Naslov
Kostanjevica i Topusko: Položaj samostana u životu plemićkog roda Babonića krajem 13. i početkom 14. stoljeća
(Kostanjevica and Topusko: The position of the monasteries in the life of noble family Babonić in the end of 13th and beginning of 14th century)

Autori
Kekez, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
III. Kongres hrvatskih povjesničara

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 01.10.2008. - 05.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kostanjevica na Krki; Topusko; Babonići; cisterciti; samostan; plemstvo; srednji vijek
(Kostanjevica na Krki; Topusko; Babonić family; Cistercians; monastery; nobility; middle ages)

Sažetak
Krajem 13. i početkom 14. stoljeća plemićki je rod Babonića došao do vrhunca svoje političke i ekonomske moći, te je postao jedan od vodećih rodova srednjovjekovne Slavonije. Kako je religioznost imala važnu ulogu u životu srednjovjekovnog čovjeka, tako su i pojedina crkvena središta imala značajnu ulogu i položaj u životu čitavog plemićkog roda. Babonićima su dva samostana imala tu ulogu: opatija Blažene Djevice Marije u Topuskom i cistercitski samostan u Kostajevici na Krki. U radu će se analizirati odnos pojedinih članova plemićkog rada Babonićima prema samostanu u Kostanjevici, smještenom na granici Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, ali i na granici interesne domene i posjeda roda Babonića. S druge strane, opatija u Topuskom bila je blizu grada Steničnjaka, onodobne glavne utvrde Babonića. Rubni smještaj jedne i centralni smještaj druge uzrokovali su različiti odnos roda prema njima, ali ipak su redovnici i jednog i drugog samostana uživali veliko povjerenje članova roda koji su ih oni obilato darovali. U radu će se kronološki i komparativno prikazati okolnosti pojedinih darovnica, ali i posljedice koje su iz njih proizašle.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA