Naslov
O citiranosti kao međunarodnom odjeku znanstvenog djelovanja i mjere utjecaja pojedinca na razvoj znanstvenog područja u Hrvatskoj (pismo uredniku)
(Citation as the international impact of scientific activity and the measure of an individual's influence on the development of a scientific field in Croatia (letter to Editor))

Autori
Boranić, Milivoj

Izvornik
Liječnički vjesnik (0024-3477) 121 (1999), 1-2; 44-44

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
scientometrija
(scientometrics)

Sažetak
Poštovano uredništvo, U Liječničkom vjesniku objavljen je nedavno članak1 koji pokazuje trenutačno najuspješnije znanstvenike u hrvatskoj biomedicini na osnovi citiranosti njihovih radova u svjetskoj literaturi za razdoblje 1992-1996. Ne bavim se scijentometrijom nego znanstvenoistraživačkim radom u realnom okruženju koje određuje profesionalnu djelatnost biomedicinskih znanstvenika u Hrvatskoj. Iz te perspektive želim komentirati slijedeći stav iz navedenog članka: "... jer nositelji rada su znanstvenici, a ne institucije. Štoviše, vrijednost i ugled pojedinim institucijama prije svega daju znanstvenici svojim radom i publicistikom. Govoreći suvremenim jezikom, institucija je 'hardware', a znanstvenici su 'software'. I najsuvremenije računalo može obrađivati i dati informacije samo onoliko kvalitetno koliko je kvalitetan odgovarajući 'software'." S drugim gledištima iznijetima u članku mogu se suglasiti. Obratimo pozornost na Tablicu 2 ("Radovi iz biomedicine s najvećim brojem citata u SCI za razdoblje 1992-1996") u kojoj se navode 24 najuspješnija autora. Služeći se istom bazom podataka koja se koristila u članku, možemo utvrditi da je 14 radova rezultat boravka autora u inozemnoj znanstvenoj instituciji (to se vidi iz adresa ustanova i popisa suautora), 12 je radova ostvareno u Hrvatskoj, a 2 su rada rezultat multicentričnih studija u kojima su naši autori sudjelovali u velikim internacionalnim timovima. Zanemarit ćemo ta dva rada jer bismo ih mogli svrstati i u prvu, i u drugu skupinu, i usporedit ćemo samo dvije skupine koje možemo jasno razlučiti. Vidjet ćemo da je medijani odjek časopisa u kojima su objavljeni radovi prve skupine 7,07, a medijani odjek časopisa druge skupine 3,27. Razlika je statistički vjerodostojna na razini p = 0,0125 (Mann-Whitney). Također postoji razlika u pogledu broja citata (62 prema 40) ali se prva i druga skupina ne mogu izravno usporediti jer svi radovi nisu objavljeni iste godine. Što pokazuje ta raščlamba popisa najuspješnijih znanstvenika u hrvatskoj biomedicini? To da kvaliteta objavljenog rada (mjerena ugledom časopisa u kojem je objavljen) ipak ovisi o instituciji u kojoj je istraživanje obavljeno, tj. o hardware-u, a ne samo o znanstveniku, tj. o software-u. Uz slabu infrastrukturnu podršku, tj. u slabo opremljenim institucijama i u oskudici potrošnog materijala teže se dolazi do znanstveno vrijednih rezultata koji se mogu objaviti u prestižnim časopisima. Sa zastarjelim Atarijem niti najtalentiraniji hacker ne može surfati po Internetu. Stoga tim više treba cijeniti one naše autore navedene u Tablici 2 koji radeći kod kuće drže korak sa svjetskom znanošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA