Pregled bibliografske jedinice broj: 368802
Epidemiološke karakteristike akutnih virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
Epidemiološke karakteristike akutnih virusnih hepatitisa u Hrvatskoj // Knjiga sažetaka 22. simpozijuma infektologa BiH / Krkić-Dautović, Sajma ; Ahmetagić, Sead (ur.).
Tuzla: Colosseum d.o.o, 2008. str. 30-40 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 368802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiološke karakteristike akutnih virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
(Acute Viral Hepatitis in Croatia - Epidemiological Characteristics)
Autori
Rosanda, Mulić ; Slađana Vuković-Baras
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 22. simpozijuma infektologa BiH
/ Krkić-Dautović, Sajma ; Ahmetagić, Sead - Tuzla : Colosseum d.o.o, 2008, 30-40
Skup
22. simpozijum infektologa BiH
Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 16.10.2008. - 18.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hepatitisi; epidemiologija; Hrvatska
(viral hepatitis; epidemiology; Croatia)
Sažetak
U Hrvatskoj su akutni virusni hepatitisi najčešće uzrokovani virusom hepatitisa A (HAV) virusom hepatitisa B (HBV) i virusom hepatitisa C (HCV). Ovi virusi nemaju međusobne srodnosti, pripadaju različitim porodicama virusa, imaju različite epidemiološke karakteristike i prenose se različitim putovima. Slične putove prenošenja imaju hepatitis B i C. Sigurno i učinkovito cjepivo protiv hepatitisa B na raspolaganju je od 1981, a za hepatitis A od 1995. godine. Za hepatitis C za sada nema cjepiva. Metode i ispitanici U radu su korišteni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji se redovito mjesečno publiciraju kao „ Epidemiološki vjesnik“ ili godišnje – Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis. Obveznom prijavljivanju podliježu tri navedena virusna hepatitisa i nosilaštvo hepatitisa B i C. Podaci o dobnoj i spolnoj strukturi oboljelih/inficiranih dobiveni su od epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Rezultati Od hepatitisa A u Hrvatskoj još uvijek najviše obolijevaju djeca u ranoj školskoj dobi, iako se bolest javlja u svim dobnim skupinama. Nema razlike u obolijevanju od hepatitisa A među spolovima (muško/žensko). Bolest se javlja tijekom cijele godine, a nešto veći broj oboljelih bilježi se u studenom/novembru i prosincu (decembru). U prevenciji hepatitisa A koriste se opće preventivne mjere. Specifične preventivne mjere – imunoprofilaksa koristi se prema epidemiološkim indikacijama. Cijepljenje protiv hepatitisa A nije u programu obveznih imunizacija u R. Hrvatskoj. Hepatitis B u Hrvatskoj prijavljuje se se od 1979. godine. Posljednjih godina prosječan broj prijavljenih godišnje je oko 200 oboljelih. Obolijevaju nešto više muškarci nego žene, a najveći pobol bilježi se u dobnoj skupini od 20 do 29. godina. Nema sezonstva u pojavljivanju bolesti koja se javlja tijekom cijele godine. Najčešći put prijenosa je spolni ili perkutani u osoba visokorizičnih ponašanja. U sprječavanju i suzbijanju hepatitisa B koriste se sveobuhvatne preventivne mjere, a najučinkovitija je cijepljenje. Cijepljenje određenih kategorija stanovništva i prema epidemiološkim indikacijama u Hrvatskoj počelo je 1992. godine, iako je i prije toga postojala mogućnost cijepljenja zdravstvenih radnika, ali cijepljenje nije bilo obvezno. Tijekom 2000. godine uvedeno je u Program imunizacije cijepljenje protiv hepatitisa B školske djece u šestom razredu osnovne škole, što nije dalo očekivane rezultate, pa je 2007. godine uvedeno obvezno cijepljenje sve novorođene djece. Hepatitis C u Hrvatskoj se obvezno prijavljuje od 1992. godine. Incidenciju HCV infekcije je teško odrediti zbog velikog udjela asimptomatskih infekcija. Procjenjuje se da je prevalencija biljega HCV infekcije (anti-HCV) u općoj populaciji Hrvatske nešto viša od 1%. Prosječan godišnji broj prijavljenih u posljednjih 10 godina iznosi oko 180, a prisutan je lagani trend porasta broja oboljelih. Najveća učestalost nalazi se u dobnoj skupini od 20 do 40 godina.Više obolijevaju muškarci. Većina oboljelih pripada skupini intravenskih uživalaca droga ili se radi o osbama koje suprimile transfuziju krvi ili krvnih pripravaka prije uvođenja testiranja dobrovolnih davatelja krvi. Od preventivnih mjere provode se sve one koje se provode i protiv hepatitisa B, obzirom da se infekcija prenosi uglavnom krvlju. Cjepiva nema na raspolaganju, pa nema ni najefikasnije preventivne mjere.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
216-1080315-0289 - Seroepidemiologija, nasljedna predispozicija i zarazne bolesti u Hrvatskoj (Mulić, Rosanda, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split,
Pomorski fakultet, Split