Naslov
Učestalost i karakteristike dispepsije u bolesnika s koronarnom bolešću srca
(Frequency and caracteristics of dyspepsia in coronary artery disease patients)

Autori
Slaviček, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski

Mjesto
Split

Datum
11.09

Godina
2008

Stranica
42

Mentor
Fabijanić, Damir

Ključne riječi
Dispepsija; Koronarna bolest srca; Helicobacter pylori
(Dyspepsia; Coronary artery disease; Helicobacter pylori)

Sažetak
CILJ RADA: U populaciji bolesnika sa stabilnom pektoralnom anginom i koronarografski potvrđenom koronarnom bolešću procijeniti učestalost dispeptičnih smetnja, učestalost funkcionalne i organske dispepsije i moguće prediktore za organsku dispepsiju. ISPITANICI I METODE: U istraživanje je, prema redoslijedu pretrage, bilo uključeno 150 bolesnika. Dispepsija je određena temeljem anamnestičkih podataka o postojanju: mučnine, žgaravice, boli u žličici, napuhanosti i povraćanja. Svi bolesnici su bili podvrgnuti ezofagogastroduodenoskopiji s ciljem objektivnog određivanja postojanja i bilježenja oblika i težine oštećenja gastroduodenalne (GD) sluznice i/ili H. pylori infekcije. Multivarijantna analiza (logistička regresija) je korištena za procjenu prediktivne vrijednosti niza varijabli (spol, indeks tjelesne mase, acetilsalicilna kiselina (ASK), klopidogrel, nesteroidni antireumatici (NSAR), statini, hipertenzija, dijabetes, pušenje i mučnina) u odnosu na pojavu organske dispepsije. REZULTATI: Sto trideset pet (90%) bolesnika imalo je barem jedan simptom dispepsije &#8211; epigastralgiju, napuhanost, mučninu i povraćanje. Simptomi dispepsije zabilježeni su češće u bolesnika s organskom nego s funkcionalnom dispepsijom (85 (96, 6%) prema 50 (80, 6%), P=0, 002). Osamdeset pet (63 %) bolesnika je imalo organsku dispepsiju, a 50 (37%) bolesnika je imalo funkcionalnu dispepsiju (P<0, 001). U bolesnika s organskom dispepsijom zabilježena je statistički značajno veća učestalost pušača (31 (77, 5%) prema 9 (22, 5%), P= 0, 031), veći postotak konzumenata malih doza ASK (83 (66, 4%) prema 42 (33, 6%), P=0, 005) te veća srednja doza ASK (96, 47&plusmn ; 21, 53 mg prema 84&plusmn ; 37, 03 mg, P=0, 015) u odnosu na skupinu bolesnika s funkcionalnom dispepsijom. Multivarijantnom analizom opažena je nezavisna povezanost primjene malih doza ASK (standardizirani koeficijent &#946; =11, 701, P=0, 004), šećerne bolesti (standardizirani koeficijent &#946; =2, 921, P=0, 027), pušenja (standardizirani koeficijent &#946; =2, 910, P=0, 037) i mučnine (standardizirani koeficijent &#946; =3, 620, P=0, 015) s organskom dispepsijom. ZAKLJUČAK: Istraživanje je pokazalo da su u dispeptičnih bolesnika primjena ASK, pušenje, šećerna bolest i mučnina nezavisni prediktori organske dispepsije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA