Naslov
Uloga naručitelja u nastanku djela knjižnoga slikarstva na nekoliko primjera iz Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu
(The role of the patrons in the production of illuminated manuscripts on a few examples from Strossmayer Gallery of Old Masters in Zagreb)

Autori
Pasini, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Umjetnost i naručitelji / - , 2008

Skup
Dani Cvita Fiskovića XI

Mjesto i datum
Korčula, Hrvatska; Orebić, Hrvatska, 17.09.2008. - 20.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Strossmayerov časoslov; Brevijar Ercolea I. d'Este; Časoslov Alfonsa I. d'Este; Strossmayerova galerija starih majstora HAZU
(Strossmayer Book of Hours; Breviary of Ercole I d'Este; Hours of Alfonso I d’ Este; Strossmayer Gallery of Old Masters HAZU)

Sažetak
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu čuvaju se tri primjera knjižnoga slikarstva, integralno sačuvani Strossmayerov časoslov s kraja XV. stoljeća i osamnaest sitnoslika koje su nekada činile sastavni dio rukopisā obitelji d'Este: Brevijar Ercolea I. d'Este (1502.-05.) i Časoslov Alfonsa I. d'Este (1505.-12.). Za razliku od Strossmayerova časoslova koji je imenovan prema posljednjem vlasniku, druga dva rukopisa nose imena prvih vlasnikā odnosno naručiteljā . Mnogobrojne heraldičke insignije, emblemi, devize, monogrami i imena na marginama rukopisa poput vlasničkoga pečata potvrđuju osobnu narudžbu dvojice ferrarskih vojvoda, ali i svjedoče o njihovu ponosu. Vlasnički ponos osobito rječito pokazuju insignije Alfonsa I. kojima je u Brevijaru prekrio odnosno zamijenio očeve, a » ubacio« je i vlastiti portret. Njegov portret u vojničkom ruhu ispred lika Boga Oca unutar inicijala Q u Časoslovu, kao i lik Smrti koji progoni papu kao prikaz Službe za pokojne ukazuju i na naručiteljevo/vlasnikovo sudjelovanje u izboru ikonografije prizora. Iz njih se jasno mogu iščitati osobna nastojanja vojvode i društveno-političke okolnosti njegova vremena. Utjecaj naručitelja ne očituju samo iluminacije, njihov broj i karakter, nego i izbor tekstova i molitvi koji premašuju standardni repertoar časoslova. Nešto drugačiji primjer predstavlja Strossmayerov časoslov. Iako u izboru glavnih tekstovnih dijelova prati onaj uobičajen te osim jednoga oslikanoga grba integriranoga unutar sitnoslike Objava smrti, čiji identitet ostaje otvoren, ne posjeduje druge heraldičke insignije, uloga naručitelja u stvaranju Strossmayerova časoslova je neupitna. Prepoznajemo ju u odabiru kalendarske strukture tipične za tiskana izdanja, korekcijama pariškoga svetačkoga niza, raskoši iluminacija i njihovu promišljenom odabiru i slijedu. Ukupno dvjesto tri sitnoslike, četiristo trideset i šest dekorativnih bordura i raskošna pozlata svjedoče o većem naporu, potrošnji materijala i vremenu te nesumnjivo ukazuju na bolje financijske mogućnosti naručitelja te time i na njegov viši društveni status.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA