ࡱ>  >@56789:;<=@bjbjFF.,,đb)ΰΰΰ8wtZZ"||||||$R=4||4||1x||frp|N ~ ΛΰyzDLG0w&j\r 6 \|8l*|||44D "  UDRUGA AKA FRANJEVA KE KLASI NE GIMNAZIJE  VISOKO  Dr. fra MIHOVIL SU I (1820-1865), lije nik i kirurg Z B O R N I K Udruga aka Franjeva ke klasi ne gimnazije  Visoko u Zagrebu Knjiga 1: Dies academicus u ast dr. fra Ignacija Gavrana, uredili Ivo Pranjkovi, Slavko Jeli i, Zagreb 1999. Knjiga 2: Dies academicus u povodu 100. obljetnice smrti dr. fra Berislava Drljia i dr. fra Berislava Gavranovia, uredili Ivo Pranjkovi, Slavko Jeli i, Zagreb, 2000. Knjiga 3: Pogled u Bosnu. Bosanski franjevci i suvremena sakralna umjetnost, uredili Slavko Harni i Vlatko Bla~anovi, Zagreb 2003. Knjiga 4: Spomen  spis u povodu 90. obljetnice roenja dr. fra Ignacija Gavrana, uredili Jozo D~ambo, Anto Jeli i, Ivo Pranjkovi, Zagreb 2004. Izdava : Udruga aka Franjeva ke klasi ne gimnazije  Visoko u Zagrebu Uredniatvo:Anto Franji evi, Vesna Tabak, Vine Mihaljevi Lektor: Ivo Pranjkovi Recenzenti: doc. dr. sc. Mladenka Vrci-Keglevi, prim. dr. sc. Branka Jeren Struji, prof. dr. sc. Mate Su i, dr. med. Fotografija:  Foto  Badrov , Zagreb (medicinski instrumenti)  Foto studio  Marin , Livno (fotografije iz Livna) CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i svu iliana knji~nica  Zagreb UDK 61-05 Su i, M.(063) Znanstveno-stru ni skup u povodu sto etrdesete obljetnice smrti dr. fra Mihovila Su ia (2005 ; Zagreb) Dr. fra Mihovil Su i (1820-1865) lije nik i kirurg : (u povodu 140. obljetnice smrti) : zbornik radova / Znanstveno-stru ni skup odr~an 8. prosinca 2005. godine na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu ; priredio Vine Mihaljevi.  Zagreb : Udruga aka Franjeva ke klasi ne gimnazije, Visoko, 2006. Bibliografija ISBN 953-97916-6-9 Mihaljevi, Vine I. Su i, Mihovil - }ivot i djelo  Zbornik 300929060 UDRUGA AKA FRANJEVA KE KLASI NE GIMNAZIJE  VISOKO Dr. fra MIHOVIL SU I (1820  1865), lije nik i kirurg (u povodu 140. obljetnice smrti) Zbornik radova sa Znanstveno stru nog skupa odr~anog 8. prosinca 2005. na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu Uredio: Vine Mihaljevi Zagreb, 2006. Predgovor U povodu 140. obljetnice smrti dr. fra Mihovila Su ia (1820-1865), lije nika i kirurga, odr~an je na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu, 8. prosinca 2005. godine, znanstveno-stru ni skup posveen ~ivotu i patoralno-lije ni kom djelovanju bosanskog franjevca fra Mihovila (Mije) Su ia. Tom prigodom izlo~en je i postav medicinskih instrumenata kojima se sredinom 19. stoljea fra Mihovil slu~io. Na skupu su s referatima sudjelovali ugledni znanstvenici iz podru ja medicine i teologije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su ne samo otrgli iz zaborava pastoralno lije ni ko djelovanje fra Mihovila Su ia nego su dali i nove istra~iva ke poticaje u podru ju povijesti pastoralne medicine u naaim krajevima. Skup je odr~an u organizaciji Udruge aka Franjeva ke klasi ne gimnazije - Visoko u Zagrebu i suorganizaciji Franjeva kog samostana Gorica  Livno, Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, Livanjske zajednice Zagreb i Franjeva kog muzeja i galerije Gorica  Livno. Ovaj skup ima za cilj predstaviti znanstvenoj, kulturnoj te airoj druatvenoj javnosti fra Mihovila Su ia, lije nika i kirurga koji je predstavnik pastoralne medicine 19. stoljea te povijesti medicine uope u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Znanstveno-stru ni skup o dr. fra Mihovilu Su iu odr~an je u dva dijela. U prvom znanstvenoteorijskom dijelu predstavljeni su njegov ~ivot i djelovanje, a u drugom dijelu bilo je otvorenje i razgledavanje postava medicinske literature i medicinskih instrumenata kojima se slu~io fra Mihovil. Kiruraki instrumenti i medicinska literatura fra Mihovila Su ia, o kojoj su samo poneki uli, a vrlo ih je malo imalo prigode i vidjeti, uvaju se u Franjeva kom muzeju i galeriji Gorica - Livno u franjeva kom samostanu Gorica  Livno. Ovaj zbornik prilog je cjelovitijem istra~ivanju pastoralno-lije ni kog djelovanja bosanskih franjevaca. Podijeljen je na tri tematska dijela koja se meusobno nadopunjuju. U prvom dijelu donose se radovi koji govore o ~ivotu i lije ni kom djelovanju fra Mihovila Su ia u kontekstu europske povijesti medicine, povijesti medicine u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Kako bi itatelji dobili cjelovitije znanstvene i stru ne informacije o dr. fra Mihovilu Su iu, pridodana su i druga dva rada koji govore o teoloako-filozofskom studiju te studiju medicine i kirurgije dr. fra Mihovila Su ia u Veneciji i Padovi te promialjanje o lije niatvu fra Mihovila Su ia u kontekstu suvremene obiteljske medicine. U drugom je dijelu rije  o slikovnom predstavljanu medicinskih instrumenta kojima se fra Mihovil slu~io u svojem pastoralno-lije ni kom djelovanju s popisom literature koja je predstavljena na izlo~benom postavu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U treem dijelu donose se dokumenti pohranjeni u Arhivu Generalne kurije OFM, zatim u Arhivu Propaganda fide i na kraju dokumente iz Padove. Dokumenti su donoseni kronoloakim redom. Ovom prigodom Udruga zahvaljuje svim suorganizatorima i institucijama koji su pridonijeli da se ovaj znanstveno-stru ni skup o ~ivotu i djelovanju dr. fra Mihovila Su ia odr~i te takoer zahvaljuje na nov anoj potpori za izdavanje zbornika radova s navedenog skupa Ministarstvu znanosti obrazovanja i aporta Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Plivi d.d. Zagreb, 25. velja e 2007. Urednik Program rada znanstveno-stru nog skupa: Dr. fra Mihovil Su i (1820-1865), lije nik i kirurg u povodu 140. obljetnice smrti Organizator skupa Udruga aka Franjeva ke klasi ne gimnazije  Visoko u Zagrebu, u suorganizaciji Franjeva ki samostan Gorica  Livno Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Livanjska zajednica Zagreb Franjeva ki muzej i galerija Gorica  Livno Mjesto odr~avanja etvrtak, 8. prosinca 2005. u 17,00 sati Vijenica Medicinskog fakulteta, `alata 3, Zagreb Kvartet Glazbene akole Rudolfa Matza iz razreda prof. Ru~ice Tomi: Georg Friedrich Telemann, Allegro Frederico Moreno Toroba, Sve anost u mjestu Pozdravna rije  Prodekan Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Ravnatelj Franjeva kog muzeja i galerije Gorica  Livno Predsjednik Udruge aka Franjeva ke klasi ne gimnazije  Visoko u Zagrebu referati: Prim. dr. Vladimir Duga ki, Povijest medicine (s posebnim osvrtom na 19. stoljee) Mr. sc. fra Anelko Barun, Lije ni ka praksa franjevaca Bosne Srebrene Prim. dr. Dragoa Su i, Sveenik i lije nik Prim. dr. Anto Dugonji, Predanost ovjekoljublju Otvaranje postava medicinskih instrumenata fra Mihovila Su ia, lije nika i kirurga. Sadr~aj Predgovor & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & Program znanstveno-stru nog skupa o dr. fra Mihovilu Su iu & & & & & & & & & . Pozdravna rije  prim. dr. Jurja Gebera, prodekana Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .. Pozdravna rije  gosp. Josipa Gele, ravnatelja Franjeva kog muzeja i galerija Gorica Livno & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & I. }IVOT I LIJE NI O DJELOVANJE DR. FRA MIHOVILA SU IA Prim. dr. Vladimir Duga ki, Medicina u svijetu, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u dobra dr. fra Mihovila Su ia (1820-1865) & & & & & & & & & & & & & & & . Mr. sc. fra Anelko Barun, Lije ni ka praksa bosanskih franjevaca & & & & & & .... Prim. dr. Dragoa Su i, Dr. fra Mihovil Su i, sveenik  lije nik, u povodu 140. obljetnice smrti & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . Prim. dr. Anto Dugonji, Predanost ovjekoljublju & & & & & & & & & & & & & & Dr. sc. Vine Mihaljevi, Filozofsko-teoloaki studij u Veneciji te studij medicine i kirurgije u Padovi bosanskog franjevca fra Mije Su ia & & & & & & & & & .. Dr. med. Vesna Papi, Dr. fra Mihovil Su i i suvremena obiteljska medicina & & & II. MEDICINSKA OSTAV`TINA DR. FRA MIHOVILA SU IA Medicinski i kiruraki instrumenti & & & & & & & & & & & & & & & & & & & .. Popis medicinske literature & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & III. DOKUMENTI Pismohrana Franjeva kog reda & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . Pismohrana Propagande fide & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . Pismohrana Povijesnog muzeja u Padovi & & & & & & & & & & & & & & & & & .. Pozdravna rije  prof. dr. Jurja Gebera, prodekana Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Dame i gospodo, sve vas lijepo pozdravljam u ime dekanice prof. dr. sc. Nade ikea, u ime dekanskog kolegija i u svoje ime. ast nam je ato ste izabrali Medicinski fakultet kao mjesto odr~avanja ovoga skupa. Povijest medicine ima veliku pedagoaku vrijednost. Stoga je ona danas redoviti predmet na veini medicinskih fakulteta u svijetu. Danaanja medicina nije nastala odjedanput. Ona se razvijala kroz duga stoljea. U po etku to je bila magijska medicina, zatim slijedi razdoblje iskustvene ili empirijske medicine, a sada smo u fazi eksperimentalne medicine. Uloga povijesti medicine tra~enje je istine u navedenim razdobljima. Ovaj danaanji skup ima bar dvije uloge. Najprije da se osvje~i pamenje na lije nika i kirurga fra Mihovila Su ia, ali i da se poka~e kako je i tadaanja medicina, s obzirom na okolnosti i na sredstva, bila djelotvorna. Joa vas jednom pozdravljam i ~elim uspjeaan rad ovoga skupa i svima ugodan boravak u prostorima Medicinskog fakulteta. Pozdravna rije  gosp. Josipa Gele, ravnatelja Franjeva kog muzeja i galerije Gorica Livno Poatovane dame i gospodo, nakon reprezentativne izlo~be slika livanjskog akademskog slikara Gabrijela Jurkia u Klovia dvorima Livno je ve eras ponovno u Zagrebu upravo ovdje na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu, s ciljem da se hrvatska javnost i studenti ovog fakulteta cjelovitije upoznaju s fra Mihovilom (Mijom) Su iem, prvim bosanskohercegova kim kirurgom, koji je svojim radom u drugoj polovici 19. stoljea dao ogroman doprinos medicini i lije ni koj praksi u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui prije svega Udruzi aka Franjeva ke klasi ne gimnazije Visoko u Zagrebu, zatim Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu, Livanjskoj zajednici Zagreb, Franjeva kom samostana Gorica iz Livna i Franjeva kom muzeju i galeriji Gorica iz Livna, moi emo se pobli~e upoznati s fra Mihovilom Mijom Su iem, kirurgom, medicinarom i znanstvenikom. On je roen u Livnu 27. lipnja 1820. godine. U Franjeva ki red stupio je 1837. godine, teoloaki fakultet zavraio u Veneciji 1841. Uz posebne dozvole od Svete Stolice zavraio je medicinu i kirurgiju na Sveu iliatu u Padovi 1851. godine. Prije povratka u Bosnu dobio je dopuatenje od Svete Stolice da se mo~e baviti lije ni kim zanimanjem uz uputu da sve to mora raditi besplatno. Sa atapom u ruci i torbom o ramenu, s puno razumijevanja i ljubavi iaao je ovaj bosanski fratar  ujak diljem Bosne i aire radei ovaj plemeniti posao, lije ei iscrpljeno tijelo i duau bosanskom puku, izla~ui esto pogibeljima i vlastiti ~ivot. Ovaj znanstveno-stru ni skup te prigodna izlo~ba stru ne medicinske literature i kirurakog pribora kojim se u svom lije ni kom radu slu~io fra Mihovil (Mijo) Su i zacijelo e nas vratiti u vrijeme i okolnosti u kojima je djelovao kao sveenik i lije nik. Ujedno e se ve eras neato viae progovoriti o povijesti medicine u 19. stoljeu i lije ni koj praksi franjevaca Bosne Srebrene. U ime organizatora i svoje osobno ime sve Vas srda no pozdravljam i ~elim Vam ugodnu ve er. U Zagrebu, 8. prosinca 2005. I. }IVOT I LIJE NI KO DJELOVANJE DR. FRA MIHOVILA SU IA Prim. dr. Vladimir Duga ki MEDICINA U SVIJETU, HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA DR. FRA MIHOVILA SU IA (1820-1865) Medicina u svijetu Doba u kojem ~ivi i djeluje dr. fra Mihovil (Mijo) Su i mo~emo nazvati razdobljem raanja moderne medicine, a ona je uvjetovana napretkom temeljnih prirodnih znanosti  fizike (Michael Faraday 1834. utvruje zakone elektriciteta, Julius Mayer i Hermann Helmholtz otkrivaju i dokazuju zakon o neuniativosti energije), kemije (Friedrich Whler 1828. utemeljuje organsku kemiju, a Justus von Liebig fizioloaku kemiju) i biologije (Karl Ernst von Baer 1827. otkriem jajne stanice u sisavaca pola~e temelje modernoj embriologiji, Mathias Schleiden i Theodor Schwann 1839. tvrdnjom da su stanice elementarne jedinice svakog ~ivog organizma stvaraju nauk o stanici, dok je Gregor Mendel 1865. otkrio zakone nasljeivanja). Napose se razvija fiziologija radovima Jana Evangelista Purkyna (1836. stvorio naziv protoplazma), Claudea Bernarda (osniva a eksperimentalne medicine), Johannesa Mllera (formulirao zakon o specifi noj energiji osjetila), dok je u patologiji Karl Rokitansky 1842. o~ivio humoralnu patologiju tvrdei da je sjediate bolesti u krvi, no ubrzo (1858) suprotstavlja mu se Rudolf Virchow sa svojoj celularnom patologijom, nau avanjem da je stanica nositelj svih bolesnih pojava. No napose se razvija bakteriologija temeljnim otkriem Louisa Pasteura iz 1857. On je otkrio uzro nike vrenja mlijeka i vina, a u razdoblju nakon Su ieve smrti zajedno s Robertom Kochom razvit e bakteriologiju u toj mjeri da se posljednja desetljea 19. st. nazivaju bakterioloakom erom. U internoj se medicini izdvajaju veliki klini ari Richard Bright, Thomas Addison i Thomas Hodgkin, dok u terapiji vodeu ulogu preuzimaju sintetski lijekovi. Napredak kirurgije valja zahvaliti razvoju transfuziologije (1824. izvedena je prva uspjeana transfuziju krvi iz ovjeka na ovjeka) i anesteziologije u kojoj se od 1844. tako rei svake godine redaju otkria najprije o anesteti kom djelovanju duaikova oksidula, potom etera te kloroforma. Iako ispo etka neshvaen, veliku ulogu odigrao je Ignaz Semmelweis 1847. otkrivai uzrok babinje groznice. Tehnologija, doduae malim ali sigurnim koracima ulazi u medicinu pa emo u roku od samo pet godina imati zna ajne inovacije poput otkria oftalmoskopa (1851), laringoskopa (1854) i otoskopa (1856), dok je Charles Pravaz 1853. konstruirao atrcaljku za davanje injekcija. Velika imena onog doba svakako su neurolog i pionir psihoterapije Jean-Martin Charcot te osniva  moderne dermatologije Ferdinand von Hebra. Epidemija kolere ubrzala je rad na higijeni i javnom zdravstvu, gdje je nezaobilazno ime Maxa von Pettenkofera koji, nakon to je uveo u higijenu eksperimentalne metode, pretvorio tu struku u znanstvenu disciplinu. Spomenimo jo da je 1860. Florence Nightingale utemeljila prvu kolu za medicinske sestre, a 1864. Henri Dunant osnovao Druatvo Crvenog kri~a. Medicina u Hrvatskoj U doba dr. Su ia u Hrvatskoj bolnica u pravom smislu rije i ima vrlo malo. Brojni ratovi koji su se vodili na naaem teritoriju doveli su do razvitka vojnih bolnica, koje su slu~ile prvenstveno za lije enje ozljeenika. Takve bolnice ni u napose u Dalmaciji nakon dugotrajnog Kandijskog rata (1646-1670), no u njima zdravstvenu skrb pru~aju mahom ranarnici, vidari, a ne lije nici. Takvih je bolnica bilo u Zadru, Hvaru, `ibeniku, Splitu i Kotoru. Joa gore je bilo stanje u civilnim bolnicama, hospitalima, koji su bili viae ubo~nice, pribje~iata za ostarjele i bolesne siromahe negoli bolnice. Jedino se mo~e izdvojiti dubrova ka bolnica Domus Christi, koja je od 1540. bila bolnica u pravom smislu rije i. I u Rijeci je hospital sv. Duha, ali tek od XVIII. st., imao stalno namjeatene lije nike. Tek na prijelazu l8. u 19. st. hospitali se iz karitativnih pretvaraju u prave zdravstvene ustanove sa stalnim lije nicima. Ovdje spominjemo bolnice u Splitu iz 1794, Zadru 1804, `ibeniku 1807. Tako je bilo i u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je 1804. otvorena naaa tada najvea bolnica  Bolnica milosrdne brae. Za ~ivota dr. Su ia osnovano je u Hrvatskoj joa desetak bolnica, pa ih mo~emo i pojedina no nabrojiti: u Po~egi 1836, u Vara~dinu 1839, u Karlovcu 1845, u Zagrebu Bolnica milosrdnih sestara 1846, u Ogulinu 1848, u Novoj Gradiaki 1848, u Vinkovcima 1852, u Vukovaru 1857, u Petrinji 1860. Bolnice postaju srediata stru nog rada, kao npr. zadarska, splitska i dubrova ka bolnica (u kojima su iste 1847. godine izvedene prve operacije u eterskoj narkozi, svega nekoliko mjeseci nakon prve takve operacije u svijetu), pa ak i nastavnog rada (kao ato je to slu aj u Rijeci, gdje je Jakob Cosmini 1786. otvorio primaljsku akolu ili Zagrebu, gdje je Rudolf Lamprecht 1812. osnovao kiruraku akolu), a postupno e postati i srediatem znanstvenog rada. Broj lije nika raste pa ve 30-ih godina XIX. stoljea imamo podatke o postojanju lije ni kog druatva u Zagrebu, a prva skupatina hrvatskih lije nika, odr~ana 1850. u Zagrebu, zatra~ila je da se donese moderan zdravstveni zakon, jer je zdravstvo joa uvijek bilo organizirano prema pre~ivjelom propisniku Normativum sanitatis, koji potje e joa iz 1780. Ta se skupatina takoer zalo~ila da se u Hrvatskoj osnuje medicinski fakultet. Takav je fakultet na naaim prostorima doduae postojao i prije Su ieva doba. Za vrijeme kratkotrajne, ali plodonosne francuske uprave u naaim ju~nim krajevima, od 1806. do 1811. djelovala je u Zadru visokoakolska ustanova pod nazivom Licej (kasnije Centralna akola), u kojoj je meu ostalima djelovao i medicinski fakultet. Nakon ukinua te sveu iliane ustanove neki su profesori postali nastavnicima na Primaljskoj akoli u Zadru, otvorenoj 1820, dakle u godini Su ieva roenja, jedinoj tada medicinskoj akoli u Hrvatskoj. Posljednja velika epidemija kuge bila je 1815-16. u Dalmaciji, no od 1830. Hrvatska se suo ava s novim problemom  kolerom, koja je u viae naleta pohodila naae krajeve. Minula je opasnost i od velikih boginja jer je od po etka 19. st. uvedena vakcinacija. Nije stoga ni udno da je medicinska literatura onog vremena u Hrvatskoj bila posveena goruim problemima naaeg zdravstava: kugi, koleri, vakcinaciji, malariji, akrljevskoj bolesti (posebnom obliku endemijskog sifilisa), mljetskoj bolesti, a 1860. javlja se i naa prvi zdravstveni asopis Hrvatski prvenci o naravi i zdravlju. Urednik tog asopisa bio je uro Augustinovi, koji je za etnik rada na hrvatskome medicinskom nazivlju. c) Medicina u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini je tada medicina bila na niskoj razini. Izolirana od Zapada, a daleko od svog politi kog i administrativnog srediata Carigrada, BiH je bila prepuatena sama sebi. Zbog osobitosti turskog duha sposobnog da primi sve ato je prakti no, ali ne i kreativno da tu baatinu dalje razvija, medicina je u svim krajevima Otomanskog Carstva stagnirala i ostala skoro na istoj razini na kojoj su je Turci primili od pobijeenih naroda. Prevladavali su kojekakvi samouki narodni lije nici od kojih su neki obilazili zemlju i na dernecima prakticirali svoje umijee, no uspjesi njihova lije enja bili su takvi da su se rijetko vraali na ista mjesta. Bilo je i smionih narodnih operatera koji su operirali mrene i mokrane kamence. Brija i (berberi), d~errahi, namjeatali su pak polomljene i ia aaene udove, lije ili rane, vadili zube, puatali krv, stavljali pijavice, obrezivali (sunetili) djecu, a u svojim berbernicama dr~ali su i lijekove. U Sarajevu su berberi imali svoj ceh (esnaf) i svog starjeainu (ehaju). Lijekovi su se mogli nabavljati kod kojekakvih travara, ali i u posebnim duanima, svojevrsnim drogerijama, gdje su atari dr~ali droge biljnog i ~ivotinjskog podrijetla, mineralne soli i eteri na ulja. I oni su bili udru~eni u esnafe. Hod~e pak, fald~ije, lije ili su davanjem hamajlija, pisanjem zapisa, a bilo je i aejtan-hod~a, specijalista za istjerivanje ne istih duhova. Seoske babe izazivale su poba aje ubadanjem u maternicu gua jeg pera, vretena, duguljastog korijenja i sl., a krvarenja, tetanus, sepsa, upala potrbuanice bili su viae pravilo negoli iznimka. U kraanskom svijetu Bosne i Hercegovine jedina medicinska literatura bile su pu ke ljekaruae, u kojima emo pored slavenskih i poneato arapskih elemenata nai joa i mnogobrojne, doduae dekadentne elemente zapadne medicine (prva do sada poznata ljekaruaa s tla BiH potje e iz franjeva kog samostana u Fojnici, pisana 1774. bosan icom). Bilo je i akolovanih lije nika (heima), mahom stranaca, napose u turskom vojnom sanitetu, od kojih su neki radi bolje egzistencije preali na islam. Tako se u Su ievo doba spominje aaroliko druatvo raznih nacionalnosti, katkad i sumnjiva podrijetla: Velibeg, politi ki izbjeglica iz Austrije zbog sudjelovanja u maarskoj revoluciji, pravim imenom Gustav Gaal, zatim Alibeg, zapravo eaki kirurg P. Regelsberger, Gabor Galanthay iz Ugarske (kao pristaaa Lajosa Kossutha), Joseph Koetschet iz `vicarske, Albinus Simonsen iz Danske, Bartol Cavallieri iz Napulja, koji je kao karbonar prebjegao u Tursku, gr ki lije nik Kaliarhi, ~idovski lije nik Isak Salom (nazvan Isak-efendija) i dr. Prvi akolovani lije nik musliman Mehmed Sami-`erbi (`erbo) iz Tuzle djelovao je u doba poslije Su ieve smrti. I naravno tu su franjevci Bosne Srebrene, koji su uvijek bili uz narod ne samo kao duaebri~nici ve i, konstruirat u rije  tijelobri~nici, crkveni i svjetovni u itelji, bliski narodu zbog ega ih je puk zvao ujacima. Njihovi samostani u Fojnici, Kreaevu, Olovu, Kraljevoj Sutjesci i drugdje bili su doista i ambulatoriji i bolnice i ljekarne  mali medicinski centri s knji~nicama, u kojima je bilo nemalo medicinskih djela. No mnogi od tih ujaka sa svojom torbom s medicinskim instrumentima i lijekovima u jednoj ruci i atapom u drugoj obilazili su sela i gradove lije ei puk bez obzira na konfesionalnu pripadnost. Da bi mogli opravdati nade ato ih je u njih polagao katoli ki, hrvatski puk, oni su morali ve od davnina svladati lije ni ko ili ljekarni ko umijee, bilo kao samouci, bilo u ei zanat kod kojeg vjeatog i iskusnog samostanskog kirurga ili ljekarnika, a neki od njih upuivani su na stru ne visoke akole u inozemstvu. Do po etka XIX. stoljea jedini akolovani lije nik uope u Bosni i Hercegovini bio je dr. fra Petar Bustrovi (Bustruz), koji je zavraio medicinu u Italiji 1708. godine. Kao lije nici spominju se fra Petar Mareaevi, fra Franjo Graci, fra Tadija Lagari, fra Nikola Iliji, fra Mato Nikoli i drugi, meu kojima se isti e i naa fra Mihovil Mijo Su i. Izvori nisu sasvim pouzdani, jedino se za Mareaevia (zavraio medicinu u Be u 1836, ali nakon toga se nije vratio u Bosnu) i Su ia (zavraio medicinu u Padovi 1851) mo~e sa sigurnoau tvrditi da su bili doktori medicine, no poznato je takoer da je papa Pio VII. posebnim dokumentom god. 1807. dao dopuatenje fra Mati Nikoliu iz Kreaeva da smije obavljati lije ni ku praksu, osim veih kirurakih zahvata. Fra Mato Nikoli takoer je otvorio oko 1813. u franjeva kom samostanu u Kreaevu i prvu pravu ljekarnu. Slobodno se mo~e rei da su, nakon pada Bosne pod Turke god. 1463, bosanski franjevci bili jedina, tanka ali vrsta nit koja je spajala medicinu BiH s medicinskim te evinama zapadne civilizacije. Bolnica u Herceg-Bosni u Su ievo doba nije bilo. Civilna, Vakufska bolnica u Sarajevu otvorena je tek 1866. Vjerojatno je osnivanju te bolnice kumovala velika epidemija kolere (kratelja), koja je te godine harala Sarajevom. Iste je godine zapo ela gradnja vojne bolnice u Sarajevu, koja je otvorena nakon dvije godine. Kad se 1863. pojavila epidemija velikih boginja u cijeloj Bosni i Hercegovini, vlasti nisu imale mnogo uspjeha svojom naredbom ili ka~njavanjem da se djeca vakciniraju. Sifilis, frenjak bio je takoer velik zdravstveni problem, a napose se rasplamsao baa sredinom XIX. st. dolaskom trupa Omer-paae Latasa, koji je poslan da slomi otpor bosanske feudalne oligarhije. Tuberkuloza je lako nalazila ~rtve u slabo ishranjenom stanovniatvu i neprosvijeenoj sredini. Harale su i dje je zarazne bolesti, napose akrlet i difterija. U tim dezolatnim prilikama ni alkoholizam nije bio rijedak. Prva civilna ljekarna u BiH otvorena je 1854. kad je ore orevi-D~uleka otvorio u Sarajevu ljekarnu Kod lava, dok je prvi slu~beni veterinar, ~ivoder postavljen tek 1863, nakon kolektivne predstavke stranih konzula koji su slu~bovali u Sarajevu, jer su se dotad uginule ~ivotinje bacale u rijeku ili ostavljale na ulicama. U ovoj opoj zaostalosti ima i svijetlih momenata: islamska kultura nalagala je ritualno pranje i kupanje zbog ega se u gradovima grade vodovodi, javne esme i javna kupaliata, hamami, a nije bio malen ni broj privatnih kua koje su imale svoje esme i bunare te svoje kupaonice (banjice ili hamamd~ike). Literatura J. Jeleni, Kultura i bosanski franjevci, sv. II. Sarajevo 1915, str. 447-461. R. Jeremi, Prilozi za istoriju zdravstvenih i medicinskih prilika Bosne i Hercegovine pod Turskom i Austro-Ugarskom. Beograd 1951. A. Karahasanovi, Zdravstvene prilike u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, u: Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije, Sarajevo 1970, str. 167-174. H. uri, Zdrastvene prilike u Bosni i Hercegovini pred kraj turske vladavine, u: Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije, Sarajevo 1970, str.175-186. Mg. sc. fra Anelko Barun, LIJE NI KA PRAKSA BOSANSKIH FRANJEVACA Uvod injenica da je prva bolnica u BiH bila podignuta tek pri kraju osmanske uprave dovoljno govori o tome na kakvoj je razini bila zdravstvena zaatita ljudi. Nedostatak organiziranog rjeaavanja zdravstvenih problema od strane dr~avne ili bilo koje druge institucije, ponukala je neke franjevce da se, posebno u dekadentnom razdoblju osmanske uprave od 17. do polovice 19. stoljea, osposobe te bave i lije ni kom djelatnoau. Potreba lije enja osjeala se osobito za vrijeme u estalih pojava zaraznih bolesti. Prvo svjedo anstvo o lije ni koj djelatnosti bosanskih franjevaca imamo zapisano kod fra Pavla iz Rovinja, vizitatora Bosne Srebrene. On je 1640. poslao izvjeataj Generalnoj kuriji u Rim u kojem je napisao da se jedan franjevac u Bosni bavi lije enjem te da posebno uspjeano lije i kamenac. Postoji takoer velik broj sa uvanih poziva, dopuatenja ili naloga upuenih franjevcima od osmanskih vlasti za lije enje nekih oboljelih osoba. Na temelju tih podataka te svjedo anstava sa uvanih u samostanskim ljetopisima i nekrologijima mo~emo pratiti franjeva ku zdravstvenu djelatnost u Bosni i Hercegovini od 1657. pa dalje. Tako znamo da su dvojica franjevca lije ili i Alipaau Rizvanbegovia. Franjeva ke lije nike mo~emo svrstati u dvije skupine: Pu ki lije nici Pod pu kim lije nicima podrazumijevamo one franjevce koji su lije ili lijekovima ato ih je puk, na temelju promatranja i iskustva, pronaaao ili ih je iz znanstvene medicine poprimio. Na in pu kog lije enja franjevci su pomno u ili i prenosili buduim generacijama. Pisali su i zbirke, tzv. ljekaruae, koje su u velikom broju nestajale u po~arima i drugim nevoljama kroz koje su franjevci prolazili u osmanskoj Bosni. Ima ih ipak lijep broj sa uvanih do danas. O tim zbirkama Ivan Franjo Juki piae: U Bosni kada se tko razboli, kraani idu fratrima, da im ato ka~u; neki viae neki manje imaju svoje rukopisne ljekaruae, te iz njih kazuju i daju atokakve trave. Juki e, dalje, napisati: Riatjani pak i Turci, kad im aratarie i zapisi njihovih samoukih ne mogu pomoi, eto ih fratrima po zapis. Fratri, istina dadu i zapis, ali im joa ka~u i dadu koju likariu, zato fratarski zapisi najbolje poma~u. Neki su franjevci joa na studiju teologije u zemljama Zapada samoinicijativno stjecali kakvu-takvu medicinsku naobrazbu, donosili viae knjiga s medicinskim sadr~ajem i obilno se njima koristili u Bosni. Bavili su se i apotekarskim poslom; spravljali su lijekove na temelju medicinskih knjiga i domaih recepata. U fojni kom samostanu nalazi se oko 150 knjiga medicinskog sadr~aja na raznim jezicima. I knji~nica livanjskog samostana ima bogatu staru medicinsku literaturu. Sli no je i u drugim samostanima. Zastupljene su sve grane tadaanje medicine: anatomija, kirurgija, oftalmologija, farmakologija itd. Franjevci su i u propovijedima airili zdravstvenu preventivu, dajui savjete kako se zaatititi od pojedinih bolesti i kako ih pravodobno lije iti. Borili su se i protiv raairene druatvene bolesti alkoholizma. }upnik je u Vareau osnovao antialkoholi arsko druatvo pod imenom Trizmeno druatvo 1877. godine, koje je za godinu dana svog postojanja imalo 226 lanova. `kolovani lije nici Meu akolovane lije nike ubrajamo one franjevce koji su studirali na medicinskim fakultetima, stjecali doktorske titule medicinskih znanosti ili su se svojim stru nim lije ni kim znanjem i marljivoau u lije enju daleko izdigli iznad pu kih, priu enih lije nika. Prvi akolovani lije nik, lan Bosne Srebrene, bio je fra Petar Bustrovi. Promoviran je 1708. za doktora medicine na jednom talijanskom sveu iliatu. Meutim, njegov nam je daljnji ~ivotni put nepoznat. Zna se samo da nije lije io po Bosni. Fra Franjo Graci (1740-1799) iz Kreaeva nalazio se na granici izmeu pu kog i akolovanog lije nika. Sam ka~e da se latio raznih, u Europi tada najpoznatijih lije ni kih djela koje je danju i nou prou avao i na temelju njih i svog dugogodianjeg lije ni kog iskustva napisao spis koji je tiskao u Padovi 1795. u 16 poglavlja pod naslovom Teorijsko-prakti na analiza sveenika putnika o djelovanju grozni kog, ku~nog i zmijskog otrova, o mnogim drugim bolestima i njihovim glavnim lijekovima, te o nekim drugim stvarima. Piae, kako i u naslovu ka~e, o groznici, kugi, ujedu zmije, reumatizmu, glavobolji, bolesti ~eluca, zadusi itd. Bavio se i veterinarskim poslom. Uspjeano je, na sebi svojstven na in, lije io oku~ena goveda 1775. godine. Za dvojicu kreaevskih franjevaca, fra Tadiju Lagaria (1761-1840) i fra Nikolu Ilijia (1767-1840) postoji pismeno odobrenje Svete Stolice od 5. rujna 1799. god. kojim im se dopuata lije enje, ak uz napomenu da se mogu baviti i kirurakim zahvatima, ato je ina e sveenicima bilo zabranjeno. To je dobar dokaz da su bili vjeati tom poslu, iako nemamo podataka o njihovu studiju medicine niti puno pojedinosti o njihovoj lije ni koj praksi. Za etvrtog kreaevskog franjevca, lije nika fra Matu Nikolia (1784-1844) imamo dosta pouzdanih podataka. Studirao je farmaciju i kirurgiju na medicinskom fakultetu u Feldsbergu u Austriji. Tra~ei za njega dopuatenje od Svete Stolice da se mo~e baviti lije ni kom praksom, biskup fra Augustin Mileti svjedo i da posjeduje autenti nu svjedod~bu o polo~enu ispitu iz medicine. Dopuatenje je dobio 12. lipnja 1807. On je vjerojatno i prvi franjevac diplomirani lije nik rodom iz Bosne. Kao prvi akolovani ljekarnik osnovao je i vodio ljekarnu u samostanu u Kreaevu. Pisao je i sustavno ureene lije ni ke spise. Lije nik koji je na be kom sveu iliatu promaknut u doktora medicinskih znanosti nakon obranjene disertacije bio je fra Petar Mareaevi. Roen je u Kreaevu 1820. U svojoj disertaciji donosi opa zdravstvena pravila i upute za zaatitu ovjekova zdravlja i produ~enja zdrava ~ivota. Na prvih 27 stranica u 8 poglavlja svoje disertacije Mareaevi raspravlja o opim higijenskim pravilima glede prehrane, odijevanja i tjelesne higijene. Opairno govori o pojedinim prehrambenim proizvodima biljnog i ~ivotinjskog podrijetla. Meu najistaknutije franjeva ke bosanske lije nike spada fra Mijo Su i. O njemu emo opairnije uti od prim. dr. Dragoaa Su ia. Sudjelovanje franjevaca u zdravstvenoj zaatiti ljudi u novije vrijeme U dvadesetom stoljeu, na svu sreu, lije enje preuzimaju oni na koje to i spada. Treba ipak istaknuti jedan vid sudjelovanja franjevaca u zdravstvenoj zaatiti ljudi i u 20. stoljeu, posebno u ratnim okolnostima. Franjevci su za vrijeme zadnja tri rata ustupali svoje samostane za smjeataj i lije enje ranjenih vojnika i drugih bolesnika. Tako je bilo i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu. U posljednjem, Domovinskom ratu, bosanski su franjevci ustupili novoizgraeni samostan u Tolisi za smjeataj ratne i poratne bolnice. U isto vrijeme franjevci u Novoj Biloj kod Travnika ustupaju prostorije pastoralnog centra, prostorije ~upne crkve i svoga stana za smjeataj ratne bolnice. Direktor bolnice u izgradnji u Novoj Biloj jest franjevac Franjo Kri~anac. U Domovinskom ratu u franjeva ke kue u Kraljevoj Sutjesci i Bugojnu smjeatene su ambulante. Jedno zanimljivo podru je zdravstvene djelatnosti koje su pokrenuli, ostvarili i u kojem sudjeluju bosanski franjevci jest Zlatni cekin u Slavonskom Brodu. Bosanski su, dakle, franjevci u svim stoljeima svoje nazo nosti u Bosni i Hercegovini, prema svojim mogunostima i danim okolnostima i potrebama, sudjelovali u zdravstvenoj zaatiti ljudi. Prim. dr. Dragoa Su i, specijalist ginekolog  porodni ar, Livno DR. FRA MIHOVIL SU I, SVEENIK LIJE NIK Uvod Povijest zdravstva u Bosni i Hercegovini u srednjovjekovnoj Bosni kao i u vrijeme osmanlijske uprave ne mo~e se zamisliti bez franjevaca bosanske vikarije, odnosno kasnije provincije Bosne Srebrene, koji su se od svoga prvog dolaska 1291. godine duhovno i pastoralno brinuli za katoli ki puk. U aestom poglavlju Pravila iz 1223. godine utemeljitelja Franjeva kog reda sv. Franje Asiakoga stoji napisano: Ako koji od brae oboli, ostala ga braa moraju poslu~ivati, kako bi ~eljeli da se njih poslu~uje. Meutim, franjevci nisu samo skrbili o bolesnoj brai redovnicima nego su pored pastoralnog rada, brinuli i o tjelesnom zdravlju povjerenog im puka kao i o ljudima koji su pripadali drugim konfesijama, ato im je pored ostaloga priskrbilo veliki ugled meu svim konfesijama. Zdravstvene prilike u Bosni prije fra Mihovila Su ia O zdravstvenim prilikama u Bosni u razdoblju prije dolaska Osmanlija malo se zna. Ipak je poznato da su franjevci i tada pored samostana imali posebne prostorije, tzv. Leprozorije, koje su slu~ile za izolaciju gubavaca. Franjevci su se o njima brinuli ne samo pastoralno nego ih i njegovali, a esto i sami postajui ~rtvom te opake bolesti. U to vrijeme, a ni kasnije u vrijeme turske vlasti zdravstvo nije bilo u sferi druatvenog zanimanja. U takvim druatvenim i zdravstvenim okolnostima velikodostojnici su bili povlaateni. Tako je poznato da su se kralj Tvrtko 1397. godine i Sandalj Hrani lije ili kod dubrova kih lije nika ili su im na njihov zahtjev dolazili lije nici s lijekovima iz Dubrovnika, gdje je zdravstvena slu~ba bila daleko razvijenija u odnosu na izoliranu Bosnu u osmanlijsko vrijeme. Okupacijom Bosne Turci donose sa sobom nove kulturne i civilizacijske navike, tekovine islamsko-arapske medicine koje se temelje na gr ko-rimskim osnovama. Zatim su donijeli i higijenske navike na zavidnoj visini, jer zbog vjerskog obreda islam zahtijeva istou tijela. Otvaraju se javna kupatila - hamami, vodovi, esme, ali se oni kasnije zapuataju kako slabi centralna vlast. No zbog niskih higijenskih navika obi nog puka koje je pripadalo svim trima konfesijama, siromaatva, suanih godina, potpune nebrige vlasti za zdravlje podanika, koja je za potrebe vojske angan~irala gr ke, talijanske, francuske i maarske lije nike, izbijaju epidemije zaraznih bolesti kuga, kolera, dizenterija, velike boginje koje su naprosto desetkovale stanovniatvo. U narodu su ih esto zvali neduga-nemila, pogotovu koleru, jer bi za kratko vrijeme od stotinu oboljelih pre~ivjelo deset. Epidemije su se airile preko luka koje su bile u posjedu Turske ili pak kopnenim putem kojim su ih prenosili vojnici, trgovci i hajduci. Spomenimo samo neke: 1731, 1741, 1783, 1796. te tzv. marvinski pomor 1775. godine. `kolovanih lije nika nije bilo, jer to vlasti nisu prepoznale kao airi druatveni interes, pa su samo nadareniji ili hrabriji ljudi iz naroda, skromnog znanja, koje se u nepismenom puku prenosilo usmeno, s koljena na koljeno, davali lijekove ili savjete bolesnima. Lijekovi su naj eae bili biljnog porijekla, pripravljeni na razne na ine, rjee mineralnog (lug, kre , modra galica) ili pak ~ivotinjskog podrijetla (ko~a, masti, razli iti unutarnji organi). Kako se malo znalo o ljekovitoj moi, posebno bilja, i o naravi bolesti, prvo pravilo bilo je primum non nocere  prvo ne naakoditi, jer je bilo razloga za strah da se od danog lijeka stanje bolesti ne pogoraa. Ako se udovoljilo postulatu  ne naakoditi  uspjeh je postignut. Stoga se esto kao zaklju ak namee da je glavni lijek bio savjet dok je stru na pomo bila jako skromna. Turske su vlasti pod posebnom prismotrom dr~ale franjevce i na in njihova lije enja o emu svjedo i kroni ar franjeva kog samostana Kreaevo iz 1794. godine prema kojemu fra Tomo Dafini, eim  lije nik (u zao as se zaeimio) dade Ivanu Peliu-Zreli melem, od koga i umra i aetovasmo 846 groaa. Franjevci Bosne Srebrene, koji su redovito zavraavali filozofsko-teoloake studije izvan Turske carevine, naj eae u Italiji i Austriji, znajui u kakvu se sredinu vraaju itali su stru ne medicinske knjige da bi se sami educirali u tome podru ju ili su na tra~enje starjeainstva Bosne Srebrene, nakon filozofsko-teoloakog studija, upisivali i zavraavali medicinske studije. Sveta Stolica nije blagonaklono gledala na franjevce koji se bave lije niatvom. Isklju ivo su se trebali brinuti o duai, a ne i o tijelu. Sveti zbor za airenje vjere, koji ustanovi papa Grgur XV. 1622. godine, ija je nadle~nost bila da vodi ra una o svim katoli kim misijama u svijetu, pa i o onima u Bosni, na tra~enje franjevaca dopuatao je da se pored pastoralnog rada bave i lije niatvom, i na taj na in joa viae podizali ugled misionara, i samoga Zbora za airenje vjere meu pu anima. Ovakva znanja koja su se temeljila na dotadaanjim dostignuima struke potiskivala su praznovjerja, aranja, bajanja, magije, zapise i sl.. Fra Ivan Franjo Juki piae: U Bosni kad se tko razboli idu franjevcima, fratrima da im ato ka~u, neki viae neki manje imaju svoje ljekaruae, te iz njih kazuju i daju ato kakve trave, pravoslavni i Turci, pak kad im aranja i zapisi njihovih samoukih ne mogu pomoi, eto ih fratrima po zapis. Fratri, istina dadu i zapis, ali im joa ka~u i dadu koju likariju, zato fratarski zapisi najbolje poma~u. Nekada su fratri bili primorani davati zapise, iako su se ~estoko opirali praznovjerju i nastojali iz svoje prakse potisnuti. Biskup fra Grgo Iliji, joa 1797. godine u prvoj posjeti Ljubuakom, na putu bi primoran od nekoliko muslimanskih razbojnika, da im da dva zapisa, mada je i sam i bez prisile davao zapise, a naj eae se i ina e radilo o zahtjevu turskih vlasti fratrima da se netko tko je hasta - bolestan lije i. Bili su to naj eae duaevni bolesnici, koje je narod zvao zgranuti, poludjeli, uao aejtan u njih, uao d~in te ih treba lije iti. Savjet, molitva ili zapis koji su davani takvim bolesnicima esto su pomagali, pa se ni sa sadaanjeg stajaliata kao vrsta psihoterapije ne mogu zanemariti. Devetnaesto stoljee doba je nove renesanse. Sna~an razvoj znanosti i tehnike, te fizike, kemije i biologije, kao osnovnih grana medicine u temeljima podriva praznovjerje. Devetnaesto stoljee takoer zapo inje straanim suanim godinama: 1801, 1802, 1803, 1804, 1807. na koje se nadovezuje epidemija 1814-1818. za koje vrijeme u livanjskom kraju umire 4417 bolesnika. Bio je to joa jedan danak u krvi koje je plaalo neuko stanovniatvo, borei se od samoga roenja s fenomenom smrti. Neuki puk bio je prepuaten sam sebi, jer je u vrijeme turske vladavine bilo zabranjeno masovno opismenjavanje. Nije to bila nikakva novost. Stari Grci i Rimljani u vraivali su svoje dr~ave odgojem mlade~i na svoj na in. Rimljani, kada su htjeli ato okrutnije kazniti neki narod, zatvarali su im akole. Kolika je bila nebriga aktualne vlasti na podru ju zdravstva, zorno pokazuje podatak da je prva civilna bolnica utemeljena u Sarajevu 1866. godina s 30 bolesni kih kreveta, da su tek od 1848. godine po eli puhati povoljniji vjetrovi, da su tek 1856. godine izjedna eni kraani i muslimani pred zakonom, ali to je ve kraj 415 - godianje turske vladavine. Fra Mihovil Su i U takvim nepovoljnim druatvenim, politi kim, socijalnim i, naravno, zdravstvenim okolnostima djeluje dr. fra Mihovil Su i. Roen je 26. lipnja 1820. godine od zakonitih roditelja oca Petra Su ia i majke Ru~e roene Gali iz `ujice, kraten sutradan 27. lipnja 1820. Dadoae mu ime Stjepan, kum djeteta Ivan Por i iz Jajca. Prvi akolovani lije nik na ovim prostorima. Osnovno obrazovanje stekao je u Livnu kod franjevaca kao i ostala djeca imunijih roditelja. Kako je izrazio ~elju da postane sveenik redovnik, upuen je u Fojnicu na dalje akolovanje. Primljen je u novicijat 14. srpnja 1837. godine. Idue godine 1838. ve je u franjeva kom samostanu Sv. Franjo u vinogradu (San Francesco della vigna) u Veneciji gdje studira filozofsko-teoloke znanosti. U pismohrani navedenog samostana nalazi se popis studenata gdje pie: fra Michael a Livno philos. Studens u Veneciji, a u popisu studenata od 1. travnja 1842. stoji fra Micheal a Livno theol. Student uz jo tri studenta, sva trojica Hrvata. 13. srpnja 1843. godine Pater Michael a Livno  ato zna i da je ve zareen za sveenika. 4. rujna 1845. godine nema ga na spomenutom popisu, naime on je ve tada student medicinskih znanosti u Padovi. Da bi mogao studirati medicinu, morao je tra~iti dopuatenje od Svetog zbora za raairenje vjere (Propaganda fide), jer fra Anto Knezovi vjerojatno poradi loaih zdravstvenih prilika koje su vladale u Bosni tra~i od njega da studira i medicinu, joa u vrijeme boravka u Veneciji. Propaganda mu daje dopuatenje da mo~e studirati medicinu i kirurgiju uz prethodnu dozvolu provincijala Venecije, starjeainstva Bosne Srebrene, ali s time da mora nakon odreenog vremena tu dozvolu obnavljati. Pismom od 26. lipnja 1846. godine Propaganda fide tra~i od starjeainstva Bosne Srebrene da mu poaalje potrebne dokumente. Starjeainstvo daje potrebno dopuatenje da fra Mihovil Su i mo~e nastaviti studij medicine i kirurgije u Padovi i da stanuje kod Religiosi di s. Giovanni di Dio (Redovnici sv. Ivana Bo~jega). Pismom od 29. lipnja 1846. godine fra Mihovil moli Sveti zbor za raairenje vjere da mu dopusti odlazak u Livno kako bi mogao posjetiti stare roditelje prije smrti te da mu daju besplatnu kartu poato je uspjeano okon ao prvu godinu medicine i kirurgije u Padovi. Propaganda fide mu 5. srpnja 1846. godine udovoljava molbi. U tom pismu detaljnije navodi kako je u venecijanskoj provinciji zavrio studij filozofije i teologije, te da jo mora ostati est godina u Padovi, na studiju medicine i kirurgije, jer ima pribavljene sve potrebne dozvole i od starjeinstva Bosne Srebrene i od Svetog zbora za rairenje vjere. No bilo je i nekih primjedbi na ponaaanje studenata redovnika u Padovi pa tako i fra Mihovila. I provincijal Bosne Srebrene i general Franjeva kog reda tra~e da se svi studenti vrate natrag, pa tako i fra Mihovil. Pismo je datirano 3. listopada 1848. godine gdje se Propaganda fide, odgovarajui na pismo provincijala provincije Bosne Srebrene i na njegovo tra~enje od 23. rujna 1848. godine, ne sla~e s time da se fra Mihovil vrati u Provinciju, nego tra~i da nastavi i zavrai zapo eti studij medicine i kirurgije u Padovi i da bi bila ateta to prekinuti. Provincijal se ipak slo~io i fra Mihovil je dobio dozvolu da nastavi studij. To je bila tree godina i boravka i studija medicine i kirurgije na Sveu iliatu u Padovi. U vrijeme boravka u Padovi, kako je navedeno, stanuje kod Redovnika sv. Ivana Bo~jega. Samostani su, naime, esto imali i svoje bolnice gdje su vodili ra una o brai redovnicima i drugim bolesnicima pa se tako na primjer spominje bolnica Sveti Franjo Veliki (San Francesco Grande) koja je dr~ala katedru prakti ne kirurgije u Padovi. Profesori bi zajedno sa studentima obavljali vizite u tim bolnicama, a onda bi poslije sluaali predavanja ili prakticirali kirurake vjeatine. Nakon ato je uspjeano okon ao studij medicine i kirurgije akolske godine 1850/51, sam tra~i da se vrati u Provinciju, dok tajniatvo Svetog zbora tra~i od starjeainstva Bosne Srebrene potrebne dokumente da se sada ve doktor fra Mihovil Su i mo~e vratiti u provinciju, poato potvruju da je zavraio studij. Nema podataka o tome je li starjeainstvo Bosne Srebrene moralo tra~iti dopuatenje da njezin lan mo~e studirati izvan carevine, dakle dopuatenje turske vlasti. Iako je ~eljno o ekivao povratak, sve administrativne zapreke nisu bile rijeaene. Morao je pribaviti dozvolu Svete Stolice da se mo~e pored redovni kog zvanja baviti i lije ni kom praksom, jer se to sveenicima nije dopuatalo, ali ako lije e, tada bez paljenja i rezanja (dakle da ne re~e i da ne ~e~e), ali da mo~e puatati krv i to samo onda ako je u tim umjetnostima vjeat, i ako za to ne bude niata primao do dobrovoljnih darova, i to ako bude okretao u opu korist. Izgleda da se po povratku u Bosnu fra Mihovil uglavnom bavio lije niatvom, a manje pastoralnim radom. Jedan kroni ar bilje~i: Teako je i pojmiti ato sve morade pretrpjeti u obavljanju lije ni ke slu~be dr. fra Mihovil. Nije bilo fijakera ni ~eljeznica, nego torbu s kirurakim instrumentima na rame i atap u ruke pa je tako obilazio sela i gradove svuda svoju izvanrednu vjeatinu pokazujui. Nije bilo drugog izbora nego da prije svakog putovanja sam pripravlja lijekove, uglavnom iz biljaka, sakupljenim po planinama Bosne, iz prethodnih putovanja. O njegovom umijeu i savjesti pri alo se po Bosni . Drugi jedan kroni ar bilje~i : Bolesnik, im bi uo da dr. fra Mijo heim /kako su ga u narodu popularno zvali/ dolazi, odmah bi se sretnim osjetio, znao je da mu dolazi vjeati i ljube~ljivi lije nik, koji ne tra~i svoju korist, nego jedino ozdravljanje bolesnika. Godine 1860. bi pozvan od svojih kolega u Italiju, i tom prigodom na molbu prijatelja pregledao i izlije io jednu plemkinju, koju dotada nisu mogli izlije iti. U znak zahvalnosti kontesa mu je darovala kip Bogorodice koji se i sada nalazi na oltaru u franjeva kom samostanu Gorica Livno, koji zra i nje~noau i ljepotom, kako re e fra Ignacije Gavran. Ne zna se iz kojih je razloga boravak produ~io do 1864. godine, potom se ponovno vraa u Bosnu, i nastavlja svoj humani rad, slu~ei Bogu i ovjeku, ali na~alost ne zadugo. Krajem velja e 1865. godine bi pozvan u `ujicu da pomogne pri porodu jednoj muslimanki. Pomo je bila djelotvorna, majka i dijete spaaeni su. Meutim, sati i sati pjeaa enja, surova i nemilosrdna zima, te zdravlje koje je ve bilo naruaeno - i to je bio kraj humanoj misiji dr. fra Mihovila Su ia. U narodu ovoga kraja ~ivi pri a kako je porod u `ujici dovraio operativno, carskim rezom. Bio bi to uistinu epohalan zahvat kada bi se to moglo i dokazati. Po instrumenatriju koji postoji u franjeva kom samostanu Gorica  Livno to se moglo u initi. Meutim, da u to vrijeme ni u kakvim kunim uvjetima, nakon takva zahvata ostanu na ~ivotu i dijete i porodilja, teako je povjerovati. Teako je vjerovati da bi se u takav rizi an zahvat upustio i kao sveenik, a tek onda kao lije nik. Poradi religioznih razloga dugo se nije smio primjenjivati carski rez na ~ivoj porodilji. U `vicarskoj prvi carski rez izveden je 1500. godine, i to Jacob Nufer na vlastitoj ~eni, poznat kastrator svinja, a u Njema koj je to bilo 1610. Kako su se zahvati izvodili u neodgovarajuim uvjetima, esto bi se spasilo dijete, ali je majka redovito umirala od posljedica trovanja ranom  sepse. Ovo je vrijedno spomena zbog usporedbe s rezultatima u tadaanjoj Europi. Nevjericu potkrepljuje i publikacija profesora porodniatva iz Be a 1878. godine da od svih ~ena za koje je on dotada znao, a koje su imale carski rez ni jedna nije pre~ivjela. Dr. fra Mihovil Su i umire 3. o~ujka 1865. godine vjerojatno od upale plua. Iako su ga braa franjevci hrabrili da e ozdraviti, pogledao se u zrcalo i rekao: Mene nije, podijelite mi, brao, svete sakramente. Pokopan je na groblju Gorica, a njegov nadgrobni spomenik svojevrsna je atrakcija koju tri godine nakon njegove smrti 1868. podigoae braa franjevci. Ogroman kameni blok, 3,5 m visok kri~, sarkofag 3,80 dug i 1,5 m airok i 1,90 visok, dominira grobljem. Na spomeniku piae }ertva ljubavi krstjanske, pade 3. o~ujka 1865. V. C:O: MIHOVIL SU I, roen u Livnu, red S.O. FRANJE, nau itelj ljekarstva i ranarstva dobi 45. Neato ni~e: KOMU zafalna bratja redovnici zgroznim suzam staviae spomenik ovaj 1868. Ispod toga Dovu e iz }abljaka obitelj Ivana MIHALJEVIA iz Zagori ana, spomocju obitelji Mate MIHALJEVIA iz Poto ana na 28 volovah. I joa Izradi Mato Radni  Baja. U muzeju franjeva kog samostana Gorica  Livno nalaze se impresivna svjedo enja o po etnim koracima bosanske kirurgije: ko~na torba u kojoj se nalaze tri kutije, jedna sa zubarskim instrumentima, a u drugoj se nalazi mala apotekarska vaga, na kojoj je fra Mihovil vagao ljekovito bilje i druge pripravke. U treoj je nekoliko ~ljebastih sondi, igala za punkciju te manjih no~eva - skalpela. Veli ina ko~ne torbe je 32x23 cm. Znatno bogatiji instrumentarij nalazi se u drvenoj kutiji veli ine 60x30cm, lijepo na rubovima izrezbarenoj, s dvije horizontalne pregrade. U prvoj su zavijene igle za ulazak u prsnu i trbuanu aupljinu, iglodr~a i, instrumenti za podvezivanje krvnih ~ila, akare razli itih veli ina, skalpeli, pomagalo za imobilizaciju prijeloma, za zaustavljanje krvarenja kompresijom, hvataljke za meka tkiva te prete e nekim suvremenijim instrumentima. U drugom je setu nekoliko izrazito dugih no~eva te instrumenti ija je vrijednost izrazito muzejska. Posebnu vrijednost predstavljaju stru ne knjige iz podru ja medicine i kirurgije te anatomski atlas u futroli 90x60 cm, a kada se otvori, 120 cm. On zaslu~uje posebnu pozornost zbog svojih izrazito preciznih crte~a. Pomalo ga nagriza zub vremena pa bi ga trebalo zaatiti. Izdan je u Briselu 1838. godine, a autori su mu Bourgery i Jacob. Na francuskom je jeziku. Uz atlas je i knjiga  priru nik iz anatomije istih autora i iste godine izdanja. Tu je i medicinska enciklopedija u 40 svezaka, na talijanskom jeziku. Prvi svezak tiskan je u Veneciji 1827. godine. U franjeva kom samostanu u Fojnici nalazi se joa jedna vea vaga koja je pripadala dr. fra Mihovilu Su iu te dva mikroskopa i jedno predmetno stakalce na kojem se vide kristali urina. Bilo bi dobro kada bi se i ovi predmeti koji su pripadali dr. fra Mihovilu Su iu naali na svom prirodnom mjestu, u franjeva kom samostanu Gorica Livno, iako je fra Mihaovil dobrim dijelom slu~bovao u fojni kom kraju. Izgleda da postoji nekoliko broaura koje je pisao o bolestima, o zdravstvenim prilikama, bolje rei neprilikama u Bosni, te o prevenciji nekih zaraznih bolesti, o higijeni. Neke od tih monografija nalaze se u muzejima u Budimpeati, pa bi bilo dobro da se i to nae na okupu, na jednom mjestu. Na Gorici postoji 10-tak ljekaruaa, a neke su pripadale svakako i dr. fra Mihovilu Su iu. Pisane su ikavicom, lijepim rukopisom, a neke sadr~e i veterinarske naputke - recepte. Ljekaruaa od 33 recepta iz ginekologije i porodniatva te broaura Pregled znakova koje nazna uju unutarnje bolesti pripadali su takoer fra Mihovilu. Moramo spomenuti i neke najpoznatije pu ke lije nike livnjake  franjevce. To su bili fra Lovro Vuci, fra Filip Kuni te fra Vladimir Doli i njegova poznata ljekaruaa iz 18. stoljea koja se nalazi u franjeva kom samostanu u Fojnici. Kada se dr. fra Mihovil vraao 1852. godine nakon okon anog studija medicine i kirurgije, bila su potrebna dva konja koja su mu iz Splita preko Vagnja  prijevoja Dinare, donijeli knjige i instrumente u samostan, odnosno kod franjevaca u Livno. Gledajui s ove vremenske distance ne smijemo biti strogi kriti ari, ali je neosporno da je dr. fra Mihovil Su i kao u to vrijeme akolovani lije nik, udario temelje stru nom razvoju slu~be na ovim prostorima skupa sa svojim prethodnicima po evai od fra Petra Bustrovia, promaknut za doktora lije niatva 1708. godine u Italiji, bio lan Bosne Srebrene, ali tu nije roen, niti se dugo zadr~ao na ovim prostorima, fra Franjo Graci (1740-1799), fra Tadija Lagari (1761-1840), fra Nikola Iliji (1767-1840) oba iz Kreaeva, fra Mato Nikoli (1784-1844) iz }ep a, fra Petar Mareaevi, 1836. promaknut u Be u za doktora lije niatva, ali je uglavnom djelovao u okolini Budimpeate iako je bio iz Kreaeva i napokon dr. fra Mihovil Su i kojim zavraava poglavlje franjevaca  lije nika. Dolaskom i aneksijom Bosne i Hercegovine 1878. godine i neposredno prije aneksije dolaze zavraeni svjetovni lije nici, budui da je zdravstvo postalo opedruatvenom brigom. Kada su Austrijanci doali u Livno, zatje u pogibeljnu epidemiju trbuanog tifusa, koja je vjerojatno po ela i nekoliko godina ranije u Sarajevu. No turske su vlasti to zataakale kako se epidemija ne bi negativno odrazila na trgovinu, jer je Livno bilo na bitnom trgova kom putu prema Dalmaciji. Tadaanja Bosna i Hercegovina u vrijeme aneksije broji 6 okru~nih lije nika, 10 kotarskih i 8 opinskih. U isto vrijeme Hrvatska ima 120. }rtva epidemije trbuanog tifusa bio je i dr. Leopold Peintiger, prvi austrijski lije nik u Livnu, koji je umro 17. 11. 1878. godine, u 29. godini ~ivota. Dok za obi ni puk nije pisalo u knjigama umrlih od ega su umrli, dotle je za austrijske slu~benike i namjesnike pisalo ex morbo ileo-typhi. Vjerojatno 1885. godine u krugu sadaanje bolnice bio je vojni austrijski stacionar s austrijskim vojnim lije nikom koji je lije io i hospitalizirao i civile, i to je po etak livanjske bolnice, a 1892. godine otvorena je prva ljekarna u Livnu. Zaklju ak Na kraju je potrebno ponovno istaknuti kako je neosporno da je dr. fra Mihovil Su i, kao akolovani lije nik, udario temelje stru nom razvoju slu~be na ovim prostorima skupa sa svojim prethodnicima po evai od fra Petra Bustrovia. On je umro u stvarala ki optimalnoj dobi. Bio je to ogroman gubitak ne samo za Livno, jer je imao veliko iskustvo s podru ja ljekarstva i ranarstva. Zapravo poslije njegove smrti mo~emo govoriti o nekakvom kontinuitetu i napretku vjeatine lije enja, uz vee ili manje zastoje, ovisno o okolnostima. Ako je suditi po spomeniku, onda braa franjevci i zahvalni narod nisu atedjeli truda da mu na ine ovakav spomenik, koji joa uvijek svojom veli inom dominira gori kim grobljem. I bolnica u Livnu nosi njegovo ime, kao ~upanijska bolnica. Tamo je i poprsje dr. fra Mihovila ispred bolnice, koje podigoae franjevci, kao nijemi svjedok minule epohe i humane misije. To je ujedno i potvrda kako se ne zaboravljaju dobro initelji koji su zadu~ili narod. I tako, vrativai se bar u mislima unatrag nekoliko stoljea, probudivai uspomene na ljude koji su ~ivjeli i nestajali u toj beskrajnoj spirali vremena, ali su ostajala njihova djela, kao nada, kao putokaz onima koji su dolazili iza njih, ali nestajanje nije kraj, i nema kraja, jer sama smrt nije kraj smru je samo posijana staza uspjeha od gnijezda do zvijezda, kako re e pjesnik Mak Dizdar. Literatura Arhiv Franjeva kog samostana Gorica  Livno Barun, fra A., Svjedoci i u itelji. Povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo rije i, Sarajevo  Zagreb 2003. Bazala, V., Sveenici kao lije nici, Lije ni ki vjesnik 60 (1930) 552. Jeleni, J., Kultura i bosanski franjevci I. II, Prva hrvatska tiskara Kramari  i M. Raguz, Sarajevo 1912-1915, II. sv., str. 447-461. Kai, Z., Dr. Mijo Su i, Zbornik radova I. kongresa za historiju zdravstvene kulture  Sarajevo 1970, str. 311-313. Karamati, M., Uloga franjevaca u povijesti bosansko-hercegova kog zdravstva, u: Croatica christiana periodica VIII (1984) 13. Karamati, M., Franjevci u zdravstvenoj kulturi Bosne i Hercegovine tijekom proalosti, u: Juki 2. Sarajevo 1972. Mihaljevi, V., Filozofsko-teoloaki studiji u Veneciji i studij medicine i kirurgije u Padovi bosanskog franjevca fra Mihovila Su ia, Juki 24/25, Sarajevo-Samobor 1994/1995, str. 181-197. Papi, V., O zdravstvenoj kulturi i zdravstvenoj zaatiti ~itelja Livna do Drugog svjetskog rata, diplomski rad, Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb 1987. Vrgo , M., Leksikon franjevaca Bosne Srebrene iz livanjskog kraja, Svjetlo rije i, Sarajevo  Zagreb  Livno, 2003, str. 255 (Su i fra Mihovil / Stjepan). Prim. dr. Anto Dugonji, Zagreb PREDANOST OVJEKOLJUBLJU Oni koji pamte kao da dvaput ~ive, a oni koji po svojim dobrim djelima ~ive u pamenju drugih oni ~ive mnoge ~ivote koji traju koliko i ta pamenja. Fra Mihovil Su i, franjeva ki redovnik i narodni lije nik, svojim se ~ivotom pribli~io ovoj drugoj skupini. Mo~emo zamisliti kako je bio dug put koji je morao proi nadareni dje ak iz livanjskog kraja dok se iz dalekog svijeta, zavraivai velike akole, opet vratio u svoju Bosnu gdje e se posvetiti redovni kom, ali i intenzivnom lije ni kom radu. Postoje mnoge poveznice izmeu ta dva zvanja, od onog primarnog unutarnjeg opredjeljenja, vlastite izgradnje osobnosti do uzviaenog stupnja predanosti ovjekoljublju i ustrajnosti na tome putu. Oni koji stupe na takav put injenja dobrih djela ipak bivaju i sami nagraeni na jedan poseban na in, osloboen materijalnih nagrada. Poma~ui drugima, oni se esto oslobaaju vlastitih potreba i otvaraju mogunost svoga rasta iznutra, stvarajui prijateljstva sa svim ljudima, a tako i sami lakae uzmognu ostvariti zavjet vlastita posl rvz|~    z | ͸{odYYho h7CJaJho heKCJaJho heK5CJaJho heK6CJaJhqCJaJho hCJaJh)l5CJaJh05CJaJh^%nh)l5CJaJh^%nhmB5CJaJhmB5CJ$aJ$h^%nhmB5CJ$aJ$jhmBUhmB5CJaJhmBh^%n5CJaJh^%n5CJaJ! rtvxz|   r r r r r r r r r r r r Cr r r r r r r r r r r r r r $a$gd^%n$a$gdmB$a$gd^%n$a$ʦ |   r r r r r r r r Wr Wr r r r r r r r r r r  $dha$gdS\$^`a$gdKya$^`a$gd3N$^`a$gdh$^`a$gdeK$a$    F H ^ ` b d h j ~ ȵuf[PPhS\hS\CJaJhg\h7CJaJhg\hg\B*CJaJphhg\hdCJaJhg\hS\6CJaJhg\hS\CJaJhqCJaJhS\h7CJaJhhh7CJaJhhhhCJaJhhCJaJhhhwoCJaJho hwoCJaJho hW46CJaJhq6CJaJho hwo6CJaJ ~ @BFHN\^".0P|~68>@lĻͤxi]QEQEQEQhk CJaJmHsHh1gCJaJmHsHh-ACJaJmHsHhchh-ACJaJmHsHh-hTp(CJaJh-hCJaJh-h{mCJaJhZhZCJaJhZh-ACJaJhqhd5CJaJhd5CJaJh05CJaJhqh05CJaJ hS\hS\hS\hS\CJaJhS\CJaJh)ehS\6CJaJ "$&(*,.02468:<>@BDFHJLNP~r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gd-A$a$lnp&46df~NRd"(lֺ֜~rfrZNZBZhQCJaJmH sH h K4CJaJmH sH h,b{CJaJmH sH h)lCJaJmH sH h%CJaJmH sH h1ghCJaJmHsHh1ghZCJaJmHsHh1ghCJaJmHsHhTp(hCJaJmHsHhZCJaJmHsHhZh6CJaJmHsHhTp(hCJaJmHsHhchh1gCJaJmHsHh K4CJaJmHsH~pfhjlnprtvxz|~NP"lVr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$$a$gd-AlnlntvxzbʾʲxhXxH8hh5CJaJmH sH hsdh5CJ aJ mH sH hsdh5CJaJmH sH hsdh5CJaJmH sH h0h5CJaJmH sH hh-CJaJmH sH hh)CJaJmH sH h sCJaJmH sH h)lCJaJmH sH h)CJaJmH sH hh)lCJaJmH sH hh,b{CJaJmH sH h,b{CJaJmH sH hCJaJmH sH 8XZnprtvxzr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r sr r r r r $a$gd$a$gd$a$gd) $ & Fa$gd)$a$b<r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gd$a$gd<ln 024TӻӑӑrcTETEh7hGCJaJmH sH h7h-CJaJmH sH h7h_3CJaJmH sH h7h_35CJaJmH sH hQh-CJaJmH sH hQhCJaJmH sH hpghCJaJmH sH hQCJaJmH sH hzxCJaJmH sH hNCJaJmH sH hhCJaJmH sH h0hCJaJmH sH hhCJaJmH sH 02 'r r r r r r r r r r r r r r r r r r r E)r 4r E)$dhx]`a$gd=%$dhx]`a$gdG$a$$a$gd$a$gd ^"b""4$>$D$$%%*'0'n)p)))**++,,,,----............////// /"/./0/D/F/N/P/R/T/X/񯣔hA}h\`CJaJmHsHh\`CJaJmH sH h\`h\`CJaJmH sH h5fCJaJmH sH h7CJaJmH sH hfh=%CJaJmH sH h=%CJaJmH sH hfhGCJaJmH sH :X/Z/d/f/x/z/~///////x0~0&1(1J111111111222233&3ӸǸzk_hs9CJaJmHsHhfh_3CJaJmHsHhfhGCJaJhGCJaJmH sH hfhLCJaJmH sH hLCJaJmH sH hPCJaJmH sH hfhGCJaJmH sH h\`CJaJmH sH hA}h\`CJaJmH sH h\`h\`CJaJmH sH hA}h\`CJaJmHsH '/22233*3,3.30323436383:3<3>3@3B3D3F3H3J3r '8r "r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gds9$a$ $dha$gdG$dh`a$gd\`$dh`a$gd=%&3(3<3>3N3^3333333344Z4\4`4445$5xhxXH8XXhfhm]6CJaJmHsHhfh6CJaJmHsHhfh*&6CJaJmHsHhfh*&5CJaJmHsHhfh?5CJaJmHsHhfh CJaJmHsHh?CJaJmHsHhfh?CJaJmHsHhfh*&CJaJmHsHh=%CJaJmHsHh CJaJmHsHh_3CJaJmHsHhfh_3CJaJmHsHhR%CJaJmHsHJ3L3N3P3R3T3V3X3Z3\3^33334\4^4`445$5l555N6P6t6r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gd|$a$gdm]$a$gd?$a$$55P6t6v6z6|6~666666*70777h8j8z8|888882949T9V9999:ɽɽɽui]]hCJaJmHsHhmCJaJmHsHhzCJaJmHsHhP_CJaJmHsHh,lCJaJmHsHhCJaJmHsHh|CJaJmHsHh5fCJaJmHsHhzpCJaJmHsHh5"CJaJmHsHh|hzp6CJaJmHsHh*&CJaJmHsHhfh*&CJaJmHsH t66*7,7.70777V8X8x8z88T9999::::<;;;;;r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gd$a$gd,l $ & Fa$gd,l$a$$a$gd|:: :@:b:z:|:::::;<;>;l;;;;;;;;<<<<<<<<<<<<<=ܴܨ蜨qfWhzphQ~CJaJmHsHh> phQ~CJaJhzph> pCJaJmHsHhzphQ~5CJaJmHsHh]hQ~5CJaJh/CJaJmHsHhCJaJmHsHh5"CJaJmHsHh5fCJaJmHsHhmh,l6CJaJmHsHh,lCJaJmHsHh CJaJmHsHh0MCJaJmHsH";;<<<<<<<<<<==>???@ @$AAr r r r r r r r r r r r r r r r r v:r r r r gdQ~ V^`Vgdlagd> p$a$gdQ~$V^`Va$gd]$a$$a$gd,l==================== > >">$>6>8>@>B>H>J>N>P>R>T>\>b>>徳~~~~~~~~~~o`h]h]CJaJmHsHh5fh]CJaJmH sH h5fhQ~CJaJmH sH hbCJaJh]hQ~CJaJmHsHhzphQ~CJaJmHsHh> phQ~CJaJhzphlaCJaJmHsHhlaCJaJmHsHhQ~CJaJmHsHhhNCJaJmHsHhzph> pCJaJmHsH$>>>>>>>>>>>>>>>????$?&?(?*?:? phQ~5aJh> ph> p5aJ hlaaJhbh> paJh> ph> pmHsHhpnh> p5aJhhNCJaJmHsHhhNhQ~CJaJmH sH hpnhQ~CJaJmHsHh> phQ~CJaJh]hQ~CJaJmHsHh]h> pCJaJmHsH' A"A$A6AZAAAAAABBBBBC:CCNCpCCCRDfDjDnDzD|D~DDDӷӫӟÒӫwwhXhbh> p6CJaJmHsHh> ph> pCJaJmHsHh> phbCJaJmHsHhbCJaJmHsHh5f6CJaJmHsHhX:CJaJmHsHhhNCJaJmHsHh> pCJaJmHsHhbhQ~6CJaJmHsHh> phQ~CJaJmHsHhlaCJaJmHsHh> phQ~5aJ h> p5aJAB>ClD EEEvExEENFPFRFpFrFF@GGGGGGGGGGr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$ V^`VgdX:gdQ~ V^`VgdlaDDEE E EEErExEEELFNFRFnFpFrFFǸӃtgWH<hCJaJmHsHhh!hQ~CJaJmHsHh-h> p5CJaJmHsHh-5CJaJmHsHh> pheCJaJmHsHheCJaJmHsHhh!5CJaJmHsHhbh> p5CJaJmHsHh> pCJaJmHsHh> phQ~CJaJmHsHhhNCJaJmHsHh> ph> pCJaJmHsHhbh> p6CJaJmHsHhb6CJaJmHsHFFFF:G>GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHH$Hĵܚ|m^m^m^m^mOmOhh}-CJaJmHsHhh!h}-CJaJmHsHhA}h}-CJaJmH sH hh!h6CJaJmHsHhh!h]CJaJmHsHh]CJaJmHsHhh!hQ~CJaJmHsHhh!hlUnCJaJmHsHhlUnCJaJmHsHhhNCJaJmHsHhQ~CJaJmHsHhCJaJmHsHh}PCJaJmHsHGGGGGGGG$HHHHHH:JMFO8P:PP@PBPDPFPr r r r r r r r r r r r r r { r r { r r r r r r r r $dha$ $dh`a$$dh`a$gd@$a$$a$$H6H8HNHPHbHdHlHnHtHvHzH|H~HHHHHHHHHH:J>KBMHMTMMOOHOOOZP`PbPdPfPPRR SS2S4SxSץךגwwh5yCJaJhOCJaJh> ph> pCJaJh}-CJaJh> ph\CJaJh> ph)lCJaJhOCJaJmH sH hA}h)lCJaJmH sH h5yCJaJmH sH h> ph}-CJaJhh}-CJaJmHsHhA}h}-CJaJmH sH .FPHPJPLPNPPPRPTPVPXPZP\P^P`PbPdPfPPQQQRQTQ\n`r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r 2Hr  $dh`a$$dh`a$gd phOCJaJhOCJaJh> ph}-CJaJh5yCJaJn`p```````````````````````````r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$$dha$``` a"aRaTaVaXaZa\a^a`abadafahajalanaparatavaxazar r r r v:r r r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:$a$gd\gdQ $h^ha$gdQ$a$gdQ a"aRaTaaaaaabbbbbbllllmmJsRs\v]v^vpvvvοΠvja[aUaOaIaIaIaI hJaJ h;i8aJ haJ hOaJh> ph}-aJh> ph}-5CJaJh> ph}-6aJhA}h\5CJaJmH sH hA}h5CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH hA}h\CJaJmHsHhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-5aJhQmHsHhQh> p5aJhQh-=CJ aJ hQhQmHsHza|a~aaaaaaaaaa,bbbbbbbxxr v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r r r r r r r r r r r r br  $dh^a$$dha$$ & F h^ha$$a$$a$$a$$a$gd\gdQvxx}}tډ BDV,px :NZ\`rdt.8bn\f:F`r:̣أȩDFNҺҪҞҞҪҞҪҪҪҪҪҪҪҪҪҒҪ hKaJh3(?CJaJmH sH hCJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hg;CJaJmH sH h>$]CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH  hg;aJ h9QaJh> ph}-6aJh> ph}-aJ7xxx~*,prȩp~r r r '8r v~yr r r r A\r E(r Tper ,r 4r 4r r $a$$dh^`a$$dh^`a$ $dh`a$$dha$$Ldh^`La$$dh^`a$ $dh^a$$ & F hdh^ha$NZƱl|^`pغ̼мXf~~L\b~ֺֺ֮}tndh? h}-6aJ h1$aJh? h}-aJ"h> ph}-56CJOJQJaJhA}h}-CJaJmHsH hP1aJh> ph}-6aJhV&CJaJmH sH hfsCJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH  hKaJ h}aJh> ph}-aJ h@aJ$:B*,.02468:<>@BDFHJLr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $;^`;a$gd7e$;^`;a$gd7e $<^` ph 5aJh7eh 56aJ h7eaJh? h7eaJh7eh}-6h7e h> ph}-h> ph}-6 h7e6 h? h}-h? h}-6aJ h1$aJh? h}-aJh> ph}-aJ haJ!LNPRTVXZ\^`bdfhjr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r  $d*$a$$a$ $a$gd\$a$j|x @BbdǴsjdj^jMjMjMjGA haJ h}-aJ!jh> ph}-0J@UaJ h,aJ h aJh> ph}-aJ#hFhF5@CJaJmHsHhF@CJaJmHsHh @CJaJmHsH$hA}h}-CJOJQJaJmHsH$hA}hFCJOJQJaJmHsHh}-CJOJQJaJmHsH'h h}-5CJOJQJaJmHsH'h h\5CJOJQJaJmHsHDhr E(r "r r r r r r r v:r ,r !0r r r r r E(r r  $ 0dh*$a$dh dh`gd9Egd9Edh$dh^a$gd $dh^a$dh` dh`gd npDZ\^NTZ$&x»vvfT#h> ph}-6@CJOJQJaJh> ph}-6CJOJQJaJh> ph}-CJOJQJaJh h}-6CJOJQJaJh> ph}-5CJOJQJaJh h}-6aJ hr#aJ hYaJ hY6aJh> ph}-6aJ!jh> ph}-0J@UaJh9Eh9EmHsH h}-aJh> ph}-aJh> phaJ  $&JhJL0: ^z~ԽപvpjZh> ph}-6CJOJQJaJ hraJ h)aJh h}-5aJh h}-aJ hQ,aJ!jh> ph}-0J@UaJh> ph}-5aJh h}-6aJh> ph}-aJ-jh> ph}-0J@CJOJQJUaJhQ,CJOJQJaJh> ph}-CJOJQJaJ h> ph}-@CJOJQJaJ"~Zr r r r r r $4r { r r r r r r r r r r r r gd$vdh*$^v`a$ dh`gd\ dh`gd $dha$dh dh`gdKVdh`(,Z*26:>HLPRTZpr忷znh> ph\5CJaJh> ph}-5CJaJhA}h> pCJaJmHsHhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJhCJaJhr#CJaJ hA}h}-@CJaJmHsHh-h}-aJ hKVaJ hfaJh> ph}-aJ hKV6aJh> ph}-6aJ&   "$&(r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r gd(*r\* ,   ~"l$J,50;=r r r r r r r r r O r r r r r ];Tr { r E(r O r !0r $4r E(r "$dh`a$gdr#$dha$ $dh`a$$dh`a$gdr#$a$gd> p $dha$gd> pgd"$68:<FHJLbdfhĸh+ACJaJh> ph}-CJaJh+Ah}-CJaJmHsHh+Ah}-5CJaJmHsHh> ph}-5CJaJhQh}-CJaJmHsHh> ph\5CJaJhA}h\5CJaJmHsHhA}h}-5CJaJmHsH4 "$46FJXZhj~ &(68<>JLPRX\  , T d  ξhA}h> p5CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH hBZCJaJh> ph}-CJaJh+Ah}-CJaJmHsHE   $N">n(*>\  !''J(L(+D, 4444R4X4d4h444>5D5`5"9(9>;N;=h+2CJaJmH sH hv8 CJaJmH sH h+ACJaJmH sH hCJaJmH sH h+A6CJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hA}h+A6CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH 6====>$>&> HHIJJK|L~LLLNNUU^^n^|^^^^``lanaBbDbvgxgnn*r0rxrzrttvvwwͽh/CJaJmH sH h*CJaJmH sH h17CJaJmH sH hxCJaJmH sH h}CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH hQCJaJmH sH h}-CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hxCJaJmH sH 2====>$>&>AGM_Qf[_eptx|zVr r r r r r r "r ,r E(r  r g*<r r ,r ;-@r r r { r q$r !0r 8Pr { r O r ];Tr { r  $dh`a$$dh`a$gd}$dha$$(hj|BPXZ̪Ъ\Ƭ02r*n񡒂rhA}hp-6CJaJmH sH hp-hp-6CJaJmHsHhp-hp-CJaJmHsHh}-CJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH hCJaJmH sH h*CJaJmH sH h/CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH &֪prIJRbLJ0:r r r r E(r r r r r r r r r r r r $;^`;a$gd($0^`0a$gdPc$;^`;a$gdw={ ;^`;gdPc$a$gdz$;^`;a$gdp-$a$gdHn$dh`a$gdyW#$dha$nIJ2RdlBDb (>HĸlôØÉyyyyjZNh*CJaJmH sH hA}hPc6CJaJmH sH hA}hCJaJmHsHhA}hw={6CJaJmH sH hA}hw={CJaJmH sH hCJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hA}hPcCJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hA}hz6CJaJmH sH hA}hzCJaJmH sH hA}hp-CJaJmH sH dlnrtx46^@@@⴨~of]foQfOfDh> ph}-CJaJUhpCJaJmH sH h> phaJh> ph}-aJhA}ho1 CJaJmH sH hA}h\=CJaJmH sH hA}hCJaJmH sH hCJaJmH sH hCJaJmH sH hA}hCJaJmH sH hA}hHnCJaJmH sH hA}h}-6CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hA}h+bCJaJmH sH :<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnpr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $dha$$a$$dha$prtvxؿ^@~CH&K2PLSTWr r r r r r r r r r r O r { r { r r "r  r "r  r "r { r "dh` $dh`a$$dh`a$gdr#$dha$$dha$dhgd$dha$anja. Prije e doi do spoznaje da ne treba tr ati za propadljivim i ~alostiti se za neizbje~nim. Kao da se teorija determiniranog kaosa, transformacijom i primjenom u svjetonazoru i prakti nom ~ivotu, samo potvruje, kako i mala dobra djela mogu pokrenuti lanac dobrote meu ljudima poput zamaha leptirova krila na jednom kraju svijeta ato mo~e pokrenuti kota  promjena i preobrazbi koje e rezultirati pojavom uragana na drugom kraju svijeta. A takav rast iznutra kod fra Mihovila Su ia mo~e se pratiti kao konstanta u njegovu ~ivotu. Studira teologiju, ali i filozofiju u Veneciji, a potom zavraava studij medicine i kirurgije u Padovi 1845 1852. Potom se vraa u Bosnu gdje se posebice posveuje apostolatu medicine, obavljajui medicinsku praksu karitativno, udru~eno sa svojim franjeva kim poslanjem. Tako je istodobno bio lanom svekolikog franjeva kog bratstva, a i lanom univerzalnog lije ni kog bratstva koje neprekinuto traje otkako se lije niatvo za elo, preko Hipokratove lije ni ke deontologije do danaanjih dana. U oba fra Mihovilova zvanja, i redovni kom i lije nikom, bilo je, a ima i sada, mnogo svijetlih primjera bezrezervne predanosti humanom radu. Ovdje samo spomenimo