Pregled bibliografske jedinice broj: 368228
Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Krivi Dolac"-Neorić
Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Krivi Dolac"-Neorić, 2007. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 368228 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Krivi Dolac"-Neorić
(Environmental impact assessment of exploatation of crushed stone in exploatation field "Krivi Dolac"-Neorić)
Autori
Kastmuller, Željko ; Kruk, Boris ; Tvrtković, Nikola ; Vlahović, Tatjana ; Peranr, Nikola ; Miko, Slobodan ; Velić, Jasmina ; Kruk, Ljiljana
Izvornik
Arhiv hrvatskog geološkog instituta
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2007
Ključne riječi
utjecaj na okoliš; tehničko-građevni kamen; vapnenac; eksploatacija; Dalmacija
(environmental impact; crushed stone; limestone; exploatation; Dalmatia)
Sažetak
Svrha poduzimanja zahvata je eksploatacija tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju „ Krivi dolac“ za proizvodnju građevinskog materijala. Temeljne postavke za poduzimanje tog zahvata su njegova gospodarska opravdanost i ekološka prihvatljivost, uz postojanje dovoljnih rezervi lako dostupne odgovarajuće sirovine u smislu količine i kakvoće, mogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, transportnih uvjeta, uklapanja u Prostorni plan i drugo. Sirovina (vapnenac) će se pridobivati bušenjem i miniranjem, utovarom bagerom ili utovarivačem u kamione te odvozom iste na drobilicu i separaciju, gdje će se kamen prerađivati u komercijalne kamene frakcije za spravljanje betona, asfalta te za cestogradnju. Kapacitet proizvodnje je 50 000 m^3 srasle stijene. Otkopavanje tehničko-građevnog kamena obavljat će se etapno, etažama odozgo prema dolje. Predviđene mjere zaštite okoliša odnose se na mjere zaštite okoliša tijekom eksploatacije (Opće mjere, buka i miniranje, zrak, tlo, vode), mjere sanacije eksploatacijskog polja i mjere zaštite okoliša od mogućih ekoloških nesreća. S obzirom na veličinu ležišta i dugogodišnju eksploataciju te mogućnost onečišćenja okoliša, daje se prijedlog osnovnog praćenja stanja okoliša: 1. Izmjeriti nulto stanje razine buke kod najbližeg stambenog objekta i izmjeriti nulto stanje koncentracije taložnih čestica prašine kod prerađivačkog postrojenja i kod najbližeg stambenog objekta. 2. Mjeriti razinu buke prilikom rada ukupne mehanizacije i miniranja ; mjerenje provoditi kod najbližeg stambenog objekta jednom godišnje. 3. Obaviti inženjersko-seizmološka opažanja prilikom svake promjene utvrđenog režima, odnosno plana miniranja. 4. Kontrolu koncentracije taložnih čestica prašine u zraku nastalih uslijed eksploatacije i prerade mineralne sirovine obaviti kod prerađivačkog postrojenja i kod najbližeg stambenog objekta od travnja do rujna, kada je najduži period bez jakog vjetra. Mjerenje obaviti prema metodici temeljenoj na podzakonskim aktima Zakona o zaštiti zraka (N.N. 48/95). 5. Mjerenje razine buke i prašine provoditi istodobno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
181-1811096-1104 - Karta mineralnih sirovina Republike Hrvatske (Peh, Zoran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski geološki institut
Profili:
Boris Kruk
(autor)
Ljiljana Kruk
(autor)
Tatjana Vlahović
(autor)
Slobodan Miko
(autor)
Nikola Tvrtković
(autor)
Željko Kastmuller
(autor)