ࡱ> /1,-.q`bjbjqPqP .::k TTTdttt   8D4_PPPPP+E Q]]]]]]]`hbJ]t++]ttPP_rZrZrZ;tPtP]rZ]rZrZ\tt9]PD EB S]]_0_ ],6dYp6d9]6dt9]dYZ@rZ4'YYY]]ZdYYY_  tttttt ZAVI AJNO-ETNOMENTALITETNA FUNKCIJA INTERFERENCIJE HRVATSKE USMENE I DJE JE KNJI}EVNOSTI  PRILOG STRATEGIJI O UVANJA IDENTITETA HRVATSKOG JEZIKA U OSNOVNO`KOLSKIM ITANKAMA The Function of Ethnic Mentality of the Interference betveen Croatian Oral and Children's Literature  Toward a Strategy of Preserving the Identity of the Croatian Language in Primary School Readers SA}ETAK Rad je nastao kao nastavak istra~ivanja odnosa usmene i pisane hrvatske knji~evnosti u naaim osnovnoakolskim itankama viaih razreda (u okviru projekta Dje ja i usmena knji~evnost u interferenciji). Istra~ivanje je dovelo do uvida u raznolikost funkcija koje se mogu prepoznati u diskursima nastalim specifi nim dodirima i pro~imanjima usmenih i pisanih poeti kih modela. Ovdje se rasvjetljuje u tekstovima naaih itanki najzastupljenija funkcija spomenutog tipa diskursa, funkcija regionalizacije, tj. funkcija ocrtavanja raznolikih etnomentaliteta. U radu se razmatraju viaevrsni suodnosi koje pojedini autorski knji~evni diskursi iz naaih osnovnoakolskih itanki uspostavljaju s usmenim knji~evnim modelima. Ispituju se na ini ostvarivanja interferencijskih procesa kao i viaestrukost njihovih u inaka, osobito s obzirom na specifi nost recepcijskog konteksta (mladi recipijent). Temeljna postavka na kojoj se rad zasniva jest ideja koja ovakve meupoeti ke dodire promatra kao va~nu strategiju u o uvanju nacionalnog knji~evnog i jezi nog identiteta, ali i strategiju o uvanja narodne baatine openito, sa svime ato ona podrazumijeva  regionalnom dimenzijom svakodnevice, obi ajima, kulturom u najairem smislu (tzv. etnomentalitet). Takvi su ostvaraji od neprocjenjive va~nosti osobito u okviru raznovrsnih globalizacijskih procesa koji zahvaaju sve aspekte ~ivota, pa tako i onaj kulturalni - hrvatski jezik i knji~evnost takoer im ne mogu izbjei te su upravo stoga ovakvi tekstovi jedinstvene poveznice izmeu suvremenog mladog itatelja i duhovnih iskustava koja smo baatinili od predaka. Klju ne rije i: usmena knji~evnost, pisana knji~evnost, interferencija, etnomentalitet, itanke, nacionalni identitet Usmena i pisana knji~evnost Usmena knji~evnost preplie se s pisanom od najdavnjih vremena, pri emu proces transformacije ne zahvaa samo usmenu, ve i pisanu knji~evnost, i to u joa izrazitijoj mjeri. Pro~imanja su raznolika i viaestruka, njihova osebujnost na jedinstven se na in odra~ava i prelama na svakom pojedinom razdoblju, autoru, te, u kona nici, na svakom pojedinom tekstu. Interferencijski proces koji kree od usmene knji~evnosti u smjeru pisane, danas mnogobrojnije, slo~enije, raznovrsnije, recepcijski atraktivnije, vjerojatno i zbog svoje prividne prikrivenosti, neprimjetljivosti, fine uklopljenosti u diskurzivni prostor dominantne knji~evne matice, uglavnom je slabo uo avan, a joa manje sustavnije i suvremenije prou avan i interpretiran. Upravo zbog osebujnosti odnosa o kojima govorimo, ali i njihove relativne neistra~enosti, ti suptilni i raznovrsni interferencijski procesi izuzetno su zanimljivi kao predmet znanstvene usmjerenosti. Usmena i pisana knji~evnost, kao nepregledna polja raznolikih jezi nih tvorevina, potencijalno su neprekidno otvorene jedna prema drugoj. Osobito je intenzivna tendencija pisane knji~evnosti da pronalazi svoje poticaje u usmenoj matici, ugraujui je autorski originalno u svoj pisani diskurs. Impulsi usmene provenijencije funkcioniraju u pisanoj ina ici na razli ite na ine, implicitni recepcijski odjek razli itog im je intenziteta, baa kao ato su i razli ite funkcije koje u takvom viaeslojnom diskursu mo~emo od itati. Interferencijski procesi izmeu dviju poetika raznolikih su naravi te se o ituju na razli ite na ine - od prenoaenja emocionalnosti, obogaivanja svjetonazora, do preuzimanja ili premodeliranja tehnike (Kekez, 1988) - kao i na razli itim razinama  motivskoj, tematskoj, idejnoj, jezi noj, stilskoj, versifikacijskoj, strukturnoj... Zanemariti se ne bi smjele ni eventualne antipatije, odbijanja, negativne reakcije na poetiku usmene knji~evnosti u pojedinim autorskim poetikama, budui da su i one nerijetko bile vrlo plodonosne te da se analizom takvih stanja dadu objasniti neke pojave (Kekez, 1988). 2. Funkcije interferencije usmenoknji~evnih i pisanih poeti kih modela Interpoliranje usmene knji~evnosti u pisanu  a ovdje je rije  samo o toj, jednoj, strani ina e dvosmjernog procesa  viaevrsno je motivirano, uglavnom etvrostruko: posrijedi je jezi na motivacija (a ona tad biva poticajem za raspravu o o uvanju jezi noga identiteta), slijedit e je strukturna, naracijska (u nasljedovanju pripovijedanja na narodnu) i svjetonazorska. Ove motivacije posljedovat e niz funkcija interferencije koje se mogu javljati zasebno ili objedinjeno. Ponajprije - a redoslijed funkcija nije ovdje usustavljen ni poeti ki ni knji~evnopovijesno  o ituje nam se funkcija arhaizacije. Paradigma su, jasno, Pri e iz davnine Ivane Brli-Ma~urani, obilato koriatene u osnovnoakolskim itankama. Navodimo ih kao primjer zato ato je pripovjeda ica iskoristila izbor rije i, izri aje u stilu starinske usmene knji~evnosti i uporabu glagolskih oblika da bi svojim pri ama udahnula dah davnine (D.Te~ak- S.Te~ak, 1997., 164), tj. autorica je, pridru~ujui se jednom stilskom odvjetku hrvatske moderne, tra~ila dubinske arhetipske uzorke (D. Detoni-Dujmi, 1998., 184). No, u itankama e se ovakvih postupaka nai joa  npr., u Kamenim svatovima Augusta `enoe, uvratenim i u itanku Krila rije i 6 i u Hrvatsku itanku 6. Osim obilja stilskoga nasljedovanja  nabrajanja, ponavljanja, stalnih epiteta, ritmizacija,dijaloga  `enoa nasljeduje i dva konstitutivna elementa povjestice: razmjerno estotno utkan arhai an leksik (pa je u Hrvatskoj itanci uz primjer dodan i opairan popis Manje poznatih rije i, ato je za naau temu osobito zna ajno) i tuma enje narodne duhovne proalosti narodnim predajama (Kekez, 1988., 207). Ta se narodna proalost iskazuje na arhetipskom uzorku, tj. zaplet po iva na sukobu ljubavi i bogatstva, srca i kese; u tradicijskoj kulturi sukob biva naj eae egzistencijalno motiviran, a u Kamenim svatovima psiholoaki, ljudskom naravi koju bocka avo. Rasplet je stoga, zapravo, sasvim logi an: svatovi od kamena. `enoa je, dakle, arhetipskom temom aktualizirao jezik, ali i meuljudske odnose, izraz je kompaktibilan sadr~aju, a primjer nam ujedno potvruje da je upoznavanje bilo kojeg jezika neodvojivo od njegova zna enja. Moglo bi se, zapravo, rei da je sva hrvatska knji~evnost - manje ili viae, s obzirom na pojedina razdoblja i autore  regionalno odreena. Tvrdnja poglavito vrijedi za dje ju knji~evnost, u kojoj je uobi ajena polazna pozicija pisca povratak u vlastito djetinjstvo - dakako, takav je vremenskoprostorni skok prvenstven recepcijski motiviran, tj. rije  je o autopoeti koj strategiji. S tog je glediata onda i razumljivo da povei broj tekstova u naaim itankama miriae zavi ajem. Navest emo samo neke: Josip Kozarac, Moj djed (Sjetva rije i 6), Ivan Kozarac, Kod konjarskih vatara (Hrvatska itanka 7), Miroslav Slavko Maer, Djedovo slovo (Krila rije i 5), Antun Gustav Matoa, Na ladanju (Dveri rije i 5), Jagoda Truhelka, Bo~ina pri a (Dveri rije i 6), Baka i baa a (Hrvatska itanka 5), Andriana `kunca, Ovca (Dveri rije i 