ReferenceH*6U@16 _C Hyperlink >*B*phj@Cj kA Table Grid7:V0 LWO_a!((*?  95LT&c?;K)d!W%'/(0(1(6(:(>(B(F(I(O(V(\(](h(j(l(n(p(r(t(v(}((((((((((((((((((((((((((((((( )))))")$)&)()*),).)0)2)4)5)@)B)D)F)H)J)L)N)P)R)S)^)`)b)d)f)h)j)l)n)p)q)r)o1p111622234w4445n55F6667[77M8N8O8P8Q8:::Z:);;<L====<>w>>>>>>>>>>>>>>>>>??00000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@00@00@00@00@0I0I0@0@0I0 0)d!W%/(0(I(O(V(\(](r(t(v(}(((((((((((((((((( ))))),).)0)2)4)5)J)L)N)P)R)S)h)j)l)n)p)q)622234P8?K0K0K0K00@I00I0K0I0K0 % X3I0 $ I0 # I0I0K0$HY3I0# I0! I0 I0 I0K0"XI0! I0 I0 I0  I0K0K0 I0I0  I0  I0K0K0K0I0I0I0  I0  0K0()I0( I0( 0 I0  0K0./Q3I0. I0. 0 I0  0K0p83I0  I0  0 I0  00j00@K00K00 $$$'|$f09XX>_cpP$'()*+LMNSTUWYhJiNjjl%OPQRVX&Kr334?XX  '!!,3ovV^-4@FS\ I M       & ( + S Y u y      ' g n r |       .7notvBLW[&LPxr)3&.5:;ENW(3=GHO|9>LPQ^fj9CMWgl1:EO  S`w~MW*1S\!+JRS\gl )5>x: D G M o!t!u!!!!!!"")"-"."5"Q"R"e"g""""""""";#=#@#B#a#e#i#m##########$$ $$$S$]$$$(%4%I%U%d%n%%%%%6&@&g&q&&&&&&&'(6(9(](g((((((() ))!)5)?)S)])))))**"+3+L+V+m+w+[,c,,,,,----m.w.,/5///00111122G2L2R2W2222222#3*333=3E3N3O4V4w4}45555F6P666667$7>7H7[7b77788Q88888?9I99: ::D:F:O;_;~;;;;:<@<[<b<~<<<<<<#=*=N=W=~======,>4>P>W>>>>>>>>>>>>>>>??:;Js(*ce!!V%X%''.(1(5(6(9(:(=(>(A(B(E(F(H(I(N(O(U(V([(](g(h(|(}((((((((((((((((((((((( ) )))))!)")4)5)?)@)R)S)])^)p)s)n1p1111152622222333344v4w44455m5n555E6F6666677Z7[777L8Q8S8::9:<:Y:\:(;+;;;<<K=N=======;>>>v>y>>>>>>>>>>>>>>>>??"O1(r)Q333 46698P8Q8==,>w>>>>>>>>>>>>>??LM34668M8P8Q89:);;>>>>>>>>>>>>>>>>??! V T qy2D(kY+O/:F7F8kA-A_C^.ERBGSJK]<`^bc[Bx(B(F(I(O(V(\(](h(j(l(n(p(r(t(v(}((((((((((((((((((((((((((((((( )))))")$)&)()*),).)0)2)4)5)@)B)D)F)H)J)L)N)P)R)S)^)`)b)d)f)h)j)l)n)p)q)?@ ?@@ @@@@@@$@(@*@,@0@2@4@8@:@D@XUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5j00IHJJ"1Fzf|g/fg/f4d58582HX ?<2Domagoj VidoviinstitutnameOh+'0x  4 @ LX`hpDomagoj Vidovi institutNormalname14Microsoft Office Word@R@@.g/՜.+,D՜.+,< hp|  f58 Domagoj Vidovi Title  8@ _PID_HLINKSA :thttp://www.ihjj.hr/`Cmailto:dvidovic@ihjj.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`.Data [<1Tablei=WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q