znanog dr. Alberta Schweitzera, teologa, filozofa, glazbenika i lije nika misionara u Africi, u Gabonu, koji je dao zna ajan prinos eti koj vrijednosti lije ni kog djelovanja, a dobitnik je i Nobelove nagrada za mir 1952. godine. I fra Mihovil je studirao i filozofiju, a poznato je opet kako se filozofska misao bavi i ljudskom tjelesnom i duhovnom dimenzijom. Tako se u filozofiji medicine ukazuje na to da bolestan ovjek nije puki bioloaki organizam s tehni kom pogreakom, ve kompleksno ljudsko bie koje misli i radi, osjea, nada se i pati te o ekuje pomo bli~njih. Taj odnos duae i tijela, duhovnog i somatskog, promialjali su filozofi; spomenimo ovdje Kanta, Kierkegaarda i Heideggera u raspravama o tome je li ljudski ~ivot odreen samo hermeneuti ki, strogim prirodnim zakonima ili je on odraz i slobodne volje i slobodnog izbora s naglaskom na eti nosti bia. Upravo se eti nost bia, prvenstveno kao bitno obilje~je ljudske egzistencije u kojoj ovjek prema vlastitoj odluci dolazi do svojih mogunosti i ostvarenja svoga ~ivota, na osobit na in mo~e pratiti u dijalektici egzistencije u filozofiji Srena Kierkegaarda, danskog protestantskog teologa, fra Mihovilova suvremenika (S. Kierkegaard, 1813-1855), kojeg je Hermann Diem nazvao danskim Sokratom. Bez obzira na neka Kierkegaardova lutanja mra nim katakombama podsvijesti on, kao teolog i filozof, iznosi tvrdnje da je samo Krist bio pravi kraanin jer je umro na kri~u da bi okajao naae grijehe. ovjek je dosta itavog svoga ~ivota u krizi i otkupljenje mu je potrebito budui da se u vlastitoj egzistenciji, a naj eae kao patnji, ne mo~e razviti u unutarnjem poretku i izrasti u vlastitom jedinstvu, a to je jedini put na kojem mo~e razumjeti samoga sebe, pred tolikim tragi nim antinomijama i sudbinskim odlukama ostvarivanja puta u beskona nost. A tu je mogunost Krist pru~io ovjeku svojim ~rtvovanjem na kri~u i svojim uskrsnuem, koje je i ovjeku ponueno. Da nije tako, kakav bi onda bio smisao Lazarova uskrsnua, jer ponovno bi morao umrijeti! Ali ovjek kao slobodno bie, bie izbora, mora se odlu iti u toj igri s mogunostima, i ne samo osjeati slobodu i istinu ve ih ostvariti u vlastitom biu, ime se pribli~ava Bogu; ina e se uruai u strepnju, muku i o aj jer gubi ravnote~u u ~elji da zarobi beskona no i zaustavi tijek dijalektike. Tako i Kierkegaard zaklju uje da je u takvoj egzistencijskoj situaciji ovjeku potrebita mo vjere kao jedini put kojim se mo~e uspeti do sveopeg, a da ne izgubi sebe, da ne postane netko drugi, ve ostane on sam. Pa i Thomas Carlyle jednostavno potvruje: Radimo da ne bismo o ajavali! Ova kratka razmatranja samo su u funkciji spoznaje da i zamraena filozofska promialjanja na kraju potvruju kako je vjera istinsko opravdanje egzistencije; uz Bo~ju milost (auxilium Dei) ovjek mo~e pomiriti svijest o ljudskoj patnji, o ajanju i smrti, i vje nosti kojoj mo~e pripadati ako se za to odlu i i svoj ~ivot provodi po Kristovu nauku i ~ivotnom primjeru. Svijest o spoznaji duhovnosti i duae u ljudskoj egzistenciji naglaaavaju i moderni filozofski pravci. Tako prominentni suvremeni filozof Karl Popper u svojoj knjizi The Self and its Brain, koju je izdao 1981. godine zajedno s istaknutim neurofiziologom Ecclesom, zastupa tezu dualizma tijelo-duh u vidu tzv. trojne filozofije  tj. materijalnog svijeta, ali i spoznajnog iskustva kao neke vrsti privatnog svijeta duae o samoj sebi i kona no tree dimenzije koja obuhvaa kulturna dobra i dosege ovje anstva, jezi no bogatstvo izra~avanja i sporazumijevanja meu ljudima kao i podru je umjetni kog stvaranja i postavljanja znanstvenih teorija. U nama postoje daleko aire mogunosti od onih koje mi ostvarujemo, a to je esto najjasnije vidljivo na polju umjetni kih ostvarenja gdje se odvija drama egzistencije jer moi biti samo neato istodobno, a odrei se ostalih mogunosti biva shvaeno kao pokolj moguih mogunosti; pa tako primjerice Kafkini junaci nesree, koji ne mogu stvarno egzistirati, iz dana u dan postaju sve nestvarniji, kao i graanska stvarnost u kojoj ~ive, koja je umjetna, a ato opet dovodi do zaklju ka da je Bog jedino bie koje u svome savraenstvu obuhvaa sve mogunosti istodobno. Stoga je potrebita stalna e~nja za Spasiteljem; o ekivati ga zna i imati povjerenja u njega, pa i kada to izgleda nemogue naaim ljudskim ~eljama, jer ne mo~emo smatrati i upotrebljavati Boga kao de~urnog za ispunjenje naaih ~elja. ini se kako su kod fra Mihovila Su ia sva ta velika ~ivotna pitanja i odgovori bili spontano ujedinjeni u njegovu duaobri~niatvu kao franjeva kog redovnika i u njegovu ovjekoljublju kao narodnog lije nika te jednostavnom ~ivotu koji je provodio sa svojim bli~njima. Podsjetimo se da su mnogi znameniti lije nici bili fra Mihovilovi suvremenici ije je doprinose medicini zasigurno i on pratio, a istaknimo samo neke kao npr. fiziologe Clauda Bernarda i Ivana Petrovia Pavlova, jednog kemi ara Louisa Pastera, pa upornog lije nika mikrobiologa Roberta Kocha, koji je identificirao uzro nike tuberkuloze i kolere te pomogao ovje anstvu da se uspjeano lije i od te teake i ubikvitarno raairene bolesti. Nezaobilazan je sjajni francuski neurolog, veliki klini ar, ali i medicinski pisac Jean Martin Charcot. Posebice bih spomenuo Ignaza Philippa Semmellweisa, be kog ginekologa, i zbog gotovo nekih sudbinskih poveznica s fra Mihovilom; naime i Semmellweis je umro 1865. godine, ali on u pomra enju uma, izmoren i razo aran odbijanjem i nepriznavanjem be kih medicinskih krugova njegova otkria o zna enju asepti nog postupka u ginekologiji, osobito u spre avanju puerperalne sepse, a u Be u se on osjeao i kao stranac, bio je Maar, i to nam je podsjetnik na ta vremena kako intrige nisu bile samo monopol carskih be kih krugova i kako se druge, koji nisu bili po krvi pripadnici monarhije, do~ivljavalo kao strance i koristilo ih se samo za potrebe vlastite carske probita nosti, kako je u to vrijeme iskusio i naa ban Josip Jela i. Ali bilo je i svjetlijih primjera u fra Mihovilovo doba  tako dok je on prolazio cvjetnim livadama pored rijeke Bosne, a takve e visoravni u proljetnom cvatu kasnije s nedosti~nom magijom naslikati jedan drugi skromni, a znameniti Livnjak, slikar Gabrijel Jurki, na obalama jedne daleke rijeke - Sene, slikari Monet, Renoir, Pissarro pokuaavali su kistom uhvatiti odraze svjetla u rijeci i tako e iz tih pokuaaja izniknuti znameniti slikarski pravac impresionizam. A u ~ivotu fra Mihovila Su ia impresionira njegova ~ivotna sigurnost i jednostavnost; i kako je bosanskim bespuima i mirisnim aumarcima pronosio jedan osobit miris, miris estitosti ljudskog ~ivota. Istodobno je u dalekom Sibiru nepravedno osueni Dostojevski amio u ruskim carskim kazamatima, a iz te njegove patnje i pro iaenja izniknut e mo~da i ponajljepae stranice svjetske literature pred kojima e i mrzovoljni Nietsche uzviknuti: Dostojevski je jedini psiholog od kojeg sam imao ato nau iti. Doista je dug put izgovorene molitve od usnica do srca, ali zadnje odrediate molitve pretvorba je u djelo. Meu mnogim socijalnim vjeatinama ato ih ovjek treba nau iti jest i pribli~iti se drugom, razvijajui osjeaj povjerenja, a ato ga treba dovesti do iskustva unutarnje sigurnosti, sklada, mira i samopoatovanja. Tako se bez bojazni i strepnje osposobljavamo voljeti druge, a to onda i nas obogauje umno~avajui iskustvo drugih u nama i tada emo biti i manje uplaaeni pred krhkoau, a istodobno i neuniativoau ovoga svijeta u kojem esto najbolji mogu do~ivjeti najgoru sudbinu. Ali zdrava osoba, kako je to pou avao joa jedan znameniti lije nik, psihijatar Sigmund Freud, ona je koja mo~e i koja je spremna voljeti i raditi. U ~ivotu fra Mihovila to se povezalo u nekom sretnom jedinstvu; kao lije nik u svome radu posjedovao je stanovitu mo, ali mo bez krivnje, za razliku od mnogih tzv. svjetskih monika, koji tom svojom moi po iniae velika zla; a kao redovnik i ovjek mogao je ponuditi ljubav bez sumnji, kakve se esto javljaju u posesivnoj, i ne samo erotskoj ljubavi. Pa zar nije i mudri Seneka pou avao: Nije ugodno imati neato ako nemaa to s kim podijeliti. U ovozemaljskim prolaznim ljudskim ~ivotima trajni su samo ljubav i strah i stoga je glavno pitanje svima ato emo odabrati i koja e od te dvije najsna~nije emocije pobijediti, a fra Mihovil kao franjeva ki redovnik i narodni lije nik svojim ~ivotom nenametljivo nam je otposlao ispravnu poruku koju je posvjedo io i krajem vlastitog ~ivota ato ga je zalo~io da spasi ~ivot drugom. Kao da je time ispunio i strepnju u posljednjem pjevanju zbora u Edipu koji poru uje: Nikog ne zovi sretnim dok ne znaa kako je umro. Svojim djelima, a i samim krajem svoga ~ivota kao da nam je fra Mihovil poru io, a emu se i moderna neuroznanost pribli~ava u analiti koj, ali i emocionalnoj inteligenciji, da ~ivotne vrijednosti treba postaviti u smisleniji odnos prema kojem emo prosuivati vlastite postupke, a katarza i karma ostaju nejasni pojmovi i ne mogu objasniti tolika proturje ja ljudskog ~ivota. Unutarnje bogatstvo duae zrcalo je ~ivota i u toj slici mo~e se spoznati da sve ato ovjek tra~i i ato treba mo~e nai u sebi ako te~i sjedinjenosti s bo~anskim i vje nim. Najvei je dar isto srce jer iz ne istog dolaze zle misli. Zato trebamo stalno kontrolirati svoje misli i stalno u iti, a najviae mora u iti u itelj, a fra Mihovil kao redovnik i lije nik istodobno je bio i narodni u itelj pa je mogao prepoznati istinski ritual stvaranja i u radosnom kliktaju obi nog zrikavca. Stoga, i kako nam je nedavno preminuli papa Ivan Pavao II. uzvikivao  Ne bojte se  dakle, ne bojmo se i potra~imo i naimo sebe u drugima, bez straha da emo izgubiti svoj identitet za razliku od mnogih, i pomodnih, isto nja kih metoda meditacije, iji je cilj stvaranje uzviaene praznine i ubijanje ~elje za ovim svijetom, punim straha i beznaa. Ljudsko bie jest bie straha, ali je i jedino koje mo~e taj strah i pobijediti. Stoga, a vjerujem da je takva i fra Mihovilova poruku, ne bojmo se ni ~ivota, ni straha! Vine Mihaljevi Filozofsko-teoloaki studiji u Veneciji te studiji medicine i kirurgije u Padovi bosanskog franjevca fra Mije Su ia( I. Povijest lije niatva u Bosni, uz ljekaruae kojima su se bavili bosanski franjevci, obilje~ena je i likom fra Mije Su ia. On je roen 1820. u Livnu gdje je i umro 1865. godine. U franjeva kom samostanu Gorica u Livnu uva se njegova ostavatina: ko~na torba sa zubarskim instrumentima, apotekarskom vagom, ~ljebastom sondom, iglama za punkciju i no~evima; zatim kiruraki instrumenti, anatomski atlas i medicinska enciklopedija. U ovom lanku osvrnut emo se na boravak fra Mije Su ia u Veneciji i Padovi u prvom dijelu, a u drugom donijet emo dokumente koji svjedo e o tome boravku. Fra Mijo Su i u franjev akom samostanu s. Francesco della Vigna u Veneciji Fra Mijo Su i dolazi u Veneciju 1838. godine. Boravi u franjeva kom samostanu s. Francesco della Vigna /sveti Franjo u Vinogradu/. Na popisu lanova ovoga bratstva 18. srpnja 1839. nalazi se fra Mijo kao student, a u popisu od 26. srpnja 1840. fra Mijo je student filozofije / fra Michael a Livno Philos. studens /. Godinu kasnije 1842. fra Mijo Su i takoer je student filozofije, ije je ime, uz ime fra Jeronima iz Ulica, obilje~eno zagradama. Nakon zavraenog studija filozofije fra Mijo studira teologiju. Prema popisu lanova bratstva od 1. travnja 1842. fra Mijo je:  fr. Michael a Livno Theol. studens . Zanimljivo je navesti da se 1842. godine u franjeva kom samostanu s. Francesco della Vigna nalaze samo etiri studenta teologije, i to svi Hrvati: fra Mijo Su i, fra Jeronim iz Ulica, fra Franjo Buai iz Imotskog i fra Ivan Vui i iz Imotskog. Prema tabuli samostana od 13. srpnja 1843. godine fra Mijo Su i ve je zareen za sveenika:  P/ater/ Michael a Livno , a 1844. uz fra Miju i fra Jeronima sveenik je i fra Ivan iz Imotskog. U popisu lanova samostanskog bratstva od 6. rujna 1845. fra Mijo se viae ne pojavljuje. Protekle dvije godine fra Mijo, kao i ostali sveenici potpisuje da su uredno slavljene sve svete mise, da je izgovoren oficij i sve pjevane mise za dobro initelje i mise zaduanice za umrle fratre. Takoer potpisuje, meu ostalima, da su braa imala zdravstvenu i materijalnu skrb, da su imali duhovne vje~be, da se dr~ao kraanski nauk brai, laicima i tercijarima. A 4. rujna 1845. ne nalazimo viae potpis fra Mije Su ia na gore navedenim dokumentima. On se ve nalazi u Padovi. Fra Mijo se, meutim, nalazi u popisu svih lanova bratstva u godini 1845. zajedno s fra Jeronimom iz Ulica i fra Ivanom iz Imotskog. Fra Mijo ne studira filozofsko-teoloako studij na franjeva koj teologiji u samostanu s. Francesco della Vigna / Studio domestico di Teologia e di Filosofia dei Minori Osservanti di S. Francesco della Vigna a Venezia /. Nema ga nigdje na popisu studenata filozofije niti u katalozima studenata teologije. Na ovoj franjeva koj teologiji meutim predaje  Povijest Crkve, Kanonsko pravo i Bibliku fra Urban Bogdanovi iz Dubrovnika. On je profesorom do 1845/46. kada ga zamjenjuje p.o. Giuseppe iz Verone, uz pristanak samoga fra Urbana. Istovremeno fra Paakal Vuji i studira u prvom semestru 1845/46. akademske godine dogmatsku i moralnu teologiju. Venecijanski patrijarka je 1848. godine imenovao fra Paakala Vuji ia, uz dozvolu dr~avnih vlasti, profesorom crkvene povijesti na franjeva koj teologiji. Bio je gvardijanom samostana s. Francesco della Vigna, a deset godina kasnije fra Paakal Vuji i posveen je za biskupa u samostanskoj crkvi. Fra Mijo studira medicinu i kirurgiju u Padovi Nakon zavraenog studija filozofije i teologije u Veneciji 1845. godine fra Mijo preseljava u Padovu gdje upisuje studij medicine i kirurgije. Za dozvolu studija medicine i kirurgije fra Mijo se obraa Propagandi fide joa za vrijeme svoga boravka u franjeva kom samostanu s. Francesco della Vigna u Veneciji. Propaganda fide mu daje dozvolu 1845. godine i odgovora mu pismom koje aalje u Veneciju. Fra Mijo mo~e studirati kirurgiju i medicinu u Padovi, ali mora priskrbiti sve potrebne dokumente od svojih starjeaina iz Bosne ili dozvolu provincijala iz Venecije. Nakon odreenog vremena fra Mijo treba obnavljati potrebne dozvole za daljnji boravak u Padovi. Fra Mijo boravi u Padovi s dozvolom provincijala fra Ante Knezovia, a 1846. obnavlja dozvolu za daljnji boravak koju tra~i od Propagande fide. Propaganda mu daje dozvolu, ali takoer tra~i i od Generalne kurije Ordo Fratrum Minorum, pismom od 26. lipnja 1846, da mu poaalje potrebne dokumente. Generalna kurija OFM odgovorila je Propagandi fide dajui dozvolu fra Miji Su iu da nastavi studij medicine i kirurgije u Padovi i da stanuje kod  Religiosi di s. Giovanni di Dio  / Redovnici sv. Ivana Bo~jega /. Fra Mijo tra~i 29. lipnja 1846. od Propagande dozvolu i besplatnu kartu, kao misionaru u Bosni, za odlazak u Livno. U ovom pismu fra Mijo opisuje svoj boravak u Italiji. Nalazi se u venecijanskoj provinciji sedam godina gdje je zavraio studij filozofije i teologije te dozvolom starjeaina i dopuatenjem Propagande mora ostati joa aest godina s ciljem da izu i medicinu i kirurgiju. Budui da ima nekih problema u obitelji i da ima stare roditelje, koje bi ~elio prije smrti vidjeti, tra~i dozvolu da ih ide posjetiti u Livno nakon zavraenih ispita prve godine medicine i kirurgije u Padovi. I Propaganda mu pismom od 5. srpnja 1846. daje dozvolu. U ovo vrijeme boravi u Padovi nekoliko studenata iz Bosne. Uz primjeran njihov redovni ki i studentski ~ivot bilo je i problema. Tako je bilo i nekih pritu~bi iz Padove na ra un fra Mije Su ia. Zato je general Franjeva kog reda u dogovoru s bosanskim provincijalom razmialjao o njegovom povratku, kao i o povratku u provinciju svih ostalih studenata u Padovi. General je to napisao u pismu od 23. rujna 1848. Propagandi fide. Ali Propaganda fide, u pismu od 3. listopada 1848, smatra da nije oportuno vratiti natrag u provinciju fra Miju, nego mu treba omoguiti da dovrai zapo eti studij u Padovi. General odgovara na ovo pismo pozitivno. U njemu navodi da je fra Mijo dobio dozvolu od Propagande da studira medicinu na Sveu iliatu u Padovi. Na temelju ovog dopuatenja i na temelju obveze da studenti tree i etvrte godine medicine pohaaju predavanja na sveu iliatu, on se upisuje kao izvanredni student na  Imperiale Regia Universit di Padova . Meutim on se ne nalazi u katalozima studenata, nego se samo upisuje akademske godine 1847/48. kao  vanjski sluaa  i izvanredno  u petu godinu prakti ne kirurgije / nel corso dell anno V. di medicina /. To je bila trea godina studija medicine i kirugije i boravka fra Mije Su ia u Padovi. Fra Mijo stanuje i pohaa studij medicine i kirurgije u kui redovnika sv. Ivana Bo~jega. Ovdje treba napomenuti da su u Padovi postojale razli ite zajednice, bratstva koja su zbrinjavala bolesne osobe i imala svoje domove za lije enje, naime bolnice. Ove bolnice vodili su obi no lije nici koji su bili i profesori na sveu iliatu. Tako npr. imamo bolnicu u  S. Francesco Grande - /Sveti Franjo Veliki/ u Padovi koja je imala katedru medicine i prakti ne kirurgije. Sveu iliani profesori, nakon ato bi vizitirali izabranih deset do dvanaest bolesnika u bolnici s. Francesco, zajedno sa studentima, odr~avali bi zatim predavanja iz medicine ili prakti ne kirurgije u prostorijama bolnice ili u aulama na sveu iliatu. Medicinsku i kiruraku praksu fra Mijo zavraava boravei u zajednici  Ordine ospedaliero di s. Giovanni di Dio - Fatebenefratelli u Padovi. Fra Mijo Su i akademskom godinom 1850/51. godine zavraava studij medicine i kirurgije u Padovi. Tajnik Propagande fide tra~i od generala Franjeva kog reda da mu poaalje potrebne dokumente da se fra Mijo, nakon ato je zavraio studij medicine i kirurgije u Padovi, mo~e vratiti u svoju Provinciju. Dakle, fra Mijo boravi u Veneciji u franjeva kom samostanu s. Francesco della Vigna aest godina /1839-1845/, a najvjerojatnije studira na biskupijskoj teologiji u Veneciji. Zareen je za sveenika 1843. godine. Zatim fra Mijo stanuje i studira u kui redovnika sv. Ivana Bo~jega, takoer aest godina /1845-1851/, u Padovi. Prema Povijesnom arhivu Sveu iliata u Padovi /Archivio antico, Universit degli studi di Padova/ ne rezultira da je fra Mijo laureat medicine i kirurgije na ovom sveu iliatu.  Nakon ato je zavraio studij medicine i kirugije , fra Mijo se vraa u Bosnu 1851. godine i posveuje se apostolatu medicine i kirugije slu~ei Bogu i ovjeku svojim franjeva kim poslanjem. Nakon lije ni ke posjete u `ujici fra Mijo je obolio i umire 1865. godine u franjeva kom samostanu Gorica u Livnu. Na njegovom grobu moglo bi se napisati kao i na grobu mladog lije nika iz Maarske Stefana Orboka de Kokos, koji umire u 33. godini ~ivota nakon teake bolesti u Padovi:  Hic juvenis fortis, medicus jacet, ergo nec aetas, nec vis, nec medicus, vincere fata quent . II. U drugom dijelu donosimo dokumente pohranjene u Arhivu Generalne kurije OFM, zatim u Arhivu Propaganda fide i na kraju dokumente iz Padove. Dokumenti su predstavljeni kronoloakim redom. Missioni 124, str. 252: Dalla Propaganda 26.giugno 1846. Il P/adre/ Michele Sucich sacerdote Minore Osservante della Provincia di Bosnia trovasi attualmente con obbedienza del P/adre/ Antonio Knezovich nella citt di Padova, e precisamente nella casa dei Religiosi di S. Giovanni di Dio ad oggetto di studiarvi la medicina e la chirurgia. Ora desiderando egli per buone ragioni di avere all uogo un documento anche pi evidente della subordinazione sua ai superiori legittimi si rivvolto per ottenerlo alla Sac/r/a Cong/regazione/. Il sottoscritto Arcivescovo di Tessalonica Segretario di Propaganda prega V. S. ad inviargli una obbedienza dalla quale costi ch egli dimora in Padova tanto colla licenza della P/ropaga/nda, quanto con quella dei superiori dell Ordine ed intanto con distinta stima si rassegna. Per Delegato Ge/nera/le dei Minori Osservanti U/milissimo/ servo Gio/vanni/, Arc/ivescovo/ di Tessalonica Missioni 124, str. 253b: Propaganda per il P/adre/ Michele Bosnese dimorante in Padova 27. giugno 1848.  A richiesta della S/acra/ Cong/regazio/ne di Propaganda Fide, in virt della presente, permettono che il P/adre/ Michele Sucich della N/ostra/ Oss/ervante/ provincia di Bosnia possa dimorare nella casa dei Religiosi di S. Giovanni di Dio ad oggetto di studiare la medicina e chirurgia; purch di quando a quando almeno per lettera presti la dovuta ubbidienza al Ministro provinciale degli Osservanti di Venezia e si uniformi a tutto quella altra disposizione che a suo riguardo creder bene dare la S/acra/ Congregazione di propaganda. Missioni 124, str. 253: Nel mandare prontamente a V.S. la richiesta ubbidienza per il P/adre/ Michele Sucich di Bosnia il sottoscritto Delegato umilmente espone, che dagli avvisi ricevuti dal Prov/incia/le di Toscana, gli consta, che il ben noto P. Pietro Bakula, vero tormento dei superiori, non fa che sempre nuovi imbrogli, e con mentite scuse, ed aperte bugie, non venga grave scandalo e disturbo, si rispinta di uscire dalla Toscana, e ritornare alla propria Provincia di Bosnia, siccome fu obbligato dal Ministro G/enera/le con consenso di cotesta S/acra/ Congregazione: il Prov/incia/le di Toscana dietro la promessa di cotesta S/acra/ Cong/regazio/ne gi fece le spese di trasporto del P/adre/ Bakula da Livorno a Firenze, e lo far anche trasportare fino a Bologna; il Prov/incia/le poi di Bologna similmente lo avvier fino a Venezia, dove per imbarcarlo sui vapori Austriaci far de mestieri del solito biglieto di cotesta S/acra/ Cong/regazio/ne, e che il Bakula sia provveduto di un po di denaro per l alimento durante il viaggio. Il sottoscritto Delegato perci si raccomanda umilmente a cotesta S/acra/ Cong/regazio/ne siccome pure incombensato dal Ministro Generale riccorda a V. S. la supplica di Lui presentata mesi fa a cotesta S/acra/ Congregazione per l annuo vestiario dei Bosnesi sparsi per le vari provincie d Italia. Missioni 124, str. 250: Dalla Propaganda, 3. ottobre 1848. Il sott/oscritto/ Segretario di Propaganda nell accusare a V. S. il ricevimento del suo foglio del 23. p.p. Settembre si da ancora premura di significarle che la V. S. trova opportuno il richiamo da Padova del P/adre/ Michele Sucich, come ancora conoscendo pur troppo con dispiacere la cattiva condotta del P/adre/ Nikolich, si rimette all arbitrio di V.S. di prendere quell ospediente che creder necessario. Intanto con sentimenti di sincera stima si conferma P. Luigi da Loreto Gen/erale/ di tutto l Ord/ine/ Francescano Devotissimo ed obedentissimo Alessandro Barcali Missioni 124, str. 255: 17. ottobre 1848. fu scritto a Monsig/nor/ Secretario A norma del Vo/st/ro ufficio dell E/minenza/ V/ostra/ in data 17. p.p. settembre io mi feci premura di spedire l analoga ubb/idienz/a a tutti quei Bosnesi, che hanno terminato, o stanno per terminare il corso degli studi, affinch possano ritornare alla loro madre Provincia e sono i seguenti: P. Nicol Anich P. Elia Shkorich Fr. Elia Jelenich P. Biagio Petrovvich P. Francesco Livanich P. Francesco Ljubich P. Stefano Radman Fr. Antonio Jelec Fra Michele Nikolich, incapace per gli studi Rapporto poi al P/adre/ Michele Sucich siccome egli ottene da cotesta Sacra Congregazione il permesso di andare a studiare la Medicina nell Universit di Padova, perci tengo per forma, che ricever pi volontieri ed eseguir pi prontamente l ubbidienza per il suo ritorno in Bosnia, che cotesta S/acra/ Cong/regazio/ne gli far conoscere la sua intenzione mandargli direttamente l inchiesta ubbidienza. ... Missioni 124, str. 312: N.13 Dalla Propaganda, 8. agosto 1851. Il P/adre/ Michele Sucich Bosniese dimorante ora a Venezia nel convento di S. Francesco della Vigna avendo terminato i suoi studi, chiede di far ritorno nella propria Provincia. Ove pertanto la S.V. non avesse spedita diretamente al religioso suddetto la necessaria ubbidienza, si compiacer rimetterla allo scrivente segretario di Propaganda, il quale con tutta la stima si conferma, I/lustrissimo/ R/everendissimo/ P/adre/ Antonio M. da Rignano Gen/erale/ dei Min/ori/ Oss/ervanti/ e Rif/ormatori/ Devotissimo, ubidentissimo, Allesandro Barcali Nakon ato smo predstavili dokumente koji govore o studiju medicine i kirurgije fra Mihovila Su ia pohranjene u Generalnoj kuriji Ordo fratrum minorum, sada emo predstaviti dokumente koji su pohranjeni u Arhivu Propagande Fide u Rimu: Indice delle Lettere della S/acra/ Congregazione dei Biglietti di Mons/ignor/ Segr/etario/ per ordine di localit dal 1845 al 1847. Lett/ere/: A al G. N. 8, str. 176, pod brojem 773 piae: Si risponde al P/adre/ Michele Succich da Livaro M.O. Bosnese che incominci pure gli studi di medicina e Chirurgia, e che quindi rinover l istanza per la facolt dell esercizio. Lettere e Decreti S/acra/ Congregazione Biglietti di Mon/signor/ Segret/ario/ 1845, n. 332, str. 176, redni broj 773: P/adre/ Michele Succich da Livaro Min/ore/ Osser/vante/ Bosniese Venezia Convento di s.Francesco della Vigna. 22. novembre 1845, mi giunta un istanza della S.V. diretta ad ottenere la facolt di esercitare la medicina e chirurgia allo studio della quale di dover applicarsi per qualche tempo d ordine dei suoi superiori. Ella adunque potr pure incominciare gli accennati studi e quando avr acqistata quella petizia senza cui non potrebbe esercitare, rinnovi pure la istanza poich ricever allora la facolt che desidera. Scritture Rifer/ite/ nei Congressi Bosnia dal 1846-1850, N.13, list 125: Emenentissimo e reverendissimo Signore. Sono passati 7 anni da poich ho abandonato i genitori e la paterna casa fermandomi in questa Veneta osservantissima Provincia dove ho terminato gli studi della Filosofia e Teologia; e dovendomi ancora fermare per altri 6 anni per ordine de miei superiori della Bosnia e colla licenza della Sacra Congregazione di Propaganda f/ide/ a fine d imparare l arte della medicina e chirurgia; ho pregato il molto Reverendo Padre Provinciale di Venezia che mi conceda la facolt di andare alla mia patria Livno, e poi ritornare entro un mese per applicarmi di nuovo a sopradetti studi. Il motivo questo: alcuni affari interni della mia famiglia, per non appartenenti essenzialmente a me; e vedere i decrepiti genitori i qualli colla loro vecchiaia di giorno in giorno si avvicinano alla porta dell eternit, e bramano del loro figlio prima di morire. Se non faccio questo viaggio prima di terminare i sopracennati studi, sono persuassimo di non vederli pi. Il molto R. P. Provinciale mi ha conceduto volontieri questa grazia, ma Eccelentissimo Signore io non mi posso approfitare di essa senza il di Lei fovorevole soccorso e perci con questo mio sevitto vengo a suoi piedi pregarla umilmente che si degnasse di munirmi col certificato della Propaganda che sono Missionario della Bosnia, per avere il vapore gratis nel andare, e nel ritornare. Se mi creda degno di questa grazia che le chiedo umilmente; la prego di spedirla al convento di S. Francesco della Vigna Venezia, ed io terminati gli esami di questo primo anno, partir subito per Venezia, e cos potr proseguire il viaggio, pregando di tutto il mio cuore l Altissimo Iddio che le dia ogni benedizione e grazia. Altro non mi resta senonche anticipando i dovuti ringraziamenti, e colla profonda umilt bacciando la di Lei sagra destra, possa a dichiararmi di N.E. e Rsima S. Umilissimo ed ubidentissimo sono fra Michele Sucich da Livno Bosnia, studente della medicina e chirurgia nel convento di R.R.Padri ospitalieri di S.Giovanni di Dio a Padova 19 di giugno 1846. List 126: Al Eccelenissimo e Reverendissimo Signore, Il Mon/signor/ Giovanni Brunelli Arcivescovo Tesalonense e Segretario degnissimo della Sacra Congregazione della Propaganda Fede. I joa na koverti: 1846/ Padova 29. giugno F/ra/ Michele Sucich Bosnese, prega di un attestato di Propaganda come missionario per aver il posto gratuito nel Vapore e portasi a Bosnia. Sacr. per l altro ubbid/enza/ Sped/ito/ 906 5. luglio 1846. Na kraju fra Mijo Su i upisuje se u petu godinu prakti ne kirurgije na  Imepriale Regia Universit di Padova , Catalogo degli scolari dell Anno Scolastico 1847 - 1848, spettante alla Cattedra di Chirurgia pratica nel corso dell anno V. di medicina del supplente Augusto Dott. Zanardini. Vesna Tabak, dr. med. spec. obiteljske medicine DR. FRA MIHOVIL SU I I SUVREMENA OBITELJSKA MEDICINA U povodu 140. obljetnice smrti  fra Mihovila Su ia, lije nika i kirurga odr~an je 8. prosinca 2005. godine na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu znanstveno-stru ni skup te prigodni postav medicinskih instrumenata i literature kojima se fra Mihovil slu~io sredinom 19. stoljea. U ovom prilogu, naime u ovom kratkom lanku osvrnut u se na lije ni ko djelovanje dr. fra Mihovila Su ia u kontekstu suvremene obiteljske medicine. Prije svega bit e rije i o fra Mihovilu i ondaanjoj medicinskoj praksi, potom nekoliko obilje~ja suvremene obiteljske medicine i na kraju odnos dr. fra Mihovila Su ia i suvremene obiteljske medicine. Fra Mihovil Su i, lije nik i kirurg Narodna medicina, prije i u vrijeme djelovanja fra Mihovila Su ia sredinom devetnaestog stoljea, predstavljala je najraaireniji oblik zdravstvene zaatite. U oskudici lije nika puk se slu~io tradicionalnom medicinom. U to razdoblje narodnog lije enja ubrajaju se ljekaruae, zbirke recepata s nabrojanim bolestima, simptomima, lijekovima, na inima lije enja, a esto su sadr~avale zapise i molitve. Te zbirke recepata pisali su uglavnom katoli ki sveenici koji su se slu~ili inozemnom medicinskom literaturom i pu kom medicinom. Takvi na ini lije enja pripadali su praksi samostanske medicine i ljekarniatva, a terapijske upute i recepti povezivali su medicinsku i ~ivotnu empiriju s kraanskim pogledom na ~ivot i bolest. Veina opisanih postupaka u ljekaruaama temelji se na teoretskom tuma enju koje je neprihvatljivo suvremenim patofizioloakim spoznajama. Vjerovalo se da one imaju neizmjernu medicinsku vrijednost. U razvoju zdravstvene zaatite i zdravstvene kulture u Bosni istaknuto mjesto pripada bosanskim franjevcima. Njihova najaira zdravstvena djelatnost bila je u dekadentno doba turske vladavine, od 17. stoljea do Austro-Ugarske okupacije. U nizu zna ajnijih franjevca lije nika uz fra Franju Gracia, fra Tadiju Lagaria, fra Nikolu Ilijia, fra Matu Nikolia, jest i dr. fra Mihovil Su i. Fra Mihovil Su i je roen u Livnu 26. lipnja 1820. godine, a u Franjeva ki red stupio je 7. srpnja 1837. godine. Boravio je u franjeva kom samostan San Francesco della Vignja u Veneciji gdje je zavraio studij filozofije i teologije. Nakon toga zavraio je i studij medicine i kirurgije u Padovi pri emu je priskrbio sva neophodna odobrenja od Propaganda fide kao i od redovni kih poglavara iz Rima i iz provincije Bosne Srebrene. Budui da sveenicima nije bilo dopuateno baviti se prakti nom kirurgijom, pribavio je od Svete Stolice, prije povratka u Bosnu, neophodno dopuatenje za tu aktivnost. Ako bi sveenik lije io, izri ito se zabranjivalo da ne re~e i ne ~e~e, ali da mo~e puatati krv, uz strogu napomenu: sve raditi besplatno. Preminuo je 3. o~ujka 1865. u 45. godini ~ivota u franjeva kom samostanu Gorica  Livno gdje su sa uvana brojna svjedo anstva o lije ni koj djelatnosti lije nika i sveenika Mihovila Su ia: ko~na torba koja sadr~i drvenu kutiju s ljekarni kom vagom, kutiju sa zubarskim instrumentima, instrumentarij u drvenoj poliranoj kutiji (45x26 cm). Tu je i njegova bogata medicinska knji~nica: anatomski atlas (90x60 cm) izdan u Bruxellesu 1838. godine od Bourgerya i Jacobba te njihova anatomije, zatim medicinska enciklopedija na talijanskom jeziku u 40 svezaka (prvi svezak tiskan je u Veneciji 1827. godine), knjige iz kirurgije te druga medicinska djela. A dva mikroskopa, ljekarni ka vaga te sa uvan mikroskopski preparat nalaze se u franjeva kom samostanu u Fojnici. Suvremena obiteljska medicina i dr. fra Mihovil Su i Mo~e se ukratko rei da lije nika obiteljske medicine u njegovu djelovanju i pristupu bolesniku obilje~ava sveobuhvatna skrb za bolesnike svih dobnih skupina i njihove obitelji. On se odgovorno brine za potpunu zdravstvenu skrb o osobi. Odr~ava pritom blizak i povjerljiv odnos s bolesnikom. Temeljna je naime odrednica obiteljskog lije nika holisti ki pristup bolesniku koji objedinjuje bioloaki, klini ki i bihevioralni pristup. Djelokrugom rada obiteljske medicine obuhvaene su sve dobne skupine, oba spola, svaki organski sustav i svaka bolest. Gotovo sva ova obilje~ja rada u obiteljskoj medicini bila su prisutna i kod dr. fra Mihovila Su ia. Kao jedini obrazovani lije nik na prostorima gdje je ~ivio, on je doista prihvatio odgovornost za potpunu zdravstvenu skrb o cjelokupnoj populaciji, ato je vidljivo iz nekoliko injenica. Vrativai se naime po zavraenoj edukaciji u Bosnu, prihvaa se teakog i odgovornog lije ni kog djelovanja. Kroni ar o tome bilje~i: teako je bilo i pojmiti ato sve morade pretrpjeti u obnaaanju lije ni ke slu~be. Nije bilo fijakera ni ~eljeznice, nego torbu s aparatom kirurgi kim na rame, a atap u ruke, pa je tako obilazio sela i gradove, svuda svoju vanrednu vjeatinu pokazujui. Bolesnik im bi uo da fra Mijo heim dolazi, odmah bi se sretnim scijenio, znao bi da mu dolazi vjeati i ljube~ljivi lije nik, koji ne tra~i svoju korist, nego jedino ozdravljenje bolesnika. Ovaj kratki kroni arski zapis vrlo je dragocjen podatak o lije ni kom djelovanju dr. fra Mihovila Su ia. Iz njega se mogu ia itati gotovo sva najva~nija i najpo~eljnija obilje~ja za sve lije nike, a posebice za lije nika obiteljske medicine. Naime, po~eljna obilje~ja za lije nike obiteljske medicine koja su visoko rangirana na ljestvici po~eljnosti jesu jak osjeaj za odgovornost, za sveobuhvatnu i svakodnevnu skrb za pojedinca i obitelj, suosjeanje i empatija s iskrenim osjeajem za bolesnika, zainteresiranost i radoznalost, ~elja za razrjeaenjem nejasnih medicinskih problema, interes za airok spektar medicinskih grana, sposobnost da se suvereno nosi s brojnim problemima koji se javljaju kod bolesnika, ~elja za razli itim intelektualnim i tehni kim izazovima, stalna ~elja za stjecanjem novih znanja, motiviranost da bolesnik bude zadovoljan prepoznavanjem njegove potrebe, za odnosom punim razumijevanja. Terapijsko djelovanje lije nika koji pozorno sluaa pacijenta, razumije njegove tegobe, posti~e blizak i povjerljiv odnos s bolesnikom, visoko je rangirana, po~eljna vjeatina dobrog obiteljskog lije nika koji je lijek pacijentu. O tome da je dr. fra Mihovil Su i bio lijek za bolesnika svjedo i kroni ar, koji navodi da sama spoznaja bolesnika da mu dr. fra Mihovil dolazi u ini da se bolesnik osjea bolje. U medicinskom mozaiku u kojem prevladava narodna medicina, a znanstveno utemeljene metode lije enja tek se ponegdje javljaju te na prostorima gdje obrazovanih lije nika nema, pojavljuje se i djeluje dr. fra Mihovil Su i. On je ponikao iz naroda, razumije njegove patnje, njegovu iscrpljenost viaestoljetnom osmanlijskom vlaau, razumije njegov ponos i osjea njegovu sreu i patnju. I upravo to dobar lije nik, dobar obiteljski lije nik mora iskusiti, jer medicinski ovjek mora iskusiti sve padove i uspone, o aj i radost, magiku i stvarnost svog naroda. Dok ne iskusi i jedno i drugo, on nije dobar medicinski ovjek, kako to isti e Lam Deer u medicinski ovjek iz plemena Sioux. Kada se danas analizira osposobljenost obiteljskog lije nika, osim oficijalne naobrazbe, naglaaava se da ona ovisi o njegovom iskustvu, neformalnim spoznajama, a najviae ovisi o zadovoljstvu koje pru~a pomaganje ljudima u nevolji. Prema tome idealan obiteljski lije nik istra~iva  je koji je voen trajnom radoznaloau i koji dijelom treba biti i teolog spreman prihvatiti sveobuhvatnu i trajnu brigu o bolesniku. Unato  teakim i nemirnim vremenima u kojima je ~ivio i djelovao dr. fra Mihovil Su i, vremenima ispunjenim nepovjerenjem, podjelama s jasnom granicom izmeu pojedinih vjeroispovijesti, on je istra~iva  koji je voen radoznaloau, koji je spreman na profesionalni izazov, koji se upuata u nove zahvate, koji lije i i poma~e svim bolesnicima bez obzira na njihovu vjeru, spol ili socijalni status. Umjesto zaklju ka Sofisticirane medicinske tehnologije u ondaanjim uvjetima (a ni u tadaanjoj Europi) nije bilo, a lije enje se esto sastojalo od olakaanja bolova, smanjenja tjeskobnosti, empatije za bolesnika, kao uostalom i danas. Dr. fra Mihovil Su i, lije nik, teolog u svom je lije ni kom djelovanju primjenjivao suvremene metode lije enja, slu~io se suvremenom medicinskom literaturom i instrumentarijem u izoliranim bosanskim vrletima. Analizirajui njegovo lije ni ko djelovanje, mo~e se rei da je fra Mihovil Su i, lije nik i kirurg u bosansko-hercegova koj zdravstvenoj zaatiti na inio prekretnicu, budui da je on zdravstvu zaatitu podigao na znanstvenu razinu. Njegova empatija za bolesnika, suradljivost koju s njime uspijeva ostvariti, zadovoljstvo koje nalazi u pomaganju ljudima u nevolji, spremnost da podijeli bolesnikovu tjeskobu s njime, njegova otvorenost za nove stru ne izazove, profesionalno su poticajni te i danas aktualni. Dakle, promatrajui i analizirajui lije ni ko djelovanje dr. fra Mihovila Su ia, mogu se u tom djelovanju prepoznati mnogi elementi koji su u duhu suvremenih na ela obiteljske medicine koja nastaje na temeljnim vrednotama koje cjelovito atite ovjeka kao osobu. Literatura Budak, A. i suradnici, Obiteljska medicina. Ud~benik za studente i priru nik za lije nike, Gandalf, Zagreb 2000. Jakai, }., Budak A., Bla~ekovi-Milakovi S., Ebling Z., Jurkovi Lj., Kati M., Kova i L., Periai L., Tiljak H., Vrci-Keglevi M., Obitelj i zdravlje, priru nik, Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, Osijek, Rijeka, Split 1996. Jeleni, J., Kultura i bosanski franjevci, sv. II, Prva hrvatska tiskara Kramari i M. Raguz, Sarajevo 1915, str. 447-461. Karamati, M. Uloga franjevaca u povijesti bosanskohercegova kog zdravstva, Croatica christiana periodica 8 (1984) 13, 61-73. Papi, V., O zdravstvenoj kulturi i zdravstvenoj zaatiti ~itelja Livna do Drugog svjetskog rata, diplomski rad, Sveu iliate u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb 1987. Robert, E. Rakel, Osnove obiteljske medicine, Zagreb, Naklada Ljevak 2005. II. MEDICINSKA OSTAV`TINA DR. FRA MIHOVILA SU IA (postav na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu) Popis izlo~enog postava medicinske literature i instrumenata koji su bili izlo~eni na Medicinskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu za vrijeme odr~avanja znanstveno-stru nog skupa o fra Mihovilu. Medicinski instrumenti i literatura nalaze se u franjeva kom samostanu Gorica u Livnu. Ilustrirani anatomski atlas, pl. 20; tvrde korice; 92,5 x 62 cm; 1838. g. Drveni sanduk, dim.: 45x26x9 cm; kiruraki instrumenti (24 predmeta), prva polovica 19. stoljea Ko~na kutijica, dim.: 12,5 x 7 cm; kiruraki instrumenti (3), prva pol. 19. st. Ko~ni etui na preklop; zubarski instrumenti ( 8 predmeta), prva pol. 19. st. Ko~na torba na preklop, dim.: 31,5x24,5 cm Pe at: drvena draka; kru~ni pe at, u sredini je urezan kri~, okolo ide natpis: V. P. MICHVEL SUCICH, dim.: promjer 1,8 cm, sredina 19. st. Crno-bijela fotografija s portretom fra Mihovila Su ia s pozlaenim okvirom, dimenzija 45x63,5cm Crno-bijela fotografija grobnice fra Mihovila Su ia, dim.: 18x24 cm Knjige: Anatomie elementaire, Bourgerey et JACOB, Brouxelles, 1838, 26 cm Nuovi elementi di medicina operatoria / L. M. Velean, Milano, s. a. 941 str., 23 cm Dizonario compendiato delle scienze mediche, prima traduzione italiana con Giunte e Correzioni, Tom. 1  40 (1, 40), Venezia, 1827 1832, 22,5 cm La medizina curativa, Le Roy, Napoli, 1825, 468 str., 21 cm Istituzione chirurgiche, Tom. 1-8 (1,8), G. B. Monteggia, Milano, 1813-1816. Manuale di chirurgia, Tom. 1-5 (1,5), M. G. Chelins, Napoli, 1839. Institutionum medicinae praticae, Tom. 1-8 (1,8), Baptista Burserius, Venetis, 1817. Rukopisi: Botanica applicata alla medicina, 1846., Padre Michele Sucich da Livno, Min. Oss., st. oz. 64, 28,5 cm Intruductio Medicina rationalis  theoria medica- Psyhologia-Pathologia, 20 cm, st. oz. 57 Sectio I  De symptomatibus ad systema plastibus pertinentibus, 20 cm, st. oz. 56 De secretione abnormi, 20 cm, st. oz. 58-60 Zatim su izlo~eni dokumenti koji se odnose na dozvole za boravak u franjeva kom samostanu san Francesco della Vigna u Veneciji te na dozvole za studij medicine i kirurgije fra Mihovila Su ia u Padovi s prilo~enim popisom studenata na Sveu iliatu u Padovi na katedri prakti ne kirurgije god. 1847/1848, gdje je zapisano: Fra Michele Sucich, Livno nella Bosnia, dilligente e conforme, uditore estero straordinario. III. DOKUMENTI Dr. Fra Mihovil Su i, pozlaeni okvir, 45x63,5cm slika br. 1 Komplet zubarskih instrumenata (ko~ni etui) .......... slika br. 5 Zubarski instrumenti za skidanje kamenca .............. slika br. 3 Zubarski instrumenti ( iaenje i obrada zuba) ..........slika br. 11 i 13 Zubarska klijeata & & & & & & & & & & & & ....... slika br. 7 i 9 Drvena ukraaena kutija s medicinskim kirurakim instrumentima (60x30cm) gornja pregrada .......................................................... slika br. 16 Drvena ukraaena kutija s medicinskim kirurakim instrumentima (60x30cm) donja pregrada & & & & & & & & & & & & & & & slika br. 17 Pe at dr. fra Mihovila: drvena draka, kru~ni pe at, u sredini je urezan kri~, okolo ide natpis: V. P. MICHVEL SUCICH, dim.: promjer 1,8 cm & & . slika br. 18 Pomagalo za zaustavljanje krvarenja kompresijom & & & & . slika br. 20 Kiruraki medicinski instrumenti (igle za ulazak u prsnu i trbuanu aupljinu& ) slike br. 22, 24, 28 Kiruraki medicinski instrumenti (akare, hvataljke za meka tkiva i podvezivanje krvnih ~ila) & & & & . slike br. 30, 32, 34, 36, 38, 40, 42 Medicinski kriruaki no~evi razli itih vrsta & & & .. slika br. 44 Kutija s manjim no~evima  skalpelima & & & & .. slika br. 45 Slika br. 47 & & & & Slika br. 48 & & & & . Set medicinskih kirurakih no~eva slika br& & & . 49 Set medicinskih kirurakih no~eva slika br. & & & 50 Ko~na torba (32x23cm) slika br. & & & & & & & 51 Anatomski atla (90x60cm), Brisel 1838. slika br. .. 56 Prikaz pojedinih dijelova ljudskog tijela (Anatomski atlas) slike br. 53, 54, 55 Franjeva ki samostan Gorica Livno slika br. 1316 Gospa u franjeva koj crkvi & & & & . Slika br. 1299 ili 1301 Medicnska literatura fra Mihovila Su ia u Franjeva koj knji~nici slike br. 1311 ili 1312 Poprsje fra Mihovila Su ia pred istoimenom bolnicom slika br. 1323 Nadgrobni spomenik fra Mihovila Su ia na Gori kom groblju pokraj Livna (kri~ visok 3,5 m, sarkofag 3,80x1,50x1,90m) Iz recenzija: Prim. Dr. sc. Branka Jeren Struji:  Radovi u ovom zborniku obnovili su uspomenu na bosanskog franjevca dr. fra Mihovila Su ia, lije nika i kirurga. Zatim su znanstveno i stru no prodonijeli boljem upoznavanju povijesti medicine u hrvatskom narodu u kojoj dr. Su i zauzima zna ajno mjesto. & & Navedeni zbornik  Dr. fra Mihovil Su i, lije nik i kirurg u povodu 140. obljetnice smrti znanstveni je prinos povijesti medicine te smatram da je zbornik vrijedno objaviti zbog svje~ine i aktualnosti ideja koje ova medicinska poruka u sebi sadr~i . Doc. dr. sc. Mladenka Vrci-Keglevi:  Ova monografija opisuje ne samo rad i ~ivot dr. fra Mihovila Su ia nego opisuje stanje zdravlja naroda ovog kraja i stanje razvijenosti zdravstvene zaatite. Ona predstavlja povijest medicine i povijest akolovanja lije nika, a bogata bibliografija mo~e poslu~iti kao izvor novih spoznaja buduim naraatajima. Ovom monografijom dobit emo joa jedno djelo va~no za kulturni identitet naroda s prostora Bosne i Hercegovine . Prof. dr. sc. Mate Su i, dr. med., internist endokrinolog:  Svaki narod, a posebice hrvatski kao mali narod, ima obvezu da sadaanjim i buduim generacijama rasvijetli druatveno i kulturno djelovanje svojih istaknutih intelektualaca i promicatelja znanstvene i stru ne misli meu koje svakako treba ubrojiti i dr. fra Mihovila Su ia, lije nika i kirurga, ije je djelovanje stjecajem okolnosti dugo vremena bilo neistra~eo. & Ovaj zbornik je znanstveni doprinos poznavanju povijesti medicine u hrvatskom narodu s jedne strane, a s druge pak strane aktualnizacija lije ni kog djelovanja dr. fra Mihovila Su ia u duhu suvremenih na ela obiteljske medicine .  U 18. i po etkom 19. stoljea bilo je u Bosni viae velikih epidemija koje je narod nazivao kugom. Kuge su harale posebno 1731, 1741, 1783, 1796. i 1814. god. U mo varnim krajevima bila je raairena teaka bolest groznice, posebno 1780. god.  Pavao iz Rovinja, Izvjeataj o Bosni god. 1640, Starine, sv. XXII, Zagreb, 1890, str. 14.  Bili su to fra Juro Ka i i fra Petar Bakula. Prema postojeim podatcima franjevci su kao lije nici od 1663. pa do kraja osmanske uprave u Bosni i Hercegovini intervenirali kod 52 muslimanke, 61 muslimana, jednog Roma, troje turske djece i jedne pravoslavke. Mnogo je viae neevidentiranih slu ajeva. Usp. M. Karamati, Uloga franjevaca u povijesti bosanskohercegova kog zdravstva, u: Croatica christiana periodica, VIII (1984) 13, str. 404; Isti, Franjevci u zdravstvenoj kulturi Bosne i Hercegovine tijekom proalosti, u: Juki, 2, Sarajevo, 1972, str. 142.  Meu poznatije pu ke lije nike Jeleni ubraja Tomu Dafinia, Matu Kristi evia, Antu Tuzlan ia, Stipu Matijevia, Franju Corjakovia i Grgu Martia. - Usp. Kultura i bosanski franjevci, II, Sarajevo, 1990, str. 450-451. Dr. Karamati njima pribraja Matu Bogdanovia i Filipa Boanjaka koji je tri mjeseca lije io Matu Luketia, inovnika austrijskog konzulata. Usp. Franjevci u zdravstvenoj kulturi, str. 144, biljeaka 36 i 37.  Jeleni ka~e: Takovih se zbirki u rukopisima i danas u Bosni nalazi sva sila.. Nabraja samo one koje je vidio. Usp. Kultura, II, str. 449. Marko Karamati nabraja 12 ljekaruaa.  Usp. Uloga franjevaca u povijesti bosanskohercegova kog zdravstva, str. 70-73. O ljekaruaama biskupa Vuji ia vidi u: fra Vjeko Vrci, Ljekaruae biskupa fra Paake Vuji ia, u: Nova et vetera, XXXIV (1984) 1-2, str. 139-156.  Bosanski prijatelj, sv. I, Zagreb, 1850, str. 128.  Meu poznatije priu ene lije nike Jeleni ubraja fra Tomu Dafinia, fra Matu Kristi evia, fra Antu Tuzlan ia, fra Stjepana Matijevia, fra Franju Corjakovia, fra Matu Bogdanovia, fra Filipa Boanjakovia i druge. - Usp. Kultura, II, str. 450-451.  Usp. J. Jeleni, Kultura, II, str. 454.  Izvorni tekst odgovora Svete Stolice vidi u: J. Jeleniu, Kultura, II, str. 455.  Izvorni tekst dopuatenja vidi u: J. Jeleniu, Kultura, II, str. 455-456.  Disertacija je pisana latinskim jezikom i tiskana u Be u 1836. god. Naslov u prijevodu na hrvatski jezik glasi: Inauguralna lije ni kodijeteti ka disertacija koja donosi higijenska pravila za zaatitu i produ~enje zdravog ~ivota, koju je pristanskom i autoritetom presvijetlog i veli anstvenog gosp. predsjedatelja i ravnatelja presvijetlog i uva~enog gospodina dekana kao i sjajne gosp. profesora za pravilno postii titulu doktora medicine na starom i slavnom be kom univerzitetu javnoj raspravi podvrgao: o. Ivan Petar Mereaevi iz Kreaeva, kreaevsko-bosanski Ilir. ( Iz Juki 24/25, Zbor franjeva kih bogoslova  Juki Sarajevo - Samobor 1994/1995, str. 181-197.  Arhiv franjeva kog samostana s. Francesco della Vigna u Veneciji, "Atti della Congregazione e Capitoli della risorta Provincia de'PP. Minori Osserv(an)ti, premessa una breve narrazione istorica sulla decadenza distruzione e risorgimento di essa Prov(incia)" Vol. I. 1834-1853, str. 31. U isto vrijeme s fra Mijom Su iem studira filozofiju i teologiju u Veneciji fra Jeronim iz Ulica /"fra Hieronymus ab Ullize". Oni zajedno borave i studiraju svih aest godina.  Ibidem, str. 37.  Ibidem, str. 43.  Ibidem, str. 49.  Ibidem, str. 49.  Ibidem, str. 56.  Ibidem, str. 66.  Ibidem, str. 70.  Arhiv franjeva kog samostana s. Francesco della Vigna, L'archivio provinciale, parte storica, del convento san. Francesco della Vigna, Busta 30 u/2 /D - resoconti - Attestati 1838-1853/, datum 8. srpanj 1943.  Ibidem, 8. srpanj 1843.  Ibidem, 8. srpanj 1843.  Ibidem, Elenco degli individui componenti la Religiosa famiglia dei Minori Osservanti in s.Francesco della Vigna in Venezia nel 1845.  Arhiv franjeva kog samostana s. Francesco della Vigna, Cataloghi degli studi teologici (1836-1846) i Cataloghi degli studi filosofici (1838/39 - 1845/46).  Arhiv franjeva kog samostana s. Francesco della Vigna, Archivio della curia provinciale nel convento di san Francesco della Vigna, Busta: Studi e studenti, 1845/46. U noti je napisano: "Sostituito al P.Urbano Bogdanovich di Ragusa, che part per la sua Provincia, e ci con approvazione di Sua Eminenza".  Ibidem, god. 1845/46. Fra Paakal je upisan u prvi semestar i ima sljedee karakteristike: "costumi - ottimi; applicazione - distinta; progresso - prima classe con eminenza".  Ibidem, god.1848: "In base alla fovorevole informazioni avute nel conto dei Padri Alfonso Mario Girelli e Pasquale Vuicich, il Governo conferma la nomina fatta da Vostra Eminenza del P.Girelli a lettore per la cattedra di Studio biblico del N. Testamento presso lo studio domestico dei PP. Minori Osservanti, e del Vuicich a lettore per la cattedra di Storia ecclesiastica presso la medesima corporazione. Con ci si onora di porgere /?/ alla pregiatissima nota 12... pp.. N.1369. Venezia 2. febbraio 1848.  Usp. P. E. Marin, Memorie del convento e chiesa di s.Francesco della Vigna in Venezia, Compilate da p. Leone Ronzato da Chioggia (Volume primo, parte seconda) Venezia /I, II/ 1898. Godine 1858. piae: "I.R.P. Pasquale Vuicik della Bosnia, figlio della nostra Provincia, ex Guardiano di questo convento e Lett. di S.Teologia, nominato Vescovo di Pulati da S.S. Pio Papa IX, riceve nella Chiesa della Vigna solennemente l'Episcopale Consacrazione". Ivi, vol II, str. 241.  Arhiv Propagande fide, Indice delle Lettere della S.Congregazione dei Biglietti di Mons.Segr. per ordine di localit dal 1845 al 1847, Lett: A al G. N.8, na str. 176 pod brojem 773 piae: "Si risponde al P. Michele Succich da Livaro M.O. Bosnese che incominci pure gli studi di medicina e Chirurgia, e che quindi rinover l'istanza per la facolt dell'esercizio".  Arhiv Propagande fide, Lettere e Decreti S. Congregazione Biglietti di Mons. Segret. 1845, n. 332: na str. 176 pod rednim brojem 773 piae: "P. Michele Succich da Livaro Min. Osser. Bosniese Venezia Convento di s.Francesco della Vigna. 22. novembre 1845, mi giunta un'istanza della P.V. diretta ad ottenere la facolt di esercitare la medicina e chirurgia allo studio della quale dice di dover applicarsi per qualche tempo d'ordine dei suoi superiori. Ella dunque pot pure incominciare gli accennati studi e quando avr acquistata quella petizia senza cui non potrebbe esercitare, rinnovi pure la istanza poich ricever allora la facolt che desidera."  Arhiv Generalne kurije OFM, Missioni 124, str. 252. Pismo je uputio tajnik Propagande, nadbiskup Tesalonije mons. Giovanni Brunelli, generalnom delegatu OFM. U pismu piae: "Il sottoscritto Arcivescovo di Tessalonica segretario di Propaganda prega V.S. ad inviargli una obbedienza dalla quale costi ch'egli dimora in Padova tanto colla licenza della P/ropaga/nda quanto con quella dei superiori dell'Ordine"  Ibidem, str. 253. U ovom piae: "Nel mandare prontamente a V. S. la richiesta ubbidienza per il P.Michele Sucich di Bosnia il sottosritto Delegato umilmente espone, ..." Dalje se govori o fra Petru Bakuli, fratru koji boravi u Toskani i koji se mora vratiti u svoju Provinciju kao i o ekonomskoj pomoi koju daje Propaganda za sve studente fratre iz Bosne koji se nalaze u Italiji.  Arhiv Propagande fide, Scritture Rifer. nei Congressi Bosnia dal 1846-1850, N. 13, list 125: "Emenentissimo e reverendissimo Signore. Sono passati 7 anni da poich ho abandonato i genitori e la paterna casa fermandomi in questa Veneta osservantissima Provincia dove ho terminato gli studi della Filosofia e Teologia; e dovendomi ancora fermare per altri 6 anni per ordine de miei superiori della Bosnia e colla licenza della Sacra Congregazione di Propaganda fide a fine d'imparare l'arte della medicina e chirurgia .."  Ibidem, list 126, na kojem piae: "Al Eccelentissimo e Reverendissimo Signore, Il Mon. Signor Giovanni Brunelli Arcivescovo Tesalonense e Segretario degnissimo della Sacra Congregazione della Propaganda fide". I dalje na koverti stoji: "1846/Padova 29.giugno. F.Michele Sucich Bosnese, prega di un attestato di Propaganda come missionario per aver il posto gratuito nel Vapore e portasi a Bosnia. Sacr. pe l'altro ubbid/enza/, Sped/ito/, 906, 5. luglio 1846."  Arhiv Generalne kurije OFM, Missioni 124, str. 250: "... si da anchora premura di significarle che la S. C. trova opportuno il richiamo da Padova del P. Michele Sucich, ..."  Ibidem, str. 255: " ... Rapporto poi al P.Michele Sucich siccome egli ottiene da cotesta Sacra Congregazione il permesso di andare a studiare la Medicina nell'Universit di Padova, perci tengo per forma, che ritenersi pi ... ed eseguir pi prontamente l'ubbidienza per il suo ritorno in Bosnia, che cotesta S. Congregazione gli far conoscere, ... mandargli direttamente l'inchiesta ubbidienza".  Povijesni Arhiv Sveu iliata u Padovi, Imperiale regia Universit di Padova, Catalogo degli scolari, dell'Anno Scolastico 1847 1848. Spettante alla Cattedra di Chirugia pratica nel corso dell'anno V. di medicina del supplente Augusto dott. Zanardini, str. 164 piae: "Fra Michele Sucich, Livno nella Bosnia, (costumi) distinte, conforme, (osservazioni) uditore estero, straordinario".  Virgilio Giormani, Tre secoli di storia dell' ospedale di San Francesco a Padova /XVI-XVIII/ u: Il complesso di San Francesco Grande in Padova, storia ed arte, a cura dell'Associazione Culturale Francescana di Padova, Signum edizioni, Padova 1983, str. 165-189.  Arhiv Generalne kurije Franjeva kog reda, Missioni 124, str. 312: "Il P. Michele Sucich Bosniese dimorante ora a Venezia nel convento di. S. Francesco della Vigna avendo terminato i suoi studi, chiede di far ritorno nella propria provincia. ..."  Obratio sam se pismom provincijalu zajednice "Provincia Lombardo Veneta - Ordine ospedaliero di s. Giovanni di Dio - Fatebenefratelli" fra Cristoforu Danelutu i zamolio ga da mi poaalje dokumente o boravku fra Mije Su ia u njegovoj zajednici. On mi je odgovorio pismom i naveo: "... ~ao mi je da Vas moram informirati da u naaim spisima u arhivu ne nalazimo registre studenata koji su boravili kao gosti u naaoj zajednici i studirali na sveu iliatima 'sv. Ivan Krstitelj' i 'Prosdocimo' u Padovi."  Usp. Arhiv Generalne kurije OFM, Missioni 124, str. 312: "... avendo terminato i suoi studi ...".  V.Giormani, Tre secoli di storia dell'ospedale di s.Francesco Grande a Padova, str. 168. "Ovdje po iva jaki mladi, lije nik, dakle, niti dob, niti sila, niti lije nik ne mogu pobijediti smrt". PAGE  PAGE 2 @@@@@@@@AAAA4A6A8A:ALANAPARAjAlAnApA|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB B$B&B(B*B8B:BDBFBRBTBfBhBrBtBxBzBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[C CCCC(C*C8C:CHCJCNCPC\C^ChCjCxC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDD&D*D4D8DZD\DHHHH*I,I.I0IZZ8_׻hA}h}-6CJaJmH sH hpCJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJEW@Y[]`e:jl*ndrx{X}>ڑ֓r { r O r O r "r  r r { r O r r C%r r { r O r r { r "r r "r r "r { r { r "r { r $dh^`a$ $dh`a$ $dh`a$8_:_ggj0kkkNmbmmm^ohodrxx x(x*x.x0x2x4xHxJxZx\x^x`xfxhx|x~xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyy0y2y4y6yJyLyVyXyfyhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJh> ph}-aJhA}h}-6CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH h+rkCJaJmH sH Ffyhyjylyzy|yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyz zzz&z,z0z2z@zBzLzNzZz\zhznzvzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{{{${&{({*{2{6{8{:{>{@{F{H{P{R{X{Z{l{n{{h+rkh+rkCJaJmHsHh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsHU{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{||||*|.|:|<|N|P|R|T|n|r|t|v|~||||||||||||||||||||}}}}} }2}4}D}H}R}X}j}l}p}r}t}v}}}}}}}}}}}}}}}}}h> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[}}}}~~~~~ ~"~&~(~6~8~D~F~H~J~P~R~T~X~`~b~r~v~x~z~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~$&8>TVZ\hjz|hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[  "*.46BDPRVXfhz|€Āʀ̀؀܀  ,.46:<HL^`bdlnrtЁҁh+rkCJaJmHsHh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsHVҁ (*8>FHLNTVdfhjz|‚ʂ̂΂Ђւ؂$&(*2468@DJLTVXZdfnpvxƃhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[ƃʃ̃΃؃ڃ "&(46DFTX^`lnx|ʄ̄Ԅք܄ "*,02468:BDHJXZhjlnzh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[ȅʅ̅΅؅څ(*24HJNPbdhntvz~†Ȇ̆ކ "(*,.:<BFHJPRbdfjtvhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[ʇ̇Їԇ܇އ  02@DHJPRZ\^`jlxzƈȈЈԈ؈ڈ܈ވ "46FJXZfhlnvxh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[ȉʉԉ؉܉  $&24<>LNbfhjprƊȊЊҊ؊ڊ 02BDPRZ\`brtxz|~hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJZ‹ʋ̋Ћҋ֋؋  .024DFHJ`brt~Œʌ̌ڌ܌  "0468:<FHTV`dnpvxh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsHh+rkCJaJmHsHVx|~čȍʍ̍΍܍ލ  "(*,2468PRlptxŽ֎؎.0@DFHVXZ\fhtvh+rkh+rkCJaJmHsHhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJUvʏ̏܏ޏ.0468:FHLPZ\^`bdjlvx|~ĐƐȐʐ̐АԐ֐  024hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[46:<HJLNTV\`jlnptv|‘ȑʑԑڑ&(2468DFHJPTVXbdfhprtv|~ĒƒȒʒҒԒڒܒh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[ "&(,.8:NP`bnpГ֓"$,.68BDHL^dhjtvz”ƔȔΔДؔhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[ؔڔܔޔ &(02DFJLZ\`bnrtvƕ̕ҕԕؕڕ  04<>BDLN^blnz|~̖Жh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[Ж֖ؖܖޖ  048Z\ҘԘBDFPR(׹mdh> ph%ZaJ#hA}h}-5@CJaJmH sH  j*h> ph%Z0JaJh> ph}-aJhQPCJOJQJaJmH sH $hA}h}-CJOJQJaJmH sH hA}hF\CJaJmH sH hA}ho1 CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ'   "r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$"$&(*,.02468XZ\FHJPRr r r r r r r r r r r r r r r r Ar PSr PSr PSr r  dh`gd#Gdh $ 0d*$a$ $ 0d*$a$$a$gd%Z$a$~@|VijƳ&(RPd"0r r r r r r O r  r !0r r r r q$r r  r ;-@r ,r O r r r r r  dh`gdF\dhgdZra $ 0dh*$a$ dh`gd#Gdhdh(*,V\PR<>̥ҥ024|¦ĦvxJLN  \^`PRThjl024vx³ijƳ h2aJ hA}h}-@CJaJmHsH hwaJ h =aJ haJ hO%aJ hc/aJ hQPaJh> ph}-aJjh> ph}-0JUaJ h\aJB24  $(flƿ޿ np "(*,JL~h> ph}-5aJh> ph1aJ h1aJ h}-aJ h4aJ hXf_aJ h[aJ h!aJ hwaJh> ph2aJ h2aJ h@,aJjh> ph}-0JUaJh> ph}-aJ;NPzNPRTr r r { r r r r r r r r E(r r r r r r r r  $^a$gd\= $dha$gd $dha$gd $dha$gd\=$a$$a$ $dha$gd1$dha$"$028<FHJLXZnpxz|~ĵĵϞϞϞh h}-CJaJmHsHhc/CJaJh h4CJaJmHsHhc/h4CJaJhc/h}-CJaJhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJh1CJaJmHsH:6>@dfvxNPRTn;~udVdh1OJQJaJmHsH hA}h}-OJQJaJmHsHh> phQ"aJh> ph\=aJ hQ"aJ h}-aJ haJ hKaJ h:aJ h 5aJh> ph}-aJh h}-6aJh h1CJaJmHsHh1CJaJmHsHh}-CJaJmHsHh h}-CJaJmHsHh+SCJaJmHsH(*^`bdfdfr r r r r r r r r r r r r r 0Dr r r r r r r  $a$gd)$a$$dh^a$gd\= $`a$gdX$a$gdX(*rt^`df~.0\~ ¹Țȇ hhaJh> phgaJh<|h}-6aJh> ph)aJ hRaJ hnxaJh!Hh}-6aJh> phQ"aJ hQ"aJ h}-aJ hCRaJ h #aJ h:aJh> ph}-aJ hKaJ hA}h}-OJQJaJmH sH 2f*~8br "r r r r r r r r r r O r r r r r r $a$$dh^a$gd\=$a$ $a$gdg$dh`a$gdK $dha$gdK $dha$gdK $dha$gd\= $dha$gd\=~JLfh2df jlnF H ( ־֚֔֎}wqkbXh^h}-6aJh+Sh}-aJ h+SaJ hdaJ h)baJ hA}h}-OJQJaJmH sH  h0uaJ h^aJ'hA}h}-5CJOJQJaJmH sH hQ"h}-6aJ h{:aJ h\=aJ ha|aaJ haJ h71jaJh> ph}-aJhA}h}-CJaJmHsH"hy"h}-56CJOJQJaJ" fh "r Djlr r r r r r r r r r r r r "r r r r r r $a$gdz $`a$gdz$a$gdz $a$gdx6$`a$gdx6$dh^a$gd\=$a$$a$lnF H   * ,    :<".r r r O r r r r { r r r r r "r r r r r  r "r q$r { $dh^`a$gdh$dh^a$gdW$a$ $ Pa$$dh^a$gd)b dh`gd^( * N z |        * ,       $&`.<"\@BL`(֨▋y h|[!aJ hWaJ h4aJh> ph}-CJaJhakh}-56aJ haJh> phxaJ hakaJhxh}-6aJ h)baJ hxaJh> ph^aJ h}-aJ hxaJh> ph}-aJh^h}-6aJh^h0u6aJ/(*bd`b Pr t !,"@"B"#######{ul_h}-5CJOJQJaJh> phpaJ h}-aJ hA}h}-@CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hxrLh}-5CJOJQJaJ hA}h}-OJQJaJmH sH  hhh}-OJQJaJmHsH h%iaJ hWaJ h:aJ hf.aJ h aJ h4aJh> ph}-aJ h$aJ"r t  !L!!!"","@"B"""&#r######r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$ $ 0*$a$gd9U$a$$a$$a$ $^a$ $^a$gd' $^a$gd'$a$gd'$a$##%T%%%&&F(H(J(L(N(P(R(T(V(X(Z(\(^(r v:r r r r r r r O r r r r r r r r r r r r $dh`a$gdh$dha$$^`a$gdxrL$a$gdxrL $`a$gdxrL$a$gdxrL##%(%*%%&&&$&&&4&J&&&&P(Z(\(((쾲wh\PAh> phJ-CJaJmHsHhJ-CJaJmHsHh}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJmHsHhA}h}-6CJaJmH sH hA}h)b6CJaJmH sH hJ-CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hhCJaJmH sH hA}h)bCJaJmH sH hOJQJaJmH sH  hA}h}-OJQJaJmH sH h> ph}-aJhxrLhxrLmHsH^(`(b(d(f(h(j(l(n(p(r(t(v(x(z(|(~((((((((((((((r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r (((((()l)n)p)t.v...58b<>DDr r r r r r r r r r  r r r r !0r "r r O r E(r $dh`a$gd}-$dh`a$gdT$a$gd}-dhgd}-dhgdxgd}-$a$gd}-gdgdK(((())j)l)n)p))***+++v.|.~...............ķĨ}qaqaqaqaqaqaqaqahA}h}-5CJaJmHsHh> ph}-5CJaJ h>aJ h9UaJh> ph}-6aJh> ph}-aJh}-CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hG25CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH h> phG25CJaJh5CJaJh> ph5CJaJh> phKCJaJ!............/ // /&/(/8/:/>/@/B/D/F/H/X/Z/r/t//////////////////////00000&0(0.0004060<0>0B0D0`0b0t0x0z0|000000000000000000000h> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[01 1 11"1$161:1N1R1f1j1n1p1z1|111111111111111111111111111222222,2.2:2<2@2B2H2J2T2V2^2`2d2f2j2l2r2t2z2|2222222222h9UCJaJhA}hFCJaJmHsHh> phFCJaJhA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJM222222222233 3 333(3*3.303<3>3T3V3f3h3j3l3|3~333333333333333333333444444"4&42444D4F4J4N4V4X4Z4\4h4l4p4r4x4z4444444444444444444h> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsH[44455 5 555.505D5F5\5^5d5f5z5~55555555555555555556 6 6"6&6(606264666L6N6\6^6`6b6l6n666666666666666667777$7&7*7,7.707D7F7N7P7\7^7p7t7x777hA}h}-CJaJmHsHh> ph}-CJaJ[77777777777777777777888888 8"8(8*86888B8D8F8J8P8R8^8`8l8n8p8t8z8|888888888888888888888888888888<<>h(uCJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH h9UCJaJh> ph}-CJaJhA}h}-CJaJmHsHM>>@@D:ECJaJmH sH h%>CJaJmH sH hhCJaJmH sH h}-CJaJmH sH h] QCJaJmH sH h#iCJaJmH sH hA}h*VCJaJmH sH hA}hF\CJaJmH sH hA}h}-5CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH h(uCJaJmH sH 'D:Eh|CJ aJ mHsHh%>h%>CJ aJ mHsHh|ICJaJmHsHh%>CJaJmHsHh#hh{3CJaJmH sH h{3CJaJmHsHh\`CJaJmHsHhVkCJaJmHsHh)lCJaJmHsHh> ph}-6CJaJh> ph}-CJaJhA}h}-6CJaJmH sH hA}h}-CJaJmH sH hA}hKCJaJmH sH vvvvvvwwwww w wwwwwwwwww w"w$w&w(w*w,wr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r gdF,w.w0w2w4w6w8w:wFwwwwxxxx^xrxxxzz"z(z*zvzzzzzzzzzzzzzzzzzôxxxl\l\l\Sl\l\l\lh%CJ\aJh%h%>CJ\aJmHsHhFh%>CJ\aJh<[CJaJmHsHh}=CJaJmHsHh)CJaJmHsHh%>CJaJmHsHh|ICJaJmHsHh%>hNiCJ aJ mHsHh%>hxCJ aJ mHsHhx5CJ aJ mHsHhxhx5CJaJmHsHhxhn 5CJaJmHsH 6x8x:xx@xBxDxxzzz{{l|}\}r~6V 2r r r r r r r r O r r r r r r r r r r r r r r r  $da$gd%>gd%>$a$gd%> $^a$gd%> $dha$gd%>zzz{ {{{{({,{2{<{>{B{D{H{L{P{R{Z{\{`{b{x{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| ||||| |$|&|<|H|P|R|X|d|h|l|p|r|v|x||||||||||||||||||}}h%CJ\aJhFh%>CJ\aJh%h%>CJ\aJmHsHR}V HƂ2Zz&(.0HօHz̆Ƿwpi\\݃wwh%CJ\aJmH sH  h%>\aJ h%\aJhFh%>CJ\aJhFh%>6CJ\aJhhh%>CJaJhhh%>6CJaJhFh%>CJaJmH sH hFh%>6CJaJmH sH hFh%>\aJhFh%>6\aJ"hFh%>6CJ\aJmH sH hFh%>CJ\aJmH sH  2dzH<>@BDFHJLNPRTr r r r r r r r r r "r Wr v:r v:r v:r r r r r r r r gd5dhgd5 $dha$gd5$d^a$gd%> $^a$gd%>$a$gd%>\jlpr·Їڇ܇  ,.>@BDVX^`prvxz|~ݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿݿh}=h5CJaJmHsHh}=h}=CJaJmHsHh%>h}=CJaJmHsHh%h}=CJaJh}=CJaJmHsHh|ICJaJmHsHBΈЈԈֈވ"$(*<>DZ\^fhln~‰Ή҉8<@DF̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺毤h}=h_`mHsHh}=h5mHsH"h}=h56CJ]aJmHsHh%h56CJ]aJh%CJaJmHsHh}=h5CJaJmHsHh%h5CJaJ=FHJ\^Ȋʊ,FH̋΋񽭡znz_SG;_hb CJaJmHsHh:_CJaJmHsHhG_CJaJmHsHhG_hG_CJaJmHsHh:_CJaJmH sH h:_h:_CJaJmH sH hG_CJaJmH sH h%>CJaJmH sH hn CJaJmH sH h-h5CJaJmHsHh5CJaJmHsHh}=h&(CJaJmHsHh&(CJaJmHsHh%>CJaJmHsHh}=h%>CJaJmHsHTVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $a$gdŠĊƊȊʊH΋VX|:r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r  & FgdG_΋6<TVڌ(BVXލ||ďƏ $8;Ͳ{n{n_RERh6cCJ\aJmH sH hV*CJ\aJmH sH hfhQCCJaJmH sH hfCJ\aJmH sH hFhfCJ\aJmH sH hfCJaJmH sH hQCCJaJmH sH hQChQCCJaJmH sH h:_CJaJmHsHhyhh]1CJaJmHsHhyhh:_CJaJmHsHhG_CJaJmHsHhyhCJaJmHsHh]1CJaJmHsH8:`  JfʕxЖؖږrȦʦɽɱxl`lTEh$hR:CJaJmH sH hR:CJaJmH sH hjCJaJmH sH h$CJaJmH sH h$h$CJaJmH sH hVxhVxCJaJmH sH hVxCJaJmH sH hVxhVxCJaJmH sH hVxCJaJmH sH h6cCJaJmH sH hV*CJaJmH sH hV*hV*CJaJmH sH hV*CJ\aJmH sH hV*hfCJaJmH sH  $Jf֕xږLrtvxz|~r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r gdR: & FgdV*ĦƦȦʦdĭ"PBr r r r r r r r r r r r r r r r sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr s $ 0*$a$$a$gdR:gdR:ʦ̦Ҩ bdfPV^`fhz|­ĭƭ<"$$״צצצוצ׃ו״״״״״r hVh#?@CJOJQJaJ#hCh#?6@CJOJQJaJ hCh#?@CJOJQJaJh#?@CJOJQJaJ#h> ph#?6@CJOJQJaJ h> ph#?@CJOJQJaJ h> ph#?@CJOJQJaJ-jh> ph#?0J@CJOJQJUaJ, PRTx|ض | @BD&¼ḧ᧸᧸᧸᧸ᧅvkvh> ph#?CJaJhA}h#?CJaJmHsH j*h> ph#?0JCJaJ#h> ph#?6@CJOJQJaJ h> ph#?@CJOJQJaJ-jh> ph#?0J@CJOJQJUaJ#hVh#?6@CJOJQJaJ h> ph#?@CJOJQJaJh#?@CJOJQJaJ)¼ʼ̼ܼ$468:H\^`f|~BDhj&(PɺԮԮԛvh#?@CJaJh> ph#?6@CJaJh> ph#?@CJaJ%jh> ph#?0J@CJUaJh#?CJaJmHsHhQPh#?CJaJmHsHh> ph#?CJaJhA}h#?CJaJmHsHhA}h#?6CJaJmHsHh> ph#?6CJaJ.|Bh&4D~FB  4.PRr r sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr sr s $ 0*$a$$a$gd7/PR46DFR~&dBDFH02BDTV^fj".$&乮h#?6@CJaJh> ph#?6@CJaJh#?@CJaJ%jh> ph#?0J@CJUaJh> ph#?@CJaJh> ph#?5@CJaJD&(**B "$0<> "R468DF "&.0PRRTjx|vxDPbd~RTֹֹֹֹֹֹֹֹֹֹ֬h#?6@CJaJh8Jh#?@CJaJ%jh> ph#?0J@CJUaJh#?@CJaJh> ph#?@CJaJh> ph#?5@CJaJh> ph#?6@CJaJ?RbR<r sr sr sr sr sev:r v:r gdR:h]hgd)l &`#$gd\ $ 0*$a$<>@B 麪馜xh$hR:CJaJmH sH hR:0JmHnHuh#? h#?0Jjh#?0JUh$h> ph#?56@CJaJh> ph#?6@CJaJhwh#?6@CJaJ%jh> ph#?0J@CJUaJh> ph#?@CJaJh#?@CJaJ!, 00P:p)l. A!"#$%'DdoJ  c &AbQ(iqMʹLX:XeDbn]Q(iqMʹLX:XPNG  IHDR,,sRGB pHYs.>IDATx^ُ%Yپ{VVVeUu-ͮf8'/H q8 `z!jk-}33}q>T助{<2԰Ws'"G9ٳ-..N.//olzjg[+++ǫ} p'>{|+?|0swN:wJTlbzT=^ YjM>}F5sQل^ 8;vtwhwuv%tnU(:d9c<|=rFd-?σ&puvz6?@)33ӓS^3+'G/_:tM7W$4Fˊޡ0kyn{"PmzeJzo*DFMxJN!7+;NPisjѳB d`b(QEM igg0}خ]z|xt#r~~ DR B@jM`8ؒc(ވyC{2Q|G#lTpKڢ~]{77[y?ގ/D| SfE``Tnaaqnn̹Pg&PA u?x)+|è:%uP M+7ޡ:G+UBy1?E O_GC߿N.Q6Ji}^xh8;gߟ:;=?=9_Y^摃=,ŅE~B1a}룣ٙYJ\[[MW6}"aЎmb_Via(Wbd!L:P>rk@+F \;zzVsgQ2z_m8Q0Ve(3QQʝa0D!0c(\ZLq8JBTGTY`.%^sJU1LBx%6"w|oTNO 쨵 Q/+GiW~̝֢kvN|}i6QQ @o1G~T9~;Hy-sW9r:7 h{IYw)w5if>2F:zg>;pɊt{jQEፙٳŅ N ~[l#57\kSsV~q C9*/~guzQ7S~*P$?i?KJ4qQshHe;f=gh(#-x2P萻b DrI]~-Bq(gޗeTk11}9aQr˼3^,+@el?k_}:| 09UuP4^ e|$l5E'+2 h)4JԖL9gO1}/KKM8˔i{%ǴCW,gQéiuU*DF6_Q_ސu/=U+@ ohr=ai{h'qb<+yKCϋՔv}m}.);Tƪ2kTi9&aC1L#0[ʸE^ծ-CvIA^{RSS',`ū`/9F+/pB93 K KsS1VOSPv(/nsb(wug/ >J\^K7xL~KdwZ>LOLst ARtV6s+|8|cBm}2bwqy t-717hmT n{ﯮ.,0f)V̝ɦvӕK#L*P;w, S5vAȅk .ŬÞ7~:̋&~X7̓U;DqL^maL~ຐ04V#"1L' NPQ<$xāD?t[(VmbZFaNxEfF7$Y{Yo**8?_S}FQi|c/˷}aς˴R%)?91h>4[^Ǔ LՇs.a>tgs=-k?8M;o&~.ͤg]ENߴߞFԯC_>}vGj@JklgMmenC (IU|V2^骑liKw{b:auQMH{G~Pu| 5c7rkÙ?w:>KvE~iVUU`#wa +Qy>AT?:,;Jud(1yI9E!y-N~ưbNT5VG޷utj}6+C,A|lEWkWzߴ*҆ʯ7R>o$H1\>iXnlqI5ycJ|#a11 ós%8mvD[hKAvzw(M~#H*FIZ(yFBsNeRjwq qUU[azÝ9`z4Xzo ԇN(}}ae:׹M7e@ZS:\ښ_+PzCȦ&Lsb,B\4PE=K3祥Έ"<1Un]U4g!e}9/M%aBpY]~̰p|Tyŭhg/᫭Mc; I]y# qmXqtꓷU7x]A.H_ju1LJ!K& M זSeo쿂pM1P1,j U oԃo$/YNkmQcזϐ =@\*+0rkmL9v _~Fqe2ھsCQu4;|~Mik;}`]Yz-T\*H-c8{dz+k}|=T W$YƔ!{Pd浭Pӏ3o ${]oD7xEz[y<2"͈ICIU\ZvﷳC }dNPTGUM5~ZVөK7"׾q aQߢ>ުR:pe4z꠷pTTGS+GKKԼ6MA/bb嵂f)d]>󵯸 fLި2) 25({t Њ6cur:O@JVEFVghΰp/Usf=5^_^xgL[Fe?Oz55`ZB>n soj\BI2(%_w'(Iyjhs.CQԬ:9=;>:=\k5'_>yG@u]!Ck5bUkCcgxTUd .r7ba;vG~v̐Qs4}fιf7VH(@_\K'PM\~XXzK/ Ux]y#pL8cܑj}CjF5(bwxvbe;k|m-ndjK66nvMimQ|UC'bbԄrRd]VU 7PȋoNc*;y_]PKf퓻~Ε,gk~YfhWkvT}j{&P1_ኽB>gM/R=*FʡPpub~_Gvg *I#0x &oUL{4Z ʝT>uBaTCۯ^c8`N3)L1fGus\#rMhH?9#JGO'g\珯\­*C >RBc 2Q|( UÎPL%VewXjEʭ#GI*DZBHzGUSTpt'O5{Yq~.O'.S*AcsZf6FFQ!po }VAWwЇbeQ,A(og¸ã^1cմ75!sP>C5h2 >/Pf]U+&vX{+Rhᳲ&̗1?;ߜ#ELN]+h ]JܮD]@V1r~ܙ޺]捒*yWWX/B ~º6,3h|MȫtgP? >p)$8 QINOO_Yw|?qv:3^p: ?&ŘJˉ<[dß.;;=@zYvd J5^Q}I`RYψRHS *tV&e&6sc¬ YdF kIcS|U yggGwuˡUɔ 'd ޏI21xNfgN 3+xW|ݬx~trwolye/?{rf'f#q p5&NBWpJ>: [C˼3nCuE>~m ;0}-bfTg~|smxUٜïMܑ1`ceF'jIcHtj g-wv{i㢵pg'J<٪\?IaNMLl3X\m$ K{i?SVg^-2s-~eQrT2C3Щ5͏73\Hc>TESRԓtdcih'٢c[t|{:oLҌ7t-x\aWݗ;^<}ɃO_NMO,'ӯ|qni鍕ŭխeZ_,L|`s@'W6GNQa} Hlfg ^ >0>_+VASUAH.g{3yu.Y<ҩX'I*Q1WLJ>RhYPΎ?dmPXGGXgh}u9's3K󘠛kk[4X8h8KO8Gsb'sr]^X50p+ {v  |FMK[Ke7xFg'pdfRn' +r6LrejzK;:[^Z]X1?~ue3'Po8}FS!c) ~VU}}QQ~.O1Auڵ4< &^W/{AVVR#3^oOw<9[\:CifSX(0C.TLgN9{8qw(7gԎhjx(# Pạ0lmhf/)A2 f' <><ml@ߜSC:\#\ |`ι"e,W+_^f߻ť8`o~nr;` /W쌐/-a)sJ̀[{@R1z ?Yg^xƧ6pě-zVsE`M.yz~u {yYYҁokjTKbI=gS1Nd}" ƅfBaYb0X |ޱP&>y0lkqڂP#;fw@rRIp t@D$G3$Ak`g:l=z5bUZ 6[e~57&_7 ӯ8Z&&LܘͲ9ԡ?}J!S D²_H:'zDL(H\XcE*Q>ۻ;;{Rmf|yuss[[[ =/WW`f儦5x/114Ws!!(vK~U J$E Z MRK.GsÃFoe>+7(pZ^oXT( 4E,Cg8?y5vѣpaA2oOb__$h8Rq6TWgwVB к_uVsk(vO Fc -Bu-֕n2͸l4 \ gxl|ӳWh0 bV=˜T=Uf/:ꄋ΋Loǽ]JuBdʕk(I 0P}xx 4aT!%mF:U^ZS;SW"s~ VIv@8"I :ίٮWׅE83g2Y(: ||׮]ae=ytX Ck)FiT)SVz+@i Vyb >+\;bo487DΕ^y@$Y x ~͎B :vGrחdXYCŅ$58ģޙGGn0"N } 3c¡ڛ4rS;Zj_XOj kLKH˱%b[\XZ><<-Ǹ!C!ƋbWv2G(eɗզpzSV"#&3ieMt ׉/Aq@0d:"eÇϞ>}!lm]qGJDU1 Cq-IbxtLkj"DW"S̄B;NǗx#Qu%#ML$wCHNNa(#_\c{{~!: r[FO?wN!ED"XMPZsű"5aGbn|j9)sZl9Ү,<9s?鏅o6| xX\2¨R>\#]5, c@uZtev_١l#>28 O朡N#𚟘{ٳv73W_Qy>e V63gOSO-@~*B7&j#JIak$Ąr~~+[Lfe3"j/}-cuzgj}e^J ώF4Fo"ًY 2&O!"X_GK8{ϟ>ywx|tr+W^~s}}T)% f-&v szj7IE2g tp ٰP4?CDb0+a,t]5 xǤF܌8@R+TDP@^T,pɆI L7o2cm&/_.]zpx @)%/3JȲN?#(:FC155jVX90:YYk ~/b_ n"l*D#µ+;/?w!RTd$!%dckQֺ暷ldN{:\@ph;7WK p:za2W(<Ag1j6`x^ܒfO=D&1qA/W1 /F/vMG>0F7`x_ec0PSZP,(2ɣ`X(hJW⸕bZp2Vϟ?h zz֭w~?y&#dJ`HL ^xBy#_xln֣D>2$Kç(*~af@4}C*TUA[!%3$Qf.Myjee̓ c̊1͘ûo(0pXKN0&3o ¡&Z!\0pokc\̧ԨxJأO1ƀd\Xܼ;2s SEz8`D;"DU:={/>C>{dP"tĈ‱#DaR"Cj>gox ͬ2eco1Sj=責r2J@0w9tH9EQ&XU3t7+17Kr3{IWN^H}`x̦8iC-O?;:t{-{/yœgO0 vA昧).ƨb}* }%vgm?{l2 xŘ'qxv2T ,x`5??uZ}f5^Q Z+kq&ozg ?}J -;_Xve*~pvñ!Hr! " 09BBW;_Xs/gէ}'~w~Lݤv4(̢BB>HS;4M8Q&+"ݡ)"0:}ϑ8\1gWY՟:vB-DZ]_``5f6*ۂ5 BGKb0k/h$uNv8mmîc4z?ӟX}<,E*+]"j<}lccYlu.޷amy :7tlKOhU^oS9ŴqK<'y[kB( rEi  ֬ {FұKVmj8 |_|9〯n{Ԭ15<6@a97(Sm3hUGºѝᓲˍO?f>S<Ρ@)PqhBY&d<{qN&1 Z(GOJ8:~W_=9VpOzY>n~b-5-TTWВ/^cW yH7 A$(Tزz!0bp$+{tXwT_Є?1 .SR 12:pLbB6"a@ ihCClQ Z'<J`&x/<޼(f5);h / 307ܿO߼qw߻r.sڋX4NkYF1* 2bf F{_oyp)/R҂<&^hI p?1.ƌm`G8 XZXsNI{7JI[bv0A "ƎQ_|Wi\< H hUSs' M75yڍރɛ{1Ju~-Ƒ HC-@kBFu8a׎.Q σUB g:??z"EN20$ed\W6I?!d@jxKyR~yvah c\Ki߫y?ԑCb YhJAq"I:6(^39)a8l Զ0a68?0i50_ҹdRIS^*ᾴիWVֶw^u~٥%{3--09#( %b)H'6$-}v*η+ҭqSq"#(\F!={3~ $ֆ B-*ʥ5ځ_;N? ns|u|J wn8ڈO JFás2j$=pH~TS#$1I<:Šq7S,/W_=zOs*>eZDiSI^n+t\Mh+"-[6MvBTe@>Pi@-seBE c $XY[^yƗ_|w[X\Pޜ`i'V :hvoɟJ-]ښj&erKoTo >vJ8U52XSbWƦ{1dB"ivZ4f4hC!aM&I(Bt4J$0y;?G#]Mf˳Zf߉&َF_Az0,Z-cxAsroo|ݻw~V1Y@'J}Ȓ)@uN9n}V͆VUHۨ"ܲ#,*&٠p,1dGB*Ϗo3BOq ]U[x?zKa?1Qxz1 йMڊ 2gʟRevpxy o2?~B'OB($ŸDBYƄ6G9ڂႈ0-_[r"ܭ(ykaE6XUk[ 6҆(&"r90/m#ЪLUt%*1&>]h؂NS;խ_"6-QHN֢$ogMk-\d:.+sX[&:c/:Nr=d=QB4*Z].KzN&9/~ΎS'@SBw0Ƣkb hvmqk{A-ؤUXZ&R~cGQ1nT $}ڧp뙍RIW5YЕ?uL./|I$Э[s>7ߔ0 Ԓ}jpl`?Ѫ&h٢[h¾#=nڊձ+AJbܒ^ –RZmKj& 8 'xRPMژmU? ˹U)T3s4m|oWt&:V*<++,)`+( q3lD lln޾}{|;_bD ϰ(b=ErFdE=ULRO:lMQʰ_TeE%01{?z'dR![!7ᢲbdV8yQ I-?Go(G; HMo4A KCnѣMEAU ^y{em)&5C 6T/CPJ|qˏ٧_p˫kJ 6l4RX$tO3;2^"nY1@\3nh*i^7ZL6>. 1i-PUUm.2z,X_c5 tꊦM]B/QCIئ>N*a[pV^.+x`Xa)ag֨ń$ " N+!~tҥ$b~so T8Eij7 Kw`p.-JdA3j~AV6l(Q!g op_޻w ?u;2g"'zXW 8-Xִ'x NƎ F=@vӵA[JSxJӹ\Z3HUlP?S-%FMe' a&n[X?۷n0qC4$& BC`? ہW|5 1 103V#R'w?໬j1*m3NDYu|W`/0UJ +[)ȃP&~@(j hZKk6$!jےi:'}f-%&[Q"9{.|aP G<4|z9w 1 pyՒ*-Eǟ~`7;tE jP%H^Feek60 ⽄7w,%ZטBۓ&)EHhR.6 A;0Vp̂pƉ3Qa ",k7߸ǿ `XL`? < ҳ > *>_4l:r~ >.} ) mϴ?{d Ԛ ŽV zs* {!q HDɯcؿW#X.=," &(Ha0G6C+WVV0dȔ/g̩,樖  УTָ"O D}$EM *N.(MS%K TZ_'mHF>?Ú`:MH!ҫ0:OH~jPLT *twX?Ɉ, d1FZs~|rIn^b$ Zo`, $TҬb=jV-JKſ>0-'ضe@ 2ͬdCE0Ã`XǕOd H~*;ԘS%Ť!OBCM{*@grccѮUm܃f3'o~i޸y}pPB01G!-X- _T\Г>8e&pR:B٦?iI"v sT.@[dc bׯ5v ab,zdaTB;?91AJ&QV(u[[xꨚ$a)HbM%Nui<ׄ+\g_߹" zey3MMJE*F(`piE{cW<WۨI; =,L }?wWO*Dex!MʝjR+k;/ JB9hŒjh#;k);'Ch.IiAUM1Ʋ-κ񳾱zE #{sT>©KO/c!ϝ;w~_~ٗxbb E m7㑡=Ono:It,G|8ЮQ`>}n2 lpuz͂VF sRp>.k7RFI..JYyLFnu{k8j6֙H~A7Y\2E&%NT I`:w)p&k(@:LR ߝժIf`za65 Dk?N\Uu@.^Ll#w6$^ɓ8ǒD6RR^ֲV"LʉQqr7m ܖV_5Mvit4|"E@BRft@o"OfkXD9R*^ۄUiHRr=[c?29IQtF.#4 d*|k)V{ګ:RG^ pIƺlfE,*.>T֢fk0zjYVbӐ |8~#oM(D0etjDUH|nVH]ho`,T1yр]i&R>ENJ,34;eՖgs[HI3؅${萂WF&Ծ2 :(ߊSQ^FD7z|;/f?_~},>f=2#I)jN} ~ $E&zg3OLP3Erw Lxq A[&ANCo4d#0LS TabkL9`dښS񍊋QL <\<152#\l3Pr|25ʵ7,g-\Hr j/ B{^uf|bpV!Hס62P& dN!.wOӟts xGPoͿ%SFlNaߔ)f=?TSʷ}v8ʫC&g4Nm_kwŔ"$S11cxdjyyƎwqqв "׭Fa-l~*MUyU^Ћ7mwrc^fV+w+OG8#OQ bPHT,, u?`hoU)E֙)8n[ǡZ֮~=~lտW?d$")pR"OZO;  g ' +U+&l<(fquW׾h1W*cjЈ$).c HG$=bFI{aquZ5Li4Ҋ]^j8 ~MNsn@{Sƛo#ɵfL{4=nY9o©Q0%wisqsW#nWo0 k竓TJ=l)u[`ey#GRl(vP Ž|F)8x8)-j7Ko ¾c6y[  YMwyշ~Sۓ@'드B)]iZQӄY+fSfٕie}g藷޺($J#Z"S./:c$1fw2C`R$2SHnrw9+קWA!f *I%&&-;*C*'+ߟҊ]$dfvPQSNJ@D3̣^ 6VvZ.pQFx57y9P&&25@i7Iak"&$qB2ܹ/0˔ [n!+55TQ&BxTQ\lFt:f=Dsa=|CBIܦ:bLҥ%*Wquq^4V3'KWU te8J$tʪʢR!p%K: ~ud;g P٫?*-&bu 0]ipFpitUt~<ɤ^7;$"lMVj'ݪThs|ڇynBYoJ ڮ(;7fF٨cu4ҭyp|'}C2ɒ;g*vS%׾|g焌D-..lLc| W|2OJ`f)_Y:#2?~l/Hќ\R/ Hs\lCt>~}(v: 8˲d)7B49޲} LfkכVƘa5|K*R)ǜQz_VߣV"]-vT#o9Y:?`%tw _+jbxo[ە3Fd+O9*bJpE0q`lKG;>%nW|9bDbhɓgy h~\p\\Al3 ++:0C+@VkƏb F$&ˬV[9(='`;_Rs_}Ld7m[vm0OLRp@TQ^2 [b5 ϗ1V6J 6j̅[vJ1 s@آxbÔM-K:?`K2ue0[ױӓMsMC_ښP|ֆa1|1TYZ}2| s2\tDݗ_~@DN&ҁ "o _\[_6{+ه_QF И0!ʛS9 CXL$±FMNk>0bێXPgٞwY_A"_݄< ̮Mʗ>!m!Jt%'8j`#fV֜^K7GP#Ƥ !W)jHJ|wޱgngg/=zn ,ՆڏK*bh_O$Ibi}Ux)W=PWx1Λ }^>Wxtj|5rކitqs˘e`g CIȼ>$\,A,SLvu}+B.0k:DFZX_6r#cm}̍3U~H  #$HI۩Gӑ:J#4VIȩX"d,{3s {^ |Us;;Y}Y,ѴXOٵ&3L)ښÏOhX|í1tΦJ813G2_~LL Fu1|BI΢fWx3a1'gVC<ʅ#F%[*=/R|ۯVA`?Xb{ܪ#|S\D>q$)-.>?5Dʌs`V-B52F|~꣛-1_' 4#)6\;T^''I?l`b߾y ¤u(1 `2g,@S=p-eRhVf gW&K)j|_ƏJ! TSl⟂e\A{˃KJV,f]}EH$EDxhp!챋 SLH0& Tef!:=>/dS< G=ׯ\cj\⃭mkkD;qyƒfUTq0 y:Jbk߸}[ Y3FTO'ON\]/]<8 a`u8$}$lH{\{cIC$^xhNCvUe<$ !1:Q&Gi>jCdZqMK¦ )$ 7~h)|5};9EH5蔛HK a=Jm1\ܾ{igM ]IՐ&FR_̹D2'H8JQc˸Tc[d*<!yVWo :>^\W)䤉UL{(!j|h2 pvP0;<+f4:LD"?O9IvK@3!Su"d$x8X&B"`((+"{BH&83YɒCJdS'+UsmPm9$xN{Ա}BAmӼnɛ}W f;(j*<iL;'Rs!5mtTs4"ОVjb7uj'[9̲yĥ\٠i.A5#\EősYb2>RʾΉdt##c)G'Nꏧ1(z_Gz1 Uvʴ{&i.FIaRب/L:y] gyb*$3PWkyݺ{:2*l3A"[Vqx, ȯT)_k>XsTX:|g\ N q*6֦Pfi)v]ܤjyyիl>mڒadaVTWW3[&=_MRߟ6M* ;gR+YHu??$U)A|.'wi(%;7GMA$͹+6М NͲoqq w\8RYi'U2CM\sQUd"^@US4Q/}n@Xi?(vҧOZԅcˇEx‡3{/ I K9>ͧb,\'<Ö{-0<9JbHO)v8L"h81y7cah]ȈWf- Dps,erUb0ě0(ɠhg 5<*7$lc@S)gӛl!<))ʁ42CwYTk-kǝ~}{+3)oUhNKcҲ#X#=xH9~NPqV}d`*j6؝!{+f’hy4gXpeMv~&[,/0Y$cż~z֭ԭ0A`dh[#6߉n{y0 em|ɚ٬C\dF8N`%zX@cޑ-J[72SYzs^vl.Kݩ֘O585thY8e|ri(=% S󯴩vq7L$7: מ'YĈѠ - 3O2`:j|Jj -3g3 H}IBZQ+BA#|H! |ʄaNsB $,%TM2 th=rɝ!-Vm49#gk/ S3Z8l)ې8+QAhnjGA&   er{ОKLdx6-L[\&\DL;'` >d9\"s 7[%ѭQ<ƃ&;Ñ3_5!sR~ڹZN[4p8Wwaa v8WkdR' c)Е+D0BQH@hQxjރ(jDi~,l "J>HW;B Ff 2IJ&>cXc٣M3k{~̪+B+\De~ 7ż Z=k3q|{XUsk _Fl܎E\@uxr`/-SIbCX{:NÊ2>RhYb1C1U۪;`qDkV6xkie/:xtH?t'A8&0} #) C99At:оО`EeBPSI UL$R|̜i 5P_Z%e"zo<,Q9*^rﱱaIFZ!i8Ahu(XYl IМELrNɧRpi\s\2֨ k|~qtxd nuB(SMԊUPOiGgd(8VDpr@%^`fS")1. _;"-+|/אLıyb[ʻ@)UMTfmל[]G +|Cv ]^]?< A=kZ)a(`Fd['`wTx QS8]Y8@mc4J|~|whh~r$RūcF yMX3TB.?Ft䅥Cuc/yľQ+ 4ChTN$Բ[1gʘI|VT|EL)R ZY][Zǘ mp@ +.F_yy.UioCezZQޚ_E0^!`Z'Y^5s A8BeCei`v Ӗ;_BkU3fqAhPq1~JW(.X!@R #670PIf2# `0+cr 6Ҡ]K!Q|˫[n S}'q"b@ 7(s\^A[Dhn2Wsd7_baYƂ:ːzjz}}~ܟ$ +Nu66>ՃRól{Zk?9#ͅä&!E2*"e޳ Og0ql`:ڪLeYrna#bgLMo|~Ťj;=xJHz}-Q@f,-V"^ }ӎC'gTB\1P ~aZt9"U^J4)sc<뵯]|KZG=!P45Lڅ)A^,(\eDZcM߆db=r2鲆St^.[$3͆ﰫ8-Vޥm0iE=&y:?R-k0rGcDAVw\|*Fk^r`Hw?+*d][Oq˟}D戵lG }̢>2mFhW_:ESsZ@cb*sy@D=`,a/ Ld&3G+D]|eG8~enD\`X$b亄;qNI"YN2OU_v2=cSSP4e%,FiH}6'-J6耤 U%pK׮{}t3#p4s^_RͳPRUX$.s27Ko6pTM6/8=b|%s,X1+ ,bAL W ?O0XSeVY+A;UJD>R?=N50$A>@1Sϟ穴]LkWnܸLq&BS@_ND:#mRĵO\E #:&&oGRd3GH *k[ݸܽ'T#@śo:Jfϡɐj0LUoZZ5;'0'(k!Q}Kj B^;B^ht5J!En@˛Y볩9-<{AB؜Lćӂ;H_5K%bo=U;ihTP2m02D2BKOcHy=ֹ݊4U*pD޻!D;w#0dQ*De!Kqi ]Jd3@s{b {:_; 4i%?rClƤξ97BpJ]4Ay4gHp[mkh{G*<UAz" k'}. }ir"~['JA*=; ⋝o5S1ytwlHƠڨU!Q7TNҚbGb>~v1_dZPw29,4 Է~9G2V~ebۛ%w(B\+dqM B?>yJ尾,B¾2zVN9y?gȉ1E w%)aȾ@uߕK*/:,7 \Z~ G>#P~ @ ˝!]쉬KA6|RS'fMN 6cp?ZlGd\׊@k/ZvH[ K%1GR->(I#[7Iv|v[!8ToQ#uJ:F>r_VQo@~as57!|ʔ:*;\d?CB8I͖W2UbMNˮ6~/pɎpsa*R@FU޳a-g_D]̜𦜟tk9/Z&]صJ wBEJ̸㬙HiS7رҍ30|IM IC_X3ΩOIlig8^cEY!e1N-|-d15rdq1ؗ#e* 0 C{`R>T2uwv9* yJS,lj#r,[L 5R v95$7͚\Ñi47 C[X6Q\W橍D Owzfe9܏dnܾ]?曣6ޓ#st-@XTcOK2ohfRZ['&$[*W/ΎY lP+PKE&bERS.g+HʨG#ԋ p0BFϓe ^<'OX:9q(qn֫x9cK61 xzHRvDijjŗAqri,:smӗNww`VNjE"21%ΰj-3%B(D}X;Clu[NY4WenȚ:7b"o:T@`ƤQǯuDgc!p$ק0g¡<˘:7K-RxTP>fCvw] 9Zs Q' i;=mszB/-/,ʃ&6cɟG*|k{>o'|ds7ulNi6rنT*^wԅ06MۦjljZ&h۪hOUeY%TɼP<^kN!ST9_='ILcl+<LrsTlG:V\Y̪Gj<.е5Ԗ,8A:Ⰳ֡}-]fIA&݈gflͬ0īZstȯ q[©Y]C4C )P]Yb=jD`%PұʹWB vdQOU,h:?&~s&[39o Y#rD-JlplD2µZ[QjV[c4uT_L.0}NɶKd A(O^ ~SZ}?Wv#=~rYXSJЪcM;æ.ְ7zeY^Zd^"Q4ȖTg;Lc%ґĭ1r\5^v{96r{÷U %WCZ'!W'±˽yUHf /1a$PNvRJ@h)dAGd_#S ('$=%Ylv21tqyP\fh W#Rpdm+JG"Jy7Bk]]? 2loJU< [ -`ra5*eFЅ|z"k!f0?uIOIocKԹE jp3nOk|&Ҵjy&Y1V+:Պ*# $1\7+7*J\Z2*-.HiG) L)]6Ts17aE`bpYbQ5Va|kRqE#`P`&&8;5q&J!q\<33JX.AqXH[8``M4U=_jX&ծ9;ۤB;x Sp5 OYmTʒVuR4a}nk4q <9o#AɛKcS9ZK9NPb$NOKl0T<,='2z}mن(e&kXf>0b&CkֶjZiD`p Z]-ߥOumgBj{7Ϧ3:˝}s*z|5f|LJL1$&SJ=$ȩ걪 ]+9 sJY熅< /ǟ_= 8IExGs{١WhF VAl]rdkh Eʔ%6CNO8F"m8v  [-{B8bcV>q[u$Vlv1Std.>bUiug䐗eHLf̼Ѕu3:zԧ4 C=B%˲Vnx0[=lй9K/[~oCi*QV#5aq}E 4?q}`U["fìsj N9R|9't(4nt!L3n1ͩr]Քɣyug~MJNK̻Veu,FiGUx*Dv\gTR;+$u9~ŴI?֯M1ci0fUm*~W6]6 ?ZfWI-W^Iސ/'Rd|45e%ʕ8O˯R.ʥu8\ Wܐ2{%Nq$'Wudm8ҫ5~-;j3_p U9J t+V.\sd­XvWy)fBpװg}XdlB!bm8xp՗]7˽a rUo 'J41 O2xӑHKTVk24c՗/=zr>x'_^r1-]jY޳IZ}`=ha}n) Z4XXQr¦Ŕ~pxVd+U-ЀyZlf\@صf<>ZE<hc)JN*bSv?Ox'$2BC89u495-S|tGmJzM0F8>ZR>WWi|æٞ'^EjAh Qp,bb=N@ Nz-:?ϧhW/qyIbp2K(ƌ//ҫ nX00a;58NܽwgZI,tCecK J*|ȯˊĩ+[7bbC#2Qj|fdA7JGDI=7f>{`u C};4L#{|:9cI%ew1)]xjC*,OԈy^rY}iyIp+&bbp9@x}GQkKIaZ$9 9QJ ~[$tj)kA% -FDim&kDAܜX *C@(4A//rOR\ʛΐU;Z &k|sh VcX{ D`3gDY}ż֓'O!JOIJĸB<6"3Z~xQg+jUO_l@PxYgս}.TPHADß2X ,=QWbd6, VU)[ʈ;" fh%X` IL@nJ>M].yGJ '  ύ%ΰ|!lM DA%'='#&?C@VZ3۔KPDӱ1(k@xĩ(rX6TTf$v qw :_t,i#\2NyX|8S%;GO#8xcd]ԺjBIRX ~!@;\z>=?c9@ FLs%oU>Nșp֯E[Zx]:W '2XI472vxO.,;^7j:8.^ $Gn-cp~JWCf79,nh(!4OM4m >\f[ & -&;<2,絟xʓi`ޓ,bKu#B_H_̻ "l }SvAËcLI^Jm?ۿꫯXig aSw;'e'-#xJp liqyn3fM]O.r@V&h对4vl6"9lEp.^g!7\feh=7-RNtNVԦ \9T3⫭ƴ0u -;*ޔJ8TvjG B++Ȟ@; ~<箌<:˪R;Jc̆TF 'uC>t,x5вƳfL+Of;>3~NQkJn.nXTqŅ Oivu:+Y+aфah#E 8ߖlB.>1{E:)E+w(njwÙ+aJ -y $bcٯ1!Q~UoQi ޢLrѼ62?Ʀq)9}+1kֈC"R7q"K I7d!!=xxwg/|r{mrc[AET[3z:>iƓ-v{,y9;,[Ўd, +s{.Qĭ:hf[pF0#5`]Hj :ɣGs2t K~9Ҷ^;+I1ak ` $#ww+dښ>|vaB4GBҁ" ~/R%=, vqаi!ɖQnBdI 5]537zCc˜jnݬ^ɄyG*,N:ꨶ b2Qj-&G Gw%wXįnW9dQ>}')&[p2&b!34u:c>)_s9u|dq{i.]$@O}攪RWs?˰a؟A;Kׯ{?1/sDM6PVYiM|>pLU9t#o]Æ&\xz<c ȗئODrRA3l4C~˙BED{3c eE9<֘&gQS?lJ+ &;;{|[pc1lJվ|pK;(BkU\ψ8RȒN~fS "әh1͜~P]ｧW?gϞ$a:^ESNx#,J4*)c4'cI9"{%{rVbQK=kNbb vɎ`n4Ba^KIvKI(.t9"#gDfc\\eb.hz%BHJ 4ǭ++5?=8yQ-ܤӈnyg/1?>law}wnonn0*u47IqYu_?K rqdV7Gv/N[6M?h\ݗSW.MR0C? Hm"v Hom~5}cj³pZZ Ljsǀ[a'LM{fhkulWΤt4),2du96W|g#b}JVw--\yGqMueG{nB`D! }>vPUj"p[dS][*Ik +m'\D9] @Gя~)aet9D`J/rNolN3wW(a> vO \ŏ&P g5NȯItPG 2#&%}b l`6sGg?ٯߓMp>[zH2a >q}OjQGLa6Pv)(bCQ>u*9ux쑜&MtC *ߓu`\P/L}ɯÏESkӫ-I.|ħL=H3*>>%~U2{_x4l~ՠ[:f_̑G@YJ4?xϩ弚>F>m{"+K5{ofdX$G/dP̂HZ<Ӻm]ڗzak{ަ KwOh-9ʭ f%p  aqWܹV!soB-&Jȷ^J(Y 7g+ ><āI` &E_A4m3جPla4_2vp3iD50z)yYA*셛քElx?NQa〈:_92DMG7oՄE KP/4ӧmC9cHPr(ČToyX|CtgAMD(%;@\m1jKh79)J믧 w^~xm&fG,[gs Tm(B 66רFzgNk޽9>Vri\/=_rK8fY΂?I-hh7;q>-Љ#X~A8g`=ncwGZ(~sce8\rL[y:ivsci fr7 kɾ('{ax;<8h2C~urQjcN/*[֊ D6P5EX+3B;aco{o`&OTY$#xAJR $ GEV1%# "ki,e0rX4l*Cim0^X2#KL(lf$~*)fjqZ4bei=zWG?yЛi厃GqwW"jvc-fэ7‚`ЁL`PLɺsiʪ@Yxfx3ܜ+$ uf$fCR1ȃIN˫L0E₶dD!ǼʙĿlSVL,hd S.[V,b);:>R1+S9IBFS21`I ixLUT Vb(){3HYL=$ EXhk%1ҋ.0IP5E?.~{*r2&7CRf]/l@)nvQQԘXX.#޽{`qXDLդL6#xhu$E3d޼|ؐDpIm*A7UWDGK7\H]UL0db0Є2p](C29fJ(G/hr$*?q"Eø9 ؀"7˰YLӓٰww&R%S42UZM [[G .$.66u[{O.7b֦P!]ޡA+־=baYlG&r8-E"@`zTf#qYЋx&p~܎+4X!/rYsQf!tŌ%: FS+kO/;FXq,aHΈ$] @.N8 3&9wKMt]7W$D=&i(++:$@3UJs麨4\t Y'Y=u'dR2UZT*I|_^1ssj2S/+ʳSlύ|O`CRg.h2n_uNF0;G0?`/^Eq ; =!=V͍T>N%#q1n%,eb hDeT=^);_ Mg.&S.*K˽ffbr*%Tע:ʽ6/9;_1O&C>7Yt+Tng=$w,K ʉE6EpnɷpoUC*=3Mץ(G~d;_)}*+PU j[r''0lV&>5ݹ BKLcV 'KzPŴݭ>,bѓ]otlt~%:jK>H% iJ>R$7 |s Ew)N3kS~K)w:=.Ĵ}5)al{LC Ȩ<`~ryrA5'N Y9޵DUqD2e<>F=Umup׹ⅅNfHhB?!٣ViTSpQy%O:,W9s) 9lP>0LEHlXwQ`B$~+HZ?fAXͤ:_I3oB l6rNGj4p W&d.FA^1 <++-ɑS*;jG>၍bT3k}[BL@>̟zٕ6-M ;Ie^ҡv>R\U5нLyxkY-w*5+2[^!D.!htsrglg)K+d TB\OFB3V˼;KlQ%jD jC\ ?s<{̹K\ˉ"LUN"Y"ڄv{N0Us.Fޔne3 ҪܔO%|Em?5Yxv9 fb[POq'1l2{tu vnT&*Od!]`O"a )*2+j6;4rEMe,R9z?^OIS%a۪j2ɠ.l+d}ܑn`5]v"{^a @ӄ8$3- NU5Aܻ 㛓"W.O)-yq ;dwZz:Ϥf$N=_d*wPoLdsve=B,+'f8kb ې!qOq |:'o12eIDU⤌h0f򨭨O% hVdf3hΏqKsܨl O)GkTli'1©Rōd,XdwVdJ$y;=LбgRH!۫=^n=j~^Vѕڀ{ldɮUJHק>w?UP-7扬[jsjBۯ#f6}\pO)ŝ6Idiվ}0+kډF7 t8͐/Y ?hrH5`(S%*:+]+p=k3Uin1;9`_Tl6h7Zb ==1dOkFS^CVhP`:)4ͮK)`l6jՑlF۝.ԯNpu1q?q eSZN)=5|)EL B]T7K|}ViiJ*h+6{NHtf֦9 JX` 4po_|=i{J(u/bXY7赠v&8I. c9Gȡ-%rIv_q߰tEW Y#7ix$sB#/NH;DƢ|FY;,P0ZhA{o3r2'XdΗqu-ZBE2%2p|r^0#J.Hu%_ j}z_Ɖ Ͳ-ܶE''4<٤p9R2+Ŧ2 AFd0BRB\|b qgOmz>ڝfHM>ci Z$a!ic䉁t}h4 TWh ƱѝEQn(iL #k>PkL6C.0OL@KoU0E RCW,ڵ\~CD;c,8K$odL,$A*D )[8> H!d'lyB/Lbeߤei1C%W@A'mǺf+9Vij(&mf+Ym:щxhR@FWD/e:{p5s<:01tڪ ɾ)(ʤF݁1L؆Adf}}}b(Uz.c;7rL)Y"Zݍ2Ub'_qsM 7X5c *s)rui54 x'Ome }V*;^B!qiv$]ZDvrfsll6í0L1[Z/ 2Z_`PY=,wP[`O̱ 6$[7G=휀2+e_am%{?af0SDHڌ̖7WLT-}'KHU[ ,c\|KP8t.vV[WFo eYfl{ʿ Nl3I,cN5D+`OvosMt-gs| )b"JjsQڇf PePq҄.w:LK)J,5R uZ%m-}fQiyJzar8$;':0׏T$TUT'+eSf+:] B{J\LI1T(\ 1ahb^/v [;ܿ~&qf25i/=/( ʕ!];(퀹ߍO^{R<݅i*JMT!K6=#aK]| '笷 56~ `#*{H˘Psk0'ƥ6H`!AbW^UJ:) ]'E!X˸Hl>V/ὶ=|>(F*^:s;fTO"Vnd'ZAqBs(ŎHo(,>6mT HPb0>etvye~br@^*2:#a7v4uMpҍ3}I~0y}cT'NkiFo\W9g׏Ԟ|vAhc?lǺ^(*8H5L! [uřF'Pu&vw9HAl:yjxG d.ow6~7Z!)_B;mhN>J~b7̈́-kE;rQ~(:7;(zn ~se:z34#=I-LiGG36;ly¢1*]h~3:ťS0W'bv>4^ms,gI FVv.PH2k{IDiHk$Ɠ-C1jByt;U4\AS$ӳju3^Mx _)p'8H,6 6ɣI B\.-M; IuF:&zR41SLIx\nܼuCV()R檨0IN~?鏣l:c!PSS#~q. d2Eauk.5 h E (x;$YDB%{D8Z^MNaZ4لeGp)#: !yϞ?7۳]jy TH瓢Ё/10Nˆ 1ڰ}Ƅ׮ޠ+Є~i*fN 1du#cřQc4-tK9QK-+ɧISO&znC_Iai1)rvso}\,4&\0$&$KȞJNhMAPO/. _(-UMX1\nQ2YJo^7||^fVW}| ,6FŁ\lf(^e]OJ})E;R15;O=δ~P_YX7Z,D\+k'W\@2&SUĺƘ@OETh D;>|@ٵeL~nfh юhIrɓFYQa2Uᔄ) o+Xwmׇm5m.-|;B\*Dc(RpC)oZjx]s{qX'6xe]Yٯד\h9羶Vۓ͗6O9yE'*KuOTaaeK% lMH֮"B{;ܬe G$ø) I3'Ěc흗pP]/&9f^*)ʂ mq7GYp]CX>vQ'ޗL{!O9fLRT_=?sovPjd'է1e(%WtpkuHhGq3 7LmN hưK+@_GUh%sV~U&Ub݌apjMd*?k۳>Qor[n2/b܏P39 Blu&9rE]o-k޴F/r ݏM+j*0"ʪ(7z5ixub5?q+ȋ$ :=]Wf A{; 4n &v6-0"X(H%xSoOH0!/nKpiG}HQyEqyjшHN˷[s-pG5["ؽ'/hkdr;{nӚ0F̖ΧK9mo``^Py)ir'ѳ_[^}Saܔ۪hYTl%9jv6<{^]n!Ј6Bp3Ȏ*5vgCCN|%_ij.^3nmK;wܽ ˯¸x\12I8<&6/mWS܌]/_܊w]LeJ@m*/>\Ô\Y2:"r*6`[ x\tzchðY"x㳓͝I,R9f5!癊K9f<;}yC}oCz>jSFrXEwy= 1s}7tdjvUo3dXg? *J fpS˯fc{O52l$ol41t]W5 b`vg?sdfLMApsAh+7jt] ={VnNYJl)iH (.yMbI: 6unLkqK,iZ-޿M0ӴH<4%k`[D&.jIrcGj\-^`UfI3-"*VW2yZmCkF{fJy\\i,r6ldQMKGLLnxa5m;< PY] CʌDIC\yl;w6~#;*J":KG;&jp(FvJ@u(Wu-@v+t ^AQu$1YB'U ĊcV1mM~(F)%4ٟ~{># ۱aR0 ˫kWYw}tboPǔC=*`SƨpK#K87O~iF/D{<g>8?\悞a3dϝl "(MM u7+3v8[kB6 Clk=p<$SJ_j*V~#_q"iɒӦIdzZ=Ă8,>{w D{HփB:9܌xQ4)OXC4Ɛ1Oۻx:x>xlﾤ&u6q̃mlVl"1aӥaiAՕUA_P+DCc^60NL-"^c;yi'>vYFԮO<99E""'1daag1MUi`Y*IZ1BjO4RlY,a.y1ͧٷu;[7*bGZvG fRQN5 nW )fg'tJ/uDRQnk"uLU + <{v,nQp@cSkXO2^MںU&y*qme+[39fʝ@ = ԔlGN32 DzEIsF6gzWW4*B×'\__^c}.3{, da3{'@sf4݇[R "T.{tdѺ9ݕ+‡",й 6{q Qje9W|M]ct%BǕ%DzkQFs@?c ^-Ur>4J^NO gc4}Ua&|?JkIϴ}gg*MTk'ϓ6x9]QUݽo1gF/s:Vxh%yІ:ԉ. ˣS#v3E67m1W[kfH[\EJܣX4G$9h"~a\<EDjt0isӣ&MUx@3ni]N%SWL)zK7y|8!0zKatI :]m6dT{֤rOp s9J(8|`{C~8.)Xx#mmwP/1*ȏ[ifKSVɝۗY!Dh}͌]չk`Y;1h[^fӊ sJd96;mPf>nNMMn{(xR}f%SjɂY B7"&?D%CmzӑnrBQ^HԲjA`7a(}bNkֺK7;۱JXTGvnNFqLyOz~V5YA[>wGDWnThhSd6'sgY^ʦډDs3%[ 0#Y)yLb5spEj6ذIZ|^vTVǡqO.,!BjOi0:JE$e/@2#)VFϽuZ 0TR sX+Ӗܪ|a~I9g-_SԙcFLa`0޼<3+(N ͪ5Zhcd39O $#ͅ&6$IDL]3Yy%N:+Ւ9ss%O={4zr @X(L&er~ wfk$t) S&<ն4 ẉ@(*<'h# 5&i#D`\b?cˉ$cAiG#׆n|'E >0.6)0!dR5E4{}yY N#SY 9:r3v&@`e‹{F Mj_o ;61C@j4w,xwPj G2dVcяq1Z3NHaӳhŕ+!APn{cxA@O#DB樲fxL(o~)Wu !"7(~5{*6,ƲoygYd[4%m<cX̠Eh+C!,w~9Ci ʰltdVwF g<~g_] f׊<7akx.[Փ" ceFiD5s1Bކ/IqoZX0Y~% *)T#bY!0I]|e! l+[K3hAlKR_1D׬[{ت N :1hwhޣkф$n%'&g@[J T>U솺"@x )ݻwa 嘉@(_BhcFcB@Hg%#觺[mVU#M}ĴТH=ΐ3<*HNb1f4ե Fֹ+<.`hyԕMXyc[v}9ӀO d0\n<.,CvYӣRBs=>qވ'ER; H줱h,uQ uDdDY6<4|~hA%3:=0a'#[\wt5f+YwT d4/hB<3ڳ5+]Gt!=pJRB B>N]zPcʻzOF->U1a-F \cJy{ 9>㫼8wv5T~v+^&*) ~B0v`j^~Di'=,+|Ŗ@Xc\~KƗtqj`r 5D1[q%F:0fH[J52Tilk's hnuЕ/w=g}sG(O+̢~c)]9ft嘑w4Ƅ8ftQ9$;Ed {1o1SQO#Ϸ&'bL0r]bpTNmN>*/7gR(eT0 "6;|-:ܳQ<8T  zLHZip.rHP(4ƣhv3B =s1t^ e)e&C L~ҌsjF<0_-H%Ђ[RXoW6vbwyLXI*|L("7hqԆW&kgKNs97E¾3=X[]k|ѨyB(4/_?a>45ڑcBһ_X2 lym8#a,P"B,x1䈲gZmil ŲK>L&֐h`TU[$XZIHj\pŪWªteV+2g(ټ~~q~cs rm~{_NGir"2[lPM$piyCf0/Yp.αRry@(:@ПSWZ#8M*lR SXMQ"CFkV3+)P\˧6 F%&I1aKaF qbL+`ȹٕEZ78:)GIMD}iIIiUg커^Iq 7h$b#enB{O?=^u+nO~)?iRx~n81.D,,&r0A/?ZD4T}+4,T32\VɋP8j[[i69[YA*d~@0tY'Rjf6>Yc3ys(@DE*QC}xk6W6X2*8G1L +£͹jVK}l1-ihA۔USߦ,~&yEx|2e1}IIJ턥L?Q=dhC9Eg0Aˌ͉Yai:Wwy]H+3=|Ps'F$``. L$VUF~nUucmP_a]][Æ@pE)v]49QƊ#e8Z߸^<{N]%?yH16Di3B偀pɖJIPo32&َ&aB9Q#dz9e} GI?"HoSv-SrB^s3j{A#T<Τ7FI{aqtx0fy~"wht0GRF݃Ϟ./1vz3/$9 <~UKH$N|Gl'-L&2e"w k՝o!D4=E1jJ%vըV nF93 DӉ.6cuL^olƪ/Z)qdM{4? P= .68icJIrxt5shB+=CHVk9}g nJr)fHɺo 2v1.D dPx/75s@9 {YtȎcN`%P un::wb{ ub9͋]8#NO:!|$Ye&ƚZ{Z(`pAaMH1_0s2&c6Hr]1K *|Oƀ&Ԥv{"G&iIOt'@U _F~7KDx$lbmVؗƞ"L&^bX&b*MUIHU8PʣD+4͔ { 켬X06X(=z^cO|u2ŝg £AY۝`-Q5D4 Q=+ 82W'9H uy.' մYS>5$7q0,9,w] :9Id6.G9됵N#֞͊2ى)+tirB1*\YZxG}9>Ne#di>`&4 5llJiK2Nk[x6SHQgUV-5w,Rɔ}˜Gǃ>p{<9ދc2>@66c89RɔDZϘ-U"ڣ~O'MuM(6l(Op%5_v",z}.+eI2Yټ kIa4!nT>4%ܜPEQVִӝN/ׄKg8}eEy\;,ȧ{0_ BTI(#;mj>㛁''4+?EqO-,´vzvAI=ޕHQnT!q@#4QucTfsK2QKb"'z|YL븭`Xae&p 8t;:/]:oS&SFBY`X IܬdM $}/g)>뻒LfXk8\i%9ɒ]۸( K[^'Ge8s^%:0/ \\q®Ŀ)S =~'YluNu%+g>'\F8Q*ykҥZ!?ToǗ9jQkjXPA"kWB.Ic4Zv`2iQCOzٱk9}+M U&$2 x\>K1<_/~WX}3iicB(;J"rSE#7D\N3P{IM$1":)(9 -ycrY,=㽊n?j33Sl;7œ-TZ"fwi؅d/Li'x$ՑQSLJϞ#)&xY mwWKFLQ4;DV1iTɛWRe!u{T!1IӮ\Wߞy>*JZU ļ[E"j/j {&y 4` jպ4ZfX]>FQ9;Đږx }lW6pq\MZ]z}d?<_ Rl}!:J}X(ՠV5vrkHkb5lo* ~U;!(ep'( } knʺqUǻ`y&R}ٗL[K kZm厲Rf !< k+2rum=*1bRN mJQ]ʌ)m ]z0( sNӯֹ^!QS)1e>Q<;z A;™gΜ.$mV-ms.lc'BΓt/ővTv^jWWƞՀI<58nRČ8dio{Vfd m:Qk/<))5XUO%[o]fjaT3-`H-+%P3fG^S3f*<-eYBm:1D欕FoG6FO ;p7aZ#Zz#SzI^4J1%,+U*1ĹÓ4=0m7pg@Z125ex6-Ii>|; pL!5$hU18%+_VȺغij( -fy"nky;#IqT YzvD.e٩ږRy1pѠ,fn\z9,MMqZE%-bz.R#}۱Տ%"mml( dOc$C5Sg'"5awjAВVi=uoh<vI94{2'B}Þbv ;ݠ`{ʼ-bIǫʯh_-6(5F{u\=bZz4ٮ>#NȪ(M)6fl栲d- :#9~to"H) .m7R_ xgPj/߸qIK랴<1z&VsLZ|AЂ@Z ~ zy녤St+8eSkb ~c 7ܫǂp̩jѶ^^iufg<8>szSF!5$5Nb"zm%Y>]~ ی T(i+ Զd[x$m(b8ˁRXmМWW6[Wj :6TDZD1.N#GZQ*eW5dK+2˖wY-9 xՒ=]U]euǮiUwq&R@ILgj;?d &TPuJ[_ k3seJj WGz.\/ 0!HV@C1XO>kRLS#+J2VSjCL/$T[\=Y%5M)6LC;KZŠ'-Ƕķ9:}LL)EHjiUaY$cH۪|HzƴF`άbn+jJ: SYg`-́12 @WXc>8&, L9dI10 c69H]sNY>rjG 8[E Փōf$bJNC仿&M dח3)}/xH'h@Yjq7_}Ng]zڭ#OB,[izljhѼn_~B5 +hG8Ԧt8Ѝ09 )9ߎi=a ;36[J9"ByRU-8gz|A`9g(/;%m~S-H{Dd0Zl+[rshVg /WۦmU D+lGֱ TC|-ѽKZ{DQ M ;>,q[-\M]jf]ӖAjAjr-~25&y>l͵k@pGg? R S8\{d? םM9:V2p\^e!.>K/eEs(0O ܖ|ϥ?{@jMT!! PO(^6 i]XbZy|!o.U4hBHp1]< xdGW%؛bJE[gsȇXhjiKc !O]Rfc( !S a65bL1e֭G<&+o v{1Y 4 Hm͋cı͌Ê"mSm鬓ɰhzCp$=zd8;C)b*T}R̰3r>Mbem{pG-./ nV*R{ÞpEGk=%,(0د5$hx-][A#R:/ ۃPfOE .vLưc,S %I<"}mRxCd<렚-|-@%X0IDAT!uw=gi۞߭ j8,PyY尚.ZYYѶv[!?nۊ* XPb薛lj\q! jeXs,[wN\vY³Ǣ^EHX<"J$skiJ¿掲SwHӁmQ5jYnkm/+Ky< -N`+e^AZHB=WzxTv1b0*?g?J%Ԣ:hF-L1H-SO0챒Jy4oclY#{ fjߣSѦ5LW-.]ݐgN5Z~ Je`-u30 Rn@74Ss6*UmBydHKN+Q+4 ˯am1=={0S >{Z{Oc Q-@ȴF6GbKs?6CP9le.ɤZj:J0-+5?4tFOuNeX[nȴǭ8mdϙٞ*#2WV裏YzXD;8ļEVt㫚tOӨ rE5W"Xl^L%Q`SgTB RgW+:`?HmWA)zݩ\붤֜[tҢԣ0RrL6'HOWyAN_oM0,u+x/: * ZGn 4)P([9D)O&uqkϿo񋯾yئ-t" N,ަ zGʣ{,2o{U܅kd3D J̈r(, <ӘCI@Usb0roq(Cqx<os G`M+gUURx#M`{>!PFTA$ pNTEyjuBuf0:2Ț7̈d˾'#,(ȴطpOO?BfpH@eHA04eW0D۫(kDS:~˼pL9`q1nJbovE \3ת+}Ȅd:wv.L[{IU ӸnWWs>Ó'N^~5<̦fh:z ` IMj,&n} mSU27-ʙOT$hRl;Gj6Yl,t8#>f#CS1RF7Ԡ~uh*pӺ"ZZ$Rڻ/3}-NEĬC!#|@.|,k/ur2l ^pH8_Iֽ[Ex- AxD \zS:!d2jIL1Mիy5V$fc++}Iԣ7|w5q񙋔؆I+SK֫%wTw.8m@؎*56Xq2TQ[g?'/*N[%Rm@X^%qӭu+Aԧ=db] CR5Xy&DeϣlW3 = LrXG}ŗ_\MmBn{ L[l3Y*fջti;3P_1ґk *8 enl*LoT]@Ts8R9na䕒TR7M+ dQS=㹣Zy| BG^1 _E7`ubDWlX`kٺEX#;Th񉊎x\`ٛ4C 1V<7oňdRJQYfZ$Agʒ[Ul%m؆@E~UCj$LZ"`5~&oOGpm25+jW|\MU"iB%Z2ߊgfd˯7;rHS2RAHWڝWv}K9WtUy^V}U XSo'bȗ^rx79M߿5*4IS"ul[rI¿jhEpQyiA9[Aa 㣛ƯBgoBٟ aؔq%^͹F2,bLJmȩ!D4<8}љEdJ3>͸I5VOԐ'w_~0d7WSCb$OĜ[cH|jؕbvG= (AIB"1(jş*&LCֿc'22qjbcq)HyHCs)_z_8`H0e>MCnyَJ{F~/Ԓ$k4JvT!.ث@|=;&*c5yx=51kZf/׊S˓&¨mW؛ ("zwww;&b4.* بVFS{~Ev]OMJV52QI|bj5B11i=GGOP-? }\g'Ҍǖ_^%'eg/ЊKo7x7T i-j5"dP+rwu`湽>GǏOp-ȳ٨K0 h#+HT BV;NS"hq^Hȯ3;V!à.@!XҀHF@&s+TO/*jTRlrSJb/A5ENϔѯQXϵhQqK&O#ն:r>F@kjr8?@XlG@hx8==Pبk=j0_3?蓗^~Lʄ췲ǁ6wVY95רUlR5VdU* 2öW%G׈Z0|/!춢AAh 6,Vܪc+V?4obܞ" (B'Av)hfSgf ٤he ׉TL:yՌgV}n֞"YupI魊Fc$jK;WUC#>1:yORvs߱!bDYΖL De`~ÅP%DnZR*wA%dbIjz\veM<:۰N.a3 Xd& ogκʠwh;pbX[v*誘@d Zx,THZf" 6n.8oׯq*u e.1)"V\X06x)cz$[6<6c(1HFޚM#7d!mpe6tװ=LZ!7.Usx776"AܺIooq cCu:3noBDXENն* cgHMYˏ?:0JYZm^72n =[u[f,-%Uc7N{큧Jy'_::SHdMcNA4a7{Pm}޻JzO>ͅ ǎIw!{7ǎ۵3DZ尿SZ{d첄Ւ-a-d(O@;l&@`2袺 [kYYR*|:s" 4rk,xo@2lZEo38OS!x:Zwya Pn 8vtZjЋ1B[6Bml>jq&%^wF OKWHZ)?6Dr6{)ǚݭbE9sqCbRf/`aC.K^s `nyi7@V&)" PDN>h5pTF/ѕΌw)4-CdD&HCz`Hk(b,N3XQl H&C*U\D($/":ЋNaoY%2)R#u%dN6驌a^OCj_!;|:bO)jU^QCQg9+䡨Kxix#̴oۇ cjXMҟO*PeO ZMcV4k,~$~؇Юb": mLXE{ bHɽC"we4#ބS3K*WZ)ԜIQY{kb)~rՎX9Qu/gOY1_T#8 +F 5ΧBWAܺ8 k"A :3 HU4w+JLb mu- %pT'Ksf,tzpaH-)T} qJRR0]LqHC 66J&XיERDY.kP'cM%BW#8@ߩy;fX4CYms@W$>uJ_$(JAfgeoЬ-r5vJJY?fdޫ'=C(fU1V"˨JmLSXS7 V[u=HbɀvQ bfճ8V2sxh d/Ґr!H3H#sà.gwlԦ\9P XK4 ! +) %B{YNe2UItD3-)piT"%E@n%C\O=^JI9Z] ҩ7p]Lq %B2㒉W"g?)TXx (ַ=ᰳ5۵pu];ExphJqJ|'N1ɧ3N$A Փ3f'l7Q-Lӧ*w\A CVs )f^02RYi2 r&UrmӾai]vrqsiVqN0=$ĥP!d)UuQ}['!j:~"VӊB#Q~5vT"y m'iȖO "vø!R󒭰UziQ)0RWlCksD}Kx: mlI;+2HA2b'Omf5k|F ^GDj4^áC6_B˯=K8kdPN.^]Q^lmn ;[(XOr=2,?CW$K1%"Ed0z,nDнQnB*HJG/{\k -'nJ6Ekأ2|.bsZwM(Z7.|!&qܟ>mS[2Mzvto5;%q|]# &VeJrhҥQ* 8FJ0ܔc9 Z̳keYDkaAa)3^ Fsbͽf'tzE+af&r`b 3h*EǑ-F\a\d8 "wU sU~ 4 T>ix AHgD#JO놂,EOG򌈬H-I6k+ z=U+1f"2H  yf~27_$p+ hEft"!SmkߝIS;V#ѼֶaN rTsQLIhStDxS8MR{P ,u%mv@2ݟ%U?Є4<+gE ʎen7kH0& C>MU1V-DssJs*-UȭlI19 wK{DBvZ+/"i5}}u RX%#xRS*޹*E?(aB2jH!a~ ٺ6IW9D!*ʛ.LhhF!?_=8ͽG:-7 m@f[G(2 +p8Q>It≄va|lc"zj*ǽ+֑E_#"P˻4ZQZ`в]=m1qTU#YOR:w]_]^fؙQHvF4&ᜰ 3Zn[ NpBy:?(W$&1U!osFxnKU+(3|aZh L]_'cc4b-DUIKQ,P[.þ޻d<zPæiz^s@ `PiRt$R^d  k^Yz*SDF$CYvv YHr:P_Z`ʡ2;T bٲ? 'Mk0 .6fҭЂʠkSрL Fhֱl]0Y7jֽD*|]EpEk8P>bX6͟4Ȱor2 +>yJ_h__$iYFiU@Lbf0nw՜rEl!c(),tC+QQS(E@3UiSF_s"mD]z=s4>OBL)JUDq9hxήݛfjos'zz6wjOJI,+.4n0*Xo,4f_iq[̩uzGKiPYYz[m1yd} aQȌthG֓D=A91:+34 !%[OE)M+09DeΦ-Z.O07>e6hz|mg C9{ѝ۷ݽl;~<*6\D% ;2~#I۲gy?}S;QZU=DЄmyueh^|Y5qBjqVÌVs\2PϐN=|-γ?~tcW4Z9KVQ:GZ`S:_]fϼo8tk T(<yOk<`E;d8dԄ{5G /I6}?ٶf)PtS)G2EQud/wvz'ʒ輕Vk=D"*[YzȮy0Uzerz7`xlMVkjo^&@lXu}i[6:thn=?]V %j6aZ9T2S] TnmIb0\xA|+CX];*/>i!Gl{HmkRz,nY16uzJ9[.Cn Ì]VضXq oܸ0I?b`&tevI.}ԓJJLJwfu+!nl=s)]'grH/ :HLwL)dd ht<pXp]h\5[&r)&o|pr ٬#pkz-mЖ鯆flr âqzɎ뭨>pPdF## +NZE6}E`7U;|/ϯaժ?P=Ip#@eJP 7uK`s mk']{fAg6liOY&P[qqﰾ+6UC)R+SeS BlGGh'6tQC >|l!QS(:mX{;f܋w$Zx/}w _:V[U>>C4%7VMw /{Fj/2""cQ؍T{k\-`FDi K.BO; Gq*7aph=}1ǨǶ5<2H|vIQ#uTO&;ioOd~CTݼ T ΩOFt(_ \h^kXhI1, ¸vޘ.C͋RdS(Mb~>}=C[pq6!}=-Ulm[9vtCR%jlٖwᜫ C@uhb hU\#iʓ IiDVCNk3j$*ddHPFj RBGnJJ:DcdneO"Bc6-:6 # $tT1KRRm)#ĚG1)l>tRR'5jb Q!Tf%TPߎBKn$'!J!jeCl%2Zz*p:,%hJ:KI=$ Sڔn@wO:ZXlcMBذֵw[8dZH$x0/ƞ#h8#U"#Ң%rOOh&h={'uFZ V'2 TЗwy{Wkz*K~0|#dr E5XEfyp)Wm!|_I Ev%:va*i$ՀPӐ ZG ѱ?A6+TdԸ<`E>ia5m S 0(W{("j/j"\p MuuLrU T|"*ʢlwjm*WV+r}SGT6r=o+rߵ=ǎ~wqXV /T۫ sA@'Bv mN- r;ߜf3Ĺ5ߧmv  scYZ[a2*SE{ՕBm^rj$g?褑q;ݿU r)t:hz-/Wd>!qiWf/3E{|^06iv.EMي3N=Ӱ 1:ic$*D,.={/)$oc].R^8zEۅV@ј{)=+Hw%upnɨۨ-N:FHs>Q|RKhC2)FEM,3m B(8=4MkcD};1C wv)lD6LҶ̣ lnllW=zpXk9nuHҌ6]$[T 9x =MYB",1p"hl(z FO ~jx -K(B"8l@D.y S=52S˚ݣ%p}*qCI ł.1VE쀿c gζ5 qz֍sgY>tݡϮ޺z#0ʥCYni9lS󠱈{dk.4\dW*y{+\8΂u$bSZ|0HYTIyMp&P#ךW#RvD(7EJA*|T?ֲjA9a^ׯ}|p q%>Ҷ< wA6B5 fĩwpFaVL!g+?D@;Tc|t+(S> A#M%/eX܍8qo4hS|% p$Zpuݭۀigr,nݭ{Z>rH;| BH&н: j*$3P:_'y q "`n ̍nY"2r At7l[7!sg,C:|ɉ|̶أBmnJ)fڄ|g)ud [Ͷ L8ym)v;<լDE։}c[,Dۯ:z^\>rʍ'!LuS<. j_:|dP,Dhj^d |pP)PQj@n`c&jM+s՝3 ϣ蜿j [` 0`ϙ:D a9'O1u{+N)`4oc{%PJzӦWm`3dmL-43X,WzO(T%]9ޥwNMK3TBE7U7j &Q9MG)|o{1J6ī V HO;~oqEa!^9[\. ҽFag}/}AKb7-=Z:uNNrl{^ )8rlRc)/JP^-\lCJȁE]7384Gx?h 3JږRg3em`*rn$9&h6@y{$GC,s՛51Fiy~'Vu7ۤ 9}[.}c}PaQ1#dtosUV$@QJߍ I#ǂٞ|U^ыo 0?1zC {J)# ^D&d۴bm6z1M &9^~61Q"Ajp +GfoB W#!p<1`!#/&Fjy~k&8I$yҳTwS ,×ЖDQ3C]3\&vU,^ xD|Q)I⺬̢VL5N=Kq<\ugx̧~RS3/K/B'"nC!O|)h:^^*׬`?Wɑ6i]>w Hpi6)w^oc+**>4U^LY^YztQ<ň?QMuXaO/:*{*q̤ V o6EJ(9ae+ЋZ)NuO$To۵Qz}T^JgQl=Q_aƵCf\k'}w=`,v0a?7Ynul|b 5PC,ieGr <> t0Hz nшvq*؝>d;Ǔ=`u/mDd!wiu0S19`yPR˸!qsY(| S|NsDz UEոI h!,FYå F"yժpwC'Ff s $r ;r3Ŷ.䩍uһؒ_Ao,ǟ|¢mUziHlC-w8K0;Tz mSJ7h2UEK ñe_=v~3]|nW~?aוch PPWpsp%ijc':/!#իi`ur9FNI @5 ,faHJI}zDab- irĮWb# zI1[Rȡx5 r.܉p }]w l^L,RSz!ƑTjkbm콃I^4($V6O1IjXw_XfD|XCf>ӵٛSAA20*IP]O ߭W|*;8TZ6Mw1DPzj 4>˙\9)•6G9Lꯊf*󈚮OlQ IG8v-RȾvsP"LY!Hg?xw$o zOn:ٷ%;7#lH/9'pMAhJZ>]mCU6qPo\Qdp8 `: i/C'ݣl[j{KR[/u?9ZyQ\'OB3˝8f^:Q卜7=>5CLglZ CF4rȻ3fG!C xx7uG?7vGݦU kⰧ%K`U_Wrߊi΁wHnT:(06x>3nx߅VD9LqBk['}/ J^N}Cųs>= zs3SRv$QO8^FQ#6+KC\~R5Q+b$y[B:CP2jq)yrW7ި|ۿVR[#Ӌ{:bZ=q( Mn}ly1冤IaVj&3m:@1 SH~҅v\V}Agqr{Z糰O؃p _00(6`5ƈբy@6Mʅٱ+OJ~JemAE{WԲVd$l$r3iԕgzGJ v#okN=1PXzK쟋^m$D~ *ǧ>TsIM# ,"1T^p6tR&ϗRَbTCkCZ0`xZ !VoԊ 6unO?>k\9µFG!?&Z_zf2)ۘ Ckm 'R:P42#2k"5},CZ\gGin8\?MZv"ge.G:@Vk)?5S3Kj]N dee >ǟ)Ҏ- j}z<TU6:TIh뙐s洅MOz,V ߻wpI߼fsku-o؄XW]I\)9HlOYkUt.m 겷6=6|V4VqoX"ztp츢YYx AJp87\!P>DмhhDbw]%TH|k}ΜSN曯*<BPfcNyrYf0sav{œ8Ygջw$2QRL٭)IZ:#$ p{5eZ?/_>7Mֵuv b\hBvۛP5K:Z]\}V p82OSV gFylhu"f*cC4uswIH  *Q&$*.Uѳ\=w,ɾ["7PzE9قnڞw=`*dL@Ui'Vᾖ&£ꉐdZNd]SUк!6oa16x+D_}}ȱ{ʀ P,̕[O/+ $ km`ͻAdJRfEd 'T5'fe"y*YT # 0D@2O=j .*CbY$7Rkk˱+/k ~$& l '<LG8(\'" A<Y̛yDzۨ+?tCcGttQ.췤#`o:s2 @F!v0 3VDg KvL` Ly1^({R \hʞHHGu=LLJEOruW`DW)[)FZG&#{um!ؑUTywDΎiLl[ H=Bd*XJgcJ>Ecl2iatze4L*nH£ac6F*ȭORL`J@(JK/9tA9>Qm߃6npbFe^z^z^-SĊhj*~ׂEF_vGcsc;߳Op`,6|q{" O,(?E˒2VԇJ{MlV&$dYTC鉡m mGYD6&PIzw  U|m~Z">LpQoK&WgeX;ki+$W0ȕ%5LH7~_K;{~J 5UukuJܻVȊd@/KF4*< 3v+BryxS& 9x6=]:lu*X;Oa٨[5RيpE' $JԌKb+ʈl,qD˥/={{RpY~R 8(+#x0:=3uF) w.)2X˕H)U<L) \^jX^XSseofԖ!H/ ?Ytz qBC1L)N K8xUz:No}9 믿~)NbUE51Z ,#<- )!>yZOB2r8OEEQmL0tK{PXBi:XGT| Җi֑LDf,>q?ªERˍt*aAnDzb'S1[ Fcq*dbB{t83fۺ|cZ[9ΦԓSPMG)VG?Ԙ648D/L-+^ {Z?KI][V~2ж;1<{f_uN~ETaH&}Ο=yCji;Wb{SLedD~2;etU27~Txz,z+I?x=zvhHgwW_mܐArBFnx/.RdM/k9tm&RM/Ml^ˌns$dMQs9L-;]K6_^WXyV@%ەJ4Z+k\Lͨq1dze<7 AG_{Rb=fzY i&8h >!K MNI[zDiT4ȖRypYOtiUzE48BO)=uPkI{G*^-jz嗟=S̞Xp($ԺU G%͙ZGfe ?چ1m=L&}] }mvB1fWX ˎźC7^{iңwciVWSp-C 5WZW(\ϽX2C{rHbӊÙSAZխlbofIDh][zH8ˍ_:+JJ5>0Msn%۱0IlMӆKYӍU(ɘ P(1<-Gnp EiR+5h]d7*Z P6bU.ުiՏMc5y#u977o޺2{ /vQJXPbNZ>z  Wf7&G G5E=O=Js^F=ik4ܞ ʻm)[9kGdD*T I|`Iݰ]^rxrwo2Hkׯ=ֆQUvtMgZ#"^FD^ڑ=j=+E a|4c0%%q[yC+W7r`: 1uЁc,*}x(kIȨ4ku+h -B ) X']:%&߻{RDd1"hkP޻Ϧnژ>ȴ H"l@G =֋.$j_Ȅ;3V+ym|Һ:CڶCwjGRִZSNe!V&ݽ}#~p~W_~jϿo<8DS6nlܿQdIm5@QkɋUfV#Ac!vPQW1*I0R4}?]08jϙmSbeڷU ]֪qj&T7/;u5DkW\2Ap(lWXPKksΥ#Z$Qʱ N=ծzQ˖>+..}rā-n]j)m  +X-:5AM g3nkYB}~mW1ѥgbBS쿈D6#1m#ڢZ$ߎU%Re[km m6|ꫭr+QTCY}wcӟ|Nc+kGWؔElUVez)nxojGZS.AR{MBPy Y ]0,Ze&@pZGyt8j"+}G͸ɢRw5K~Òn߾_QҊv^s)72 ,Q tMp: O"1Qm&ra[[e*J;%>g/Sl,DthpyGnw.^dn pN8Az΋Dl^䳗m߇zAaH"A`QQLz\ͭ׈3Qu* `XmUedG5fjᓯFUmjڹJ)kr-Kn _Em1(O2+ݯk5{csxs(&}!ϽMUG_@n#.Cn^$ S%˥GѲK7&lt&U9`-c&"gRz ɐ$p.,Xn |b{XS3\h R< Q14FO''QQsR|o?~$+20HѬ?=N%ޅܔzDPGo.wiFR@o:w]no;?sɹ5[ <Dp©ꎑ%TJF8ʧםi-SBN`j&=zȯ 7`TGTu&b"D(|$|<iُBO.&cF"u*hQCZ(&#I|a* r?O._vۛ[tF]Fҹthn'g }.\Kksz4V vc&uJ!L% Gr9^]{wljFcf׌ވErfaXH[f2ʤo +4$:ɖ.Js̤XzHS7+7]C}bBþd52=BK^{诡V4qzQ $GcBQ 90rQ<}ᥗ|-z.R8]AsUa]p5׺<ARz۟HF"KuG "$@n6΋>s_s?xum 0^ n($Ң,z}/_#Qi0-}WzSL~ D}5ܐ<~/טAYJ&²^*{`y]s!T 8{)m11+}bKͶ!;Uʁ8< `77n2mS/'~# NQ*MKGAІvv}Um"d~ghJDvYpC2u| Wְ1hxK/0һUGVMcʷOG, Ǫ|E$AE9(]/ZD+ҋ jb'HF/ DPBOATYؐ.AtߨVx©g2 sOVN)x:r-˔~;FN1F6Gc^?X*b/@]iK^6Qߪ*^~_fVϬx^[U*!V5S>BQ1T)R@{ zjX%@dJ"GFG 6x(i˟|&GIrObwC1`"'µo{?7 Yt(NH/M|+,)>o22)ڕ7o<%+-;o8ΦQyiZb.an8۳u.pǎxSbz^=ۥDMaWFERQ ZW8hh޶S4Gy j JMKջIieZ#VQ(S- NҨ)kI"hl eEUdR62g ?^F jMlr%"Nm>J2}cW#$pYMt)GJɅpf$'\gRtg߿N _?gspYrcH/e$"^ {Ū2ދ&R"#ڢ!-Ea}VG2.D)٦D㙑{y"1 %H'TVybQV>`0;BJ&l* Mߚ{IF/F> huoom|gpLٕ?a0?A,J@YxPuC8ݱ)/#ekH-Pg2PhfXrDzmuGuz/O/Ȋŕ Y(ɆM n,H erWSsmr,k:8K'?c%|E K۾ * ):OmG`)u1%o\JDJeqe7g#'0C]K)5+`+ݢJG2{a.r0SN toj2 6)lK#=M WŚ&QSoDsJR̵°'V%Rz1wugƤmբvd Y;y)O[-}d!9ӈ++wݧOU3l,mjĬhW|E[IP5p1 qy:_n& -)ȋ[7äe ƑFShz Zn<$ J6n^~{[}޾yW^o}7 ֞yy<6h6DԧuOlę;;8H؅K×v'+jQ[,w#w 2߭:̥g>?i| khtxhMVk`Cqhx*8, 0 LֽWbd;o2 !77n!'O2z{7AkN-$'0TUƧbU(#IZJk=byA ZBҍ <*g/%5uD&QuDubYmOȿ,WX#_vL}9lU`-Bb#/c(#{ ]j5Vk[-OudeqBujYU>zq I8{  %CJT$W49D#* KKڕx.7.o^rW'+чGݹ`(+G/Z0#ڑ Nмְ5g&`>mej_vd<ͯg2+)?{^+~$Uп'VOu.nOϖ#4jV{2Όfv@j[YQzbu{㕗nnp*{cHwPZ g L_Ց静[#ԩ&'9*LŒﶮ ɶ/]߫Yl_f~tv߁66Fuk;f%&Q4SlRȐFY{A /ZmQOZ_>^BSW`0ax\3/>v(v &̠ۖ^ /Ei[Pm*soͻQy279.z؃P^ǻpc6 򓾓k1t+< /tYVdc:=d,:{R=~bS;E0ӮxPQRPUg€7t_9{kw>SƫlqèV;o2\cXQ"y"pDVvYL-`چExyӻjEE9[m^?r P(ڑawylU ܵYԣ<y|a0&X;(#۔VIQҡGH!oT$4YOjnkZGJZWQDGF[hg6'q^ks:Vۿoy>_z%fiZ^7#sE(kK!z'"=#d̤d)=^1؈Pj )2LlUzt> mn n۹I6 ns{L8G@Ӄ("$87d_mCq^IK1sK1^Dx+I3LjfꆳN'!sU8ѧck/? /spй 癞vgY6HL3+U6SU쥥ϰ=F9L~ ݔKQ3^<ճ:9`k3[x`]1"ǖmo>s8ؽԻta-ˀC~L#+DQk IKmoܤYo&seH`-KthpzçA!30Y Y>%pGHѫH̾`G:E SGz-A s+߲g?mvI1QDf}_:Zx粁6X BW=c>sL7ZSuދ5`GDqRgLLmE`Pϟ}W.\C$k|n! ֖҄W.#PI~SYBӼLAtJ4ǔV…ܘmcfejͣpګtDeBRJ!t\µ/ҁ[7ŧ n/_'?7,,9@wIۣ{(טHIad]?N=3wռ;lH])iYSBj_-o!x~Rlν|V( &XakZW<# uΟ^dk^FX#@=k&0^|Lg;$Z f:hg" )oP$)`H;gza{>Mqp6פ5d.,Dv1TO__~ f 5MLhԡy .-Ju}y_SAޡ 1O2c^lsF =;$0J<^\zz\_77.\8_k_z^[Y=̋T;3 gQ~M%kiWkΎU;BWFc_+UrV~W/X7Z5r+S"dS*yrla~&V&Cz%S囉H9D~1Gk9G̝F/nӬF NZ9{no_UΊA67_~5GIT:ƚmRg+j2TqZċ"j‘EifWkd/e"w2Cʝsz֚g߳8tλpom'Vז%5xpb9arfCWnv>S uyF'CL8I yykOGF0zQ_F D!I`Z=gw}o{P/KM*jFXц̡/q6 b:y{pxØ7D#ZoCJH ).'ic}K1HPpb3ګ {H=g!De ᧘W^V֥NQLϸ{_XϿ?oN\TameAZrcGJs(wAFq;AۗHϋH])c G8T)j6Q #yem,h.1o^s n9>쥕gOS:]Dyk3dq~]$&MKqWAȩ㫵퍃Bi׈Lb0T^O]uTRhx j9P˚JڦᗪUKDʸS1hn1:_G'o0DCNhffZ#ptNA@>A d_"F풆,@؎"?Fk+)P5-m6f-vUegUﱴiJT5tM DRg`{uclw`nya$|Ϟ;n2ɛl#Dq3f3a؜PY9ʏ8Wh#7Zqƒ+ [vۗ!IF>/_ʢ&|%lVf,{U A:qm:0S6-FWX4jk׾w7|i'ޝZ?z[즇L"6 U˯&9rS{Ee:j._VFTبR$ү~jP*Q8Z:=Y]ZY;|ᣥvum(,U*QCwm.|/4Z+gJFKji>MY9Δ*M2Xmv߀~cY{̦7c~#rʂ ŠYgB;['VnpNNb@Ul%un\=*\faj캘XTM]Y@Ð Bkԫ b`֖혴6veꀲZX=Sb#0c%;tcSQMW\cf-a}/; ͌ }L(V3ԢD 5XF};nYSB&̺G]g֭N/*^^aS嫄o1u/>Ǎߞ:y?9 x~g}qs keGXk#MMP)y^;.hf+ 9Ϣ;nn} _iTgVCByPU#aJMM_h߲#8ZbR"r J ՞Qf3]>T@$eĽs=T!{¹3 堋ӧ9؇"ͯ(j ?m.cl@^G6pnuo=T4ćFJY: )O.pWpjf nnΓHe+.C|7tu@tpv;Y~t| aK牊Ccoݸqʥ/W_kgpٍ[uUm֧mܺ$rsxo&51FԛL 䖮JP`'T#ۻ-BA}B!﬉uU\w#6y6h&q8r[o;!8)Ǐ9}jyV޻A_g7215]n qUͿ+v)-oz4%i)@jp]$נ1=䞠$3Gs0ĥBl`m1ygYOLO~,ǭWW]ly]#XU 0W?}/dono/0}Kq!PS}7K=o*P57=(+#'ˤ@8ʅ=6xQx2}S}=f.,jV; Rwwzey~0oG|u9{${Sj11[hEuJ(ܻJUc*{]yySnEm]Aq́@:[*zkh.,aU4%B%ѡ;˂լNfD,wd~^ڼM$67oܺgNWoNVN0tEmuZDD V۫yᡇZyH/|F Q jZ_AAnJC5Hˣu4ڱHͷ1/zml1}9 #m~%Aш R7k*]FowQ'V8>ቓ'N&6p믾b6}ZSf4 Uն׹@jI+帍I rT'u߽v(_VWYl[ZXT4`}Ay~r͉kF UYc$`&4)hWk֟2 zpD#gN:F.>'u~ٛoN~{[яmW+s ^ǥf3iK?Y@Qy^q#!/x?} kAǐ #m8lrt|yͬ'<ŗ_qXq X"3HZOB#[Mh \l(Gvw0L2dخHzS9d(v/*VK5vɵ;[\EgO۷U?\[FCc]Z]0J HNjc_1qV?]b^]Ȭ6PXַ]'|ħ/dQn֕rPa%צ˭ڃlRE"#-8V5&}m]^8 GXZt.Z| W^y?xng?na*bJSԩ[5|[8xZqd.HF𘦑I~V=dkM˒L#剓dү~j5m9XBw}Bp /zDLaBVlmoK77A4c.k]|xk@xV`jvߡOR1qV-ܿKr7?q[PaTu.in_1r|Ϩ ;fyR7 'InđH㺹/q-M 3Ah jU%5BAhEn'V~O~]Y>N#g`]f}⬈}̘!)Y(*]; Ӕʌm"K8J6?F [*w9ѥWk k粄}$9~k'N0c&ʍ) {d^M3[@8šj&X4/-Sq$KŖh pap)*gЛLըEt]gA@M˓~Ao{B%@(-kGuu5Ո ؾcp¤!Hi{]{kjXȱpKz|-3<[mZ4]5֐Gn7P 1tk{z(mզ;*lo5Kzso`'=xW},+8r&(6vG~R BVyϰ !Pb yǫyE ǸSEńKښvtKID Ps;K3Y: f6@8ITKU}B@H`Fsm!t/@T ̘޴mڬ+a*(&pmƭW||` _7O~~yz73ϲNjymQ_ ͽ5sAwǶy\4UtO졨"0[Nԧ5^,a_?K.ֶ`,aG 0DQ |xʕk(6R ƭV,z[T4ONz/,<:=8S䯰~Ё7o"׀ih&gN:ił:vɤ-h,뗄6yR.mKۋ53"Sta@+ > i?1V" lmomXwU0v3?z݋nl8s A_{[nY:{o= %AvvanvY55$0!A>a5Ў$|{—GYK\9HLEbqӯ߼L]w]< dDE$s|r6~vSUE>JLg)")5v#B =ӧX8 gu}S"uwk &|#%XCXj#"5~ OP+*h59Uڔ:ȘY Ѝ?H%hms T;@dFj_UԚO1X#M϶*wMx厭 Ϭn CQCzp% G{K? /~ܳ"#?ȭvg!,|3u [13K9z 1[;p5խի#נ(>hV-1'HG̦mO~Me:"rp XaXHi8ڍ 3>s4c:ϝ+5oGϱZY/oQ>ZVƼܦR۟EYL׺5Wc x.P M[:r򱥍-+N"֬C[4>:P͑t*+Z\X*RuAFk's ]b[WUr97faCG8} ޏ¹]>, cyLd]wYާ>ԵydękQBVB/ 'x>FwMz6̶g ;a[/x1t>)5Y~h RiX*g\ X ^W;kK5coeN]u;{LmkApjɓgM|"%(0cx3K!^|믽qIW^}w_ze ʱ#`JuaUh)a*y֜B`Gz JHwd5~۱qD{ @δ>ߪ_ NW"sE8Fɐ[9d,8XK>"0"-'<1S7 s7NwUs-HgY|ߦ@FU/\xe_Q&73P& >kStʎqpTsCk ]z0#R*:qցY犂I:j Q68}.w?dN&K@|s%S9+S%vOPk K!W@'G6RqPX,kVլUxX3k3j'-$I8wԩq>,e5`'UbKB?8w/<|3ϟҥg.^wBi/ksUf8YCL'dv#za76nΦFІY@`M~t0FB''E>|a\<߳\`Ank?^]yp![FXgDe.^hJf͛o5/͛~` \*vv%X57amvDj)@ݫ:L7~(Y} LA"Ӡ:2׀=*xw]{, +T#Ўed;2eL fuMP=:I@ȧTJMOK73B0ImmdsKInkttNʭiې5:u~)[L.ȵ-|Nns=UvѢA5aVsaN)aA wѭc+gӺE "!SݪzEN%4KAH qm)nq}_uIVs=k:]Brw3,Z܆#cw@'-/5W*W#5/]8NCo<:}S6k˙Fzvjċ$r[E1X(60PV?2Sh?$'"/SS&gWtGz^A 3nP6T穅.4F(jri @FZ>u 8)eiQY?̟[o*2Yk={A 'z,D?L8^O>3yoKlPK"Oq‡ +Qy?7AϞ䱄Vʶv>@OYcjJު;2VSFI>y⯏}r(' vujXΌ/3q9'O(Ӗ\iS>ORc}K9l9VLf;hk6W jk|68/9xmkp.1ikTS iiP&=i"Cymp\PiW_Ž۟DG< EUζ޽B)xq^4-gApmмLĬ51}RmAWSrdӫ!ӿ]YYfRUaQp"]>k.s,G#ԍj>Os07.K)rL~.-} k?ߣwM/DmOuv#6;'1>E(X[  c/ #c>O=?1ƴO #꽑ްŲ/}Zp\h=C5m0KS1Of c*نLmCnT1s_%kݭ.f~ %od B~&֎Uq9G^]]x"T?1TBRip!Oy]`ʗ|#琯Ldxƕ/?ks\Q@[,ۿ{KIp--rWmnj#` wAy{/q%=ln8*E3fFd꫷ d͜$})\O)Fzwėpa&T'a)`$V$eK]@rĹWvn}ҹקj0bSIJ5u~vQC NSqT]O)MÀ>Bߏ*XVM_>e("e89}]Htx2I]ȢLG*O޽ zP{ujmO1W+"DfEF ?Fѝ*̋N,4(ǪD!2_YEy'cI4(]s:P6Ka߫u#H.]fQtg4mO¡Vq/C SNґ4/VAvp1Wdϯo13O=wQ#5u~"v)wJ^k[eOA檪#c8@[`vQv߿Ccbn'!EaT5_Sk?C[E q.vou8\wf? +fQ=+y+rn)a120?﫽{ ^8^ګ% ͡37&)XF`FR㋋B {,$5Qĝv^㒶WVg{v{hwi?3ܑζUZiftVJmF %zlG v=]v/d^^e  d duٲa} jvvctwi- 1_fe~DSdSӾhocwkslŞ2;f#rOWhwOzs=e5,.' ީ7lɼ8MHs7~b/sEdDy)6yn ik5b(2Sw>] QdK O Q4fp^tl~^M= u֟JHpXާ<5y,a{Ϩ{oKrZ'Ol sk?5hL+O)GB @ȥ9q*N9?[9ʻssVۖ MC!PdckwTP9VCUQfTT|\ZЖ>Ӎ0bgtrQqQm*U W0~-mLkMPfەCEZԍ m9+G) 2*oCxN5 nv _`/ϧ}'MF2wߥVQ*4F ;7_X/%BSGs1=YLF rj5ʼny>)sQ[_Ժ]d{6NKy<ޗC}zKݰGN1.}w}3\tc5Hp5ohB,mvnOa_EXｽ"/cUS(_ #w{=*T }Ef076q^o{7O&d=JOl{!﷯X 7Aϻ]KS:I_-{ERurjn=m-IO hmva6(SR͙{S^Eݥ{k {%0\"p ܣy;>kIENDB`!8@8 Normal_HmH sH tHJ@J Naslov 1$$@&a$5CJmHsHuX@X Naslov 2$<@&56CJOJQJmHsHu\@\ Naslov 3$1$<@&5CJOJQJhmH sH u>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa LB@L Tijelo teksta$a$CJmHsHuJ2@J Popis 26^6`CJmHsHuZE@Z Nastavak popisa 26x^6CJmHsHubC@"b Uvu eno tijelo tekstax^CJmHsHuN>@2N Naslov$<@&a$5CJ KHOJQJ@OA@ Footnote ReferenceH*VORV Footnote Text1$H$7$8$OJQJmHsHu>&@a> Referenca fusnoteH*^@r^ Obi no uvu eno 1$^CJOJQJhmH sH ubOb Short Return Address1$CJOJQJhmH sH uDOD PP Line1$OJQJhmH sH u@@@@ Potpis ^CJmHsHuB@B  Tekst fusnote mHsHu8 @8 )lPodno~je  p#2)@2 )l Broj stranice^R@^ VkTijelo teksta, uvlaka 2dx^^S@^ VkTijelo teksta, uvlaka 3x^CJaJDP@D VkTijelo teksta 2 dx|cd1f7gMh jEkrs%vXw taxx?Vn!"#='(:*+&-@  !"#$%&'()*M},q Y ) < O b u = + 2!"D$L%D&9((a)d)<      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<c O L%a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)a)d) S !"#$%&'()*+,-./0123456789:;@< "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& !"& ""& #"& $"& %"& &"& '"& ("& )"& *"& +"& ,"& -"& ."& /"& 0"& 1"& 2"& 3"& 4"& 5"& 6"& 7"& 8"& 9"& :"& ;"& <"&&;Z3$Y,,5L?HS.^5apf?muI}~1|J4>t{  !c(-4;BMJaQRZqdlncvyză)@>A))#     !#$r xs b!"#$%&'()*+.,-./0!123456789?:;9:;<=>@ABCgyz{|}~>n      !"#$%&'n8v '(Iq+Ry,-789:;<=qrstuvwxyzJKLMUefghijklmnopqrstuvwxyz{m { opq./0B'(:c+,<=rWTUVWXYZbcdQ^6'()89m H I J [ \ !"#$$$$ $!$"$#$$$%$&$'$($)$*$+$,$-$.$/$0$1$2$3$V$$$$$$Z*7,8,U,V,W,X,Y,Z,[,\,],^,_,`,a,b,c,d,e,f,g,h,i,j,k,l,m,n,q,r,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-A-B-C-D-W-X-P8Q8f8g8<FF8F9FMPXB\]^^^^__[`aaaaaaaaaaa a!a"a#a$a%a&a'a(a)a*a+a,a-a.a/a0a1a2a3a4a5aPaQaRayaza{aaaad4flfmfnfofpfffjmmmmortvxxyyyyy}k~l~m~n~o~p~q~r~s~t~u~v~w~x~y~z~{~|~}~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ .LM߈ 6%ҟ_JaƸC >,#$P` ;<=VWXZKhx1,NF|ftkA >~`cLJ R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z {          Q R   cABrsp$'(*(-)-*-+-/-0-----..(.).141J1]11111111111144444*4+4R9S9T9l9m9n999-;a;t;;;;;;<<F=V=h={======>>????????pAAAABBBBCCCCtDuDDD[EFFFGGGpGI)KMNNNNO*OOOpOuOOOOOOP0P1PDPEP]P^PP Q&QCQ`QaQRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSUUUUZYZ\]````%cf"jkln pqqqqVu^v_v`vavbvcvnvovvwSxx{yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz1zkzlzmznzozpzqzrzsztzuzvzwzxzyzzz{z|z}z~zzzz{{{F||| }}}?~H~~~o<^݁ށ߁}~ƒÃăFԄ ^$^qJ̉_ !"#$%&'()*9:^_-.‘ÑđA5&9L_rE_yѢWĨVoyFa%&/01<=>A000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0000 0 0 000000 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000r,000,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,00,0,0,0,0,0,0,0, 0,0,0,0, 0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^00000Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra0Ra00pf0pf0pf0pf00m0m0m0m0m0m0m0m0m0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy0yy00=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=000 0 0 0 0 000R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 00B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;(0;0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?00F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0uO0uO0uO0uO0uO0uO0uO0uO0uO0F0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP 0EP0EP 0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0 EP 0 EP 0 EP 0 EP 0 EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP 0EP0x00x0x0x0x0x0x0x00x0x00x00x00x@\~0\~0\~0\~0\~0\~0\~0\~00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00)(z@0@0@00@0@0D 0RUUZY9:^_-.‘ÑA@0y\~00 \~00@0\~0y\~0y\~0y\~0y\~0y\~0y\~0y\~0y\~0y0y }  llX/&3$5:=> ADF$HxS avNj =n@C8_fy{}ҁƃxv4ؔЖ(( (#(.0247>pFwz}F΋8ʦ¼P&         #&'()*+,/245789<=@ABDEG ~'J3t6;AGFPn``zaxL(=:pW"flr #^((Dpv,w6x2TR  !"$%-.0136:;>?CF !! *D*|D*D*D*$D*\D0D0̩D0D0?CEGJKRSXYdgopqrx~ !'(/178<>DEFHLMWXYZ`adfpqvwy{~  !"*+57>?EFKLMNTU_aghlntuvx~'.067;<GHPQZ[\]cdefmn}~  !#'(-/1368CEJKLMTV\]hiu &(:;?@ABHIVWabghjloqyz "*+/178:;FGPR]^_`gjrswx !"#$+-6=CD  ?@ABSUYZd{   q r t u z {  1 2 ; < L M R S !"+,-.;<CDNOYZVWXY/056  DEKLNOUV[\]^ghuv<=CDJKQRTU^_ijklrs|}>?JKMNmnop%&/08:FGNOXYabcdijmqwy{}'(-0;<ABHIMNYZbclmnouvwx   !&(./9:BDEGOPTVWX]^bclmxy !"#$*,56;=EFQR[\ghijqr{|   ()1245=>EFHIKMVWY[]_bcjkpr|} )*-.67=?HIJKRZadmn'()*12NQZ[`aegmnrt~nt B\^bmu#)*3EJ\a&),.79CDPQUVkmwx       ' ( 1 2 = > ? @ G J N O P Q X \ _ d j k v y | } !!!!!!!!%!3!9!:!C!D!N!P!U!Y!\!]!b!c!k!l!s!t!v!w!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" """"$"%"."/"9":"=">"H"U"Y"Z"]"`"d"e"t""""""""""""""""""""""""""""""""######$#%#(#)#1#:#=#F#J#M#Q#R#T#W#[#l#s#t#v#w###################################$$$$$3$<$=$A$C$G$I$O$P$T$V$`$a$m$n$t$u$v$w$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%% %!%(%+%2%3%9%:%?%@%B%C%N%O%X%Y%d%g%n%r%x%y%{%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& &&&&&&#&$&,&1&9&:&=&>&E&F&N&O&W&X&Y&Z&e&f&l&o&t&u&v&w&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' '''!'*'6'7'@'A'G'H'J'K'P'Q'R'S'_'`'f'g'h'i'q'r'x'y'{'|'''''''''''''''''''''''''''''''( (((!(&(,(6(<(>(F(G(O(P(W(Z(b(i(k(l(s(t({(|(~(((((((((((((((((((((((((((((((()))))))))) )!),)-)7)8):);)@)A)C)D)G)K)O)P)V)W)`)e)k)n)r)s)t)u){)~)))))))))))))))))))))))))))))))))))))** ********%*,*4*5*:*;*F*G*H*I*Q*R*W*Z*^*_*q*r*v*w*y*z***********************************++ + + +++++ +!+"+++.+4+8+@+A+D+E+M+N+O+P+X+Z+`+a+c+g+n+o+t+u+y+z++++++++++++++++++++++++++++++,,,,,,,,,#,$,',(,.,/,4,:,A,F,N,n,o,r,w,x,y,z,,,,,,,,,,,,,,---- ....?.E.F.K.N.U.V._.........../ / //////g/n/o/x/{///////0^0f0000000111)171@1111182>2?2G2K2O2Q2S2T2V2W2]222222222222222222222U3\3]3c3e3k3l3s3v3|3}3344555%5;5B555556 66!6"6(666666666B7F7G7J7K7W77777#8(8)8/8r8x8{99U:`:::::9;A;;;<<r>z> ??E?K?L?U???????@@@@AA&C.CCCCCEE+E6EEEEEEEEE;F@FCFNFOFQFRFVF`FdFeFgFhFnFoFuFwFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGG G GGGGGG G!G$G)G+G,G2G7G:G;G=G@GIGJGLGMGOGPGRGXG]G^GeGpGrGuGyGzGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHHH)H+H,H1H5H9H:HCHDHJHMHOHPHYHZHfHgHlHmHrHzHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIII IIIII$I%I.I:IDIEIGIHIKILIVIWIXIYIaIbIgIrIvIxI~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJ J JJJJJJ J$J%J+J:JBJIJNJOJYJZJ]J^JhJiJpJrJuJzJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKK K KKKKK#K%K(K+K.K0K4KFKNKOKXKZKbKcKiKmKqKrKtKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLLLLL#L,L.L5L7LLCLDLJLPLTLXLZL]LdLeLkLlLsLwLyLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMMMM&M(M,M/M9M:MBMCMJMUMYM]MaMbMiMjMqMvMyMzM}M~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNN7NVsVyV4W`F`G`K`^`c`e`o`p`w`z```````````````````````````````````aaa5a7a9a;a=a@aAaHaIaNaRa\a]acadamanaxa{aaaaaaaaaaaaaaaaaaabhbiblbmbqbcc c ccccceef!f"f0fpfufvffffffffgggggg'h)h*h.h/h4h5h9h:hChjhohhh iiii6i>iSi\iiiIkRkKmQmmmmmmmmmmmn n7o@ooowqqrrrrrrrrrss%slsosqsvswsystttt/u9uuuuuwwww w'wkwtwwxxx xxxx;xDxxxx y yy3y7y8y=y^ybydyfyhyoypyvyyyyyU{`{a{e{g{o{p{r{{{{{||||||||||||||~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ #$%&1234DEJKNOPQRSZ[fgmnpquvxy (),067@AHIKRXYfgstxy{}ƀǀ̀΀ـۀ߀ &)1278CDHIKR]^bdklmpyzʁ́ρЁҁցہ܁!")*NO[\Ղւۂ܂ ')235689:;@AHIKLrsxyz{%'()MNSU "#()+,4689vwƘǘ՘֘ݚޚߚ  efkltu{|?@DEMNXY[\¢ĢTU\]()+,st|}ի֫ܫݫ׬٬ެ߬"#óʳ̳vwxyֶضٶڶ·÷ķŷʷ˷+,-.¼Ǽȼabcdijsuvw579:vwyzƿǿ̿Ϳ[\^_hi34<> !(-12VWYZ #%-.45=>WX]^OPUWZ[\_ghijrt|}$%TV^_ijstxy;=GHPQeghk!#$FGUX[\`ay{|}!"(*./8:>?@AEFKLQRVW`afgnost{|  %&*+2367:;CDJKOPRSZ[^_hijkrs "#89EF#$nostvwxy  !()2389>?FHIJST[]cdlmsuwx  )*01>ABCDEKLOPXY_`lmtu|} !"()34;<GHMNOPVW^_iklmoprsz{  %&)*./23;>DEGHKLOPZ[bceflmoptvyz#%&'*+-.34;<>?GHQR\^dfjklm{~     (*+,5678EFKLSTUV[\abjkopyz   !'(+,4578:;CDEFKLST]_bcklmnstxy "#+,2367=?DEGHMNVWXYcefgijnowx  !"#$)*+,1245;<CDIJMNRS[\]^bcefhiklqr}~  $%./569:<=?@GHJKPQVW]`cdfgijnovwxy  !"$%()018:;<@ACDEFMNZ[efghsuxyz{    !")*+,./34=>DEPQYZ`clmvw{| #$(),-/089?@CDILPQXY_`lmrsxyz{ !"#$%-.67>?GJOQRSWX[\^_fgpquvz{            " $ 0 1 7 8 B D H I K L P Q Z [ c d l m n o w x } ~                                                                                 uvwx    !1234DEGHOPRS\]yz{|"#yz@BEFJKxy()FGMNQRVW]^_`fgWXYZK!L!P!R!""""?#@#B#C#J#K#H%I%O%P%%%%%%%>'?'I'J'((((;*<*A*B***** +!+$+%+++++'-+---0-1-2-8-9-?-@-H-I-R-S-]-^-_-`-f-g-p-q-w-x-{-}--------------------------------------.3.4.;.<.........// / /////////Q0S0T0V0X0Y0111 1111111111111111111111111111111111122;2<2A2B2J2K222222233333333444444#4%4(4+4.4/466666666O7P7T7U777777777G8H8J8K8888888P9T9\9]9`9a9l9n9s9t9~999999995:7:8:::?:@:::::; ;*;-;b;d;i;j;l;m;;;;;;;;;;;<< <!<&<'<<<<<== ==O=P=U=V=W=X=f=h=j=l=>>>>> >>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??\?]?f?g?????????????????;@=@F@G@L@M@AAAAAAAB B BBBBBB B#B$B/B0B9B:B>B?BEBFBGBHBOBPBXBYBZB[BdBeBhBiBqBrBxByBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBtCuCxCyCCCCCCCCCCCCCJDKDTDUDcDdDrDuD|D}D~DDDDDDDDDDDDDDrEsEyEzEEEEEBFCFGFHFvFwFFFFFFFFFFFFFFFtGuG|G}GGGGGIIIIII I!IEIFIHIII|I}IIIIIIIIIIIIIIIJJJJ'K)K+K,K1K2K3K5K6K8KCKDKFKGKKKKKMMMMM MfMgMmMnMMMMMMMMMMNNNONXNYNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO OOOOOO*O5O6O8O9O}OOOOOO0P1P2P3P6P7PCPEPJPKP\P^PcPdPPPPPPPQ QQ&Q)QCQDQFQLQMQQQRQcQdQiQjQmQnQrQsQxQyQQQQQQQQQRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSS S SSSSSS S#S$SSSSS6T8T9T:T>T?TFTHTMTNTOTPTTTUTUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV V VVV!V#V0V1V3V4VAVBVGVHVSVTV[V]V^V_VgViVrVsVvVwVyVzVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWWW&W(W)W*W/W0W2W3W=W>WDWEWFWGWNWPWRWSWYWZWbWcWiWjWlWmWuWvWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW X XXXXX!X#X$X%X/X0X5X6X7X8X?X@XJXKXMXNXXXYXZX[XbXcXkXlXmXnXxXyXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYY'Y(Y*Y+Y-Y.Y1Y2Y7Y8YBYCYMYNYXYZY[Y\YcYdYoYpYwYxYyYzYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZ ZZZZZZZ Z(Z)Z+Z,Z:Z;ZDZFZGZHZLZMZXZYZlZmZoZpZsZtZzZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ\\\\]]]]]]]]^^^^____u`v`x`y`aaaaggggkkkkkkkkn n n n*n,n0n1nQnRnXnYnnnnnooooooooqqqqrrrrrrrrrrrrtttt:v;vDvEv^vcvmvovtvuvCxExHxJxQxRxyyyyyyyyyz z zzzzzz z(z)z/z0z1z2z9z:zABegklqrz{ IJST\^acfglnvw"#$%,-45JLNOQSUWY[]^defghiklyz|}ہ߁     !"./89<=FGLMRSTU]^`acdklnouv~ƂǂɂʂՂւׂ؂ނ߂  #$+,249:?@FHRSTU]_fgmn{ăƃȃ˃̃Ӄԃكۃ  !"().:?@BDEFNOZ[]^fgn~DŽȄʄ̄΄τЄфӄԄ܄݄  QRXY…Å΅υ؅م"#%'*+35;<ACIJOQRSZ[]^deikpqtu{}~†Ćņ҆ӆ܆݆!"$%+,-.3456=>HINOQSUWY[fgqr}~ŇƇȇʇ̇·Ї҇ԇև؇ڇ܇އ  !#$*+,-34<=>?IJNQVWY[]^cdfhjkoqvwy{}~ĈňΈψՈֈۈ܈ވ !*,237:?@BGIJPQZ[cdlmst~‰Éʼnljˉ̉щ҉Ӊԉ&'-./0<=FGLMOQUVYZ^_fgjkstz{ŠÊɊʊ̊͊Պ֊݊ފ*Ñđ9?GP"biv~ȕ$-BM !&',.7JR\^_e ",;ER]hs™ə[cĜŜ͜ќҜޜߜ?HINOTbfglmz}ÝƝǝ̝͝ם؝  RWX_ßȟɟПҟ՟֟ޟ "ŠƠРѠӠԠߠ#,-238:CDIJOPYhqrwx}~ɡʡϡСաסߡ !#(*/Zdeghpq|}¢ŢƢ΢/69?AMPXZclrsvw£ţƣˣ̣ϣУգ֣ݣ  #'-.67:;DGNORSUV^_aipqtxƤɤФѤԤդפؤ  %*+-.5:>?LXZelpxƥǥ̥ͥϥХץ٥  !(KPRZ[abghnpvw|}ĦƦΦϦ֦צ٦ڦ  "#/0=jnpvw|}§ħŧͧΧѧק٧ !#'./6:@ADFMNQR[adejkmyרۨݨ   U\]dhnty{ɩϩЩک۩!*+/7<=BCGHJKPQ[\_`gnvwz{Īʪ˪ϪЪڪ۪  $%+,45;<>?FGJKSt|ëʫҫӫ۫ !#$/0:;=INORTVW`adeopuv{|¬Ȭɬ̬ͬӬԬ׬ج(134=>HILMOPYZ`acdjkmnyzӭڭϮܮ߮ "%-023:;?@JKMNTU[\kluvz{}~ȯɯ̯ͯүկٯگݯޯ   -.0<@HRSYZ_ktǰɰ˰̰ϰѰװذ %&349EI~̱ͱбѱձֱر߱  "%)*-8>dlòIJƲDzϲڲݲ )*0189=>EIPQVWdeghpqstz}ųȳɳҳӳֳ۳ݳ޳   "%&-1>?BHQW`amnyzɴʴ̴մݴ޴ $%'(0189<=BCLPR\_`ijqrvxõŵ͵ϵ׵ڵ !'(*+1268@ACHQjlmvwy~¶ö̶Ͷضٶ۶<DUW[bcijrs|}ŷȷ̷ͷҷԷڷ۷ݷ8ABJKQTZ[fgimuvx (=CDMPTUZcmsyz|}&.1;>AGJgofpmx}78u "IVlo"*`i / 7 > D   & . <?q|}-0AB&(9:bc*,;=qrVWSQf]^56&)79lm  \ _ !O!]!b!#$V$`$$$'''( (((5(6(<(|(~(((()b)d)w*y*a+c++++5,F,N,r,,,,,,,--@-D-V-X-O8Q8e8g8<<FF7FPXZZ[ [ [[B\]]^^^^____Z`[`a5aOaRaxa{aaadd3f4fkfpfff jjmmmmoorrttvvxxwyyyyy}}j~~~~~.QRX!#V\$*X^|[ahnpvơ̡ӡ١ %JSZ`Ԧ٦2;Y\57ƲJPKNжֶ^d"Һغ4:5;47;>9<RXr{`f Pt=U7: jLOklce(+%(cJJ     P R   bd@Bqso$q$''((**'-+-.------..'.).113141I1J1\1]1111111 44)4+4Q9T9k9n999,;-;`;a;s;t;;;;;;;;;<<E=F=U=V=g=h=z={===========>>??????oApAAAAAABCCCCsDuDDDZE[EFFEGGGoGpGII(K)KMMNNNNNOO*ONOOOoOuO~OOOOOOOOPP/P1PCPEP\P^PPPPCQ_QRRSUUU_VrVPWWXXXXYYYZYYZZ Z(Z[ [[[;[A[H[N[]]]]]]}__``ucxcffkkkkllOpRpuu{yyyzz0z2zjzz{{{{{=|E|^|`|||||||} }}}}}~~߁|ӄԄ  ?Khl{:?_hj9;il~đƑ@C47%(8;KN^aqtDG^ax{ТԢVYèƨUXnqx{EH  `c$&.1;>A:::::::::::::::::::::::::::::::3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333:::::3Cg~#8 &(I-:MUq',=Wh  \ ""n,p,,,D-X-Q8g8^^Raya{aapffmm?yhy~~)ióX--11a;t;;;F=h=ABCCNNuOO1PEPP QRR{yyyzH~~^F ^:Jđ c5M_Ĩ&AÑđ&A'' ud4{>y dQ'lL۞KD(bU9DCN8+0+Yz%VtC3ێn?ڀ|^D!EVH&drDQJYtu#aNx,N@iP_MEP-JNT^ ,U$eV&&Zr= l_Pe1(Ke.*6{;hhFj4xIgfeyZ~md}J^h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h \ ^ `\o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(sH ) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`5o()^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o() 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH,,^,`5o(.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh hh^h`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhh^h`5o()h^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-hpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o()^`. L ^ `L.\ \ ^\ `.,,^,`.L^`L.^`.^`.lLl^l`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH))^)`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ii^i`hH. 9L9^9`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.(Ke,N{;h,UYz%C3' NTd4{eVn?'4xiPl_eu#aNfeylLKmd}!ED^DCN8HMEP&ZDQJUQ'3LD8r|gf(_pgk~Vx%Kg  :? * d  o1 " v8 f$9Ql|z m@:__`w)[h7O%G_pm]x T |[!h! #yW#r#$UU$%R%&(Tp(-*G*V*,Q,J-}-F.a.f./c/P1]1Hn2_3{3 K4 5 5M517;i8:X:g;<==}=#?3(?-APAmBCQC}C9EMEFBF!HVI8J8CJeKGLxrLMNSNP}PQPpP] QRR9UKVtW|W{FX%ZBZ<[g\F\S\]>$]kb_Xf_P_\`ZraKyaa|a)bPcsd-e)e5fch#i%i71jVkak+rkl)l{m^%nlUnpnwo> p)q sxsZsfs(u0uVxzx5yzw={,b{Wp{|<|E}|Q~la,#o[Ni{:Tr-hN(O}w'P\\G?|IXqR:+Ax6\=L-3UKs9x-&.!8E'Oq =0Mky"1$.,lbjLdA} 5")>r2WfQ"1+S O-=}/ Z6j5)H.dW4|40!Hnq=5%>t)x7efm?1g)G2?zpo 0#Gb nx**V]Zo@,D3Qk 7/:e48{+bP z%yh/)/#J^57CCR ,V&Fn ,TH3NaxTx \=%~ t4h@F7#h@F@H@P@b@@@x@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@@@ @"@,@4@@@F@H@J@L@N@@@R@b@p@r@@@@@@@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :ArialABook Antiqua?5 :Courier New;Wingdings"1 h&ଵ&XM;U<;U<!4 2QH?*}-$Znanstveno-stru ni skup u povodu 140Vine MihaljevicVine Mihaljevic                           Oh+'0 $ @ L Xdlt|%Znanstveno-struni skup u povodu 140sofnanVine MihaljevicineNormalhVine Mihaljevic344Microsoft Word 10.0@HHR@uaw@͛<;U ՜.+,0 hp   IVO PILARo %Znanstveno-struni skup u povodu 140 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      "#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$&'()*+,./01234?Root Entry F`G ΛAData I'1Table!sWordDocument.SummaryInformation(%DocumentSummaryInformation8-CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q