8), Blanka Dovjak-Matkovi, Milka (Hrvatska itanka 6)& Zadnji spomenuti tekst, u kojem autorica predstavlja sluakinju Milku iz prigradskog ambijenta, unosi interpolacijama, oblikovno razli itim, regionalnu intimu u urbani kontekst; npr., spisateljica se sjea Milkinih rije i ato mi ih je tepala prije spavanja: -Kraflin moj zbigecani/ Ma ek z musta eki! Grli ica moja pla liva! Taubica moja bela! `mrklivka frntasta! Cifrasta metul ica! Roj~ica rozekasta! (121) Takvi interpolirani i parafrazirani izri aji, osim ato su silno poticajni za upoznavanje bogatstva dijalekta i njegova kompariranja sa standardom, istodobno i koloriraju djelo, daju mu regionalnu aromu. Sli ne ugoaje zapa~amo i u drugim regionalnim tekstovima . Juna ina Mijat Tomi Dubravka Horvatia i Dvije ptice Petra Preradovia ogledni su primjeri domoljubne funkcije interferencije. Preradovievi stihovi uvrateni su u Hrvatsku itanku 6, a ulomci iz Horvatieva romana iskoriateni su viaekratno - uvrateni su u tri itanke za 6. razred: u Krila rije i, Sjetvu rije i i Hrvatku itanku. U Horvatia, svjedoci smo meu~anrovskoga preplitanja jer temu iz usmene epike materijalizira u romanesknu strukturu, ato je ve dovoljno izazovno za fundiranje identiteta hrvatskoga jezika komparacijom. Usmena epika, epska pjesma, veli a herojske pothvate davnih junaka, ponajviae za turske vladavine; posrijedi je mitska interpretacija junaatva pa su i ponekim klasifikacijama takve pjesme nazivane i juna kima. I Horvati slijedi takvu interpretaciju, i to ve augmentativnom apozicijom u naslovu romana, a podnaslovom prema starim pjesmama i pripovijetkama te uvodnim tekstom, signiranim kurzivom, koji prepri ava legendu o junaku, dje aku Tomiu (ato je recepcijski motivirano), transparentno upuuje na usmeni predlo~ak. Odnos potkrjepljuje i jezi nim izborom - nizom izreka, sintagmi i epiteta iz usmene epike  valjani momci, bili na sto muka, mrkla no, mudro zboriti, jadna ti majka, ak i parafrazom narodnog deseterca. Meutim, autor istodobno ostvaruje epski lik, ubla~ivai njegovu surovost, dajui mu tako dimenziju junaka romana. Dakle, za epskim je modelom posegnuo zato ato ~ivi u narodnom pamenju, ali dao mu je aire, eti ko zna enje. Njegov Mijat Tomi dojezdio je iz epske pjesme da osna~i, da pokrene, digne na noge, da probudi domoljublje. Preradovieva pak pjesma, nastala u preporodno doba, nasljeduje usmeni rekvizitarij koji se prepoznaje u dijaloakoj formi te poslovi koj strukturi koja ujedno funkcionira poantno: Domovina kakva bila/ Roenom je sinku mila. Ovakvi tekstovi idealno su uporabivi u osnovnoakolskoj nastavi jer objedinjuju sadr~ajnu i jezi nu razinu. U suvremenoj dje joj knji~evnosti svjedoci smo estotnog preoblikovanja usmenih modela i stvaranja novobajkovnih struktura. To prevladavanje dogaa se naj eae na razini forme, poglavito bajke, potom na razini lika i samoga leksi koga izbora, interpoliranjem suvremenoga leksika u ustaljenu, gotovo petrificiranu sintakti ku organizaciju usmenoga oblika. Primjera je u itankama napretek: Danijel Dragojevi, Bajka o vratima, Snje~ana Grkovi-Janovi, Straaigorova odluka (Krila rije i 6), Pajo Kani~aj, Crvenkapica (Sjetva rije i 6)& Kratak bajkovit tekst Luke Paljetka Bajka o ~apcu (Sjetva rije i 6) primjer je stanovite ironizacije bajkovne structure - kako opsegom, tako i odnosom meu uobi ajenim aktantima usmene bajke: Poljubi me - re e }abac lijepoj djevojc i- ja sam za arani princ. - Ona ga poljubi i ne dogodi se niata. - A sada, ti poljubi mene - re e djevojka }apcu. }abac je poljubi i djevojka se pretvori u ~abu. Zagrljeni otkreketaae u najbli~u baru. Usmeni tekst javlja se u dje joj knji~evnost i u funkciji kontekstualnoga poantiranja, tj. kