Naslov
Mogućnosti uvođenja dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.) u poljoprivrednu proizvodnju
(Possibilities of introducing Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.) in agricultural production)

Autori
Grdiša, Martina ; Carović-Stanko, Klaudija ; Kolak, Ivan ; Šatović, Zlatko.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Trećeg hrvatskog oplemenjivačkog i sjemenarskog kongresa / Kolak, Ivan ; Perica, Slavko ; Šatović, Zlatko ; Strikić, Frane - Zagreb : Hrvatsko oplemenjivačko, sjemenarsko i rasadničarsko društvo (HOSRD), Zagreb ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split., 2008, 56-57

Skup
Treći hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.05.2008. - 30.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dalmatinski buhač; piretrin; prirodni insekticid
(Dalmatian pyrethrum; pyrethrin; natural insecticide)

Sažetak
Svjetski trend povratka ekološkom uzgoju različitih biljnih vrsta pobudio je sve veći interes za korištenje prirodnih insekticida, koji su jedini dopušteni u sustavu ekološke poljoprivrede. Mnogi do sada korišteni kemijski preparati uzrokovali su pojavu rezistentnosti mnogih kukaca te je time i mogućnost njihovog suzbijanja ograničena. U svrhu zaštite okoliša također su propisani stroži zakoni glede njihovog korištenja. Biljna vrsta dalmatinski buhač je stoga izrazito interesantna. U cvjetnim glavicama, a i u ostalim biljnim dijelovima sadrži prirodni insekticid piretrin. Zbog insekticidnog djelovanja na štetne kukce, brze biorazgradivosti te netoksičnosti za ljude i toplokrvne životinje, piretrin se preporučuje kao vodeći insekticid u ekološkoj poljoprivredi. Ova biljna vrsta pripada porodici Asteraceae (Glavočike), rod Tanacetum. Autohtona je vrsta dalmatinskog područja, a samoniklo raste duž hrvatske obale te na otocima. Prah pripremljen od suhih cvjetnih glavica stoljećima se koristio u kućanstvima kao i u tradicijskim poljoprivrednim sustavima u svrhu suzbijanja različitih štetnika. Početkom 20. stoljeća Hrvatska je bila vodeća po njegovoj proizvodnji, dok je danas dalmatinski buhač gotovo zaboravljen. Proizvodnja se proširila i na ostale dijelove svijeta, te danas vodeće mjesto zauzima Kenija, koja pokriva oko 70 % od ukupne svjetske proizvodnje, slijede Tasmanija, Tanzanija, Ruanda i dr. Dalmatinski buhač predstavlja vrijedne biljne genetske izvore koje bi svakako trebalo očuvati. U tu svrhu započeto je sustavno- znanstveno istraživanje, koje uključuje prikupljanje samoniklih populacija duž hrvatske obale, te analiza njihove morfološke, kemijske i genetske strukture. Rezultati istraživanja svakako će pridonijeti ponovnom oživljavanju proizvodnje dalmatinskog buhača na našem području, što je i od velikog interesa, zbog autohtonosti, tradicije uzgoja, te odgovarajućih klimatskih uvjeta za rast. To su prednosti zbog kojih bi se Hrvatska svakako trebala ponovno uvrstiti među veće svjetske proizvođače dalmatinskog buhača.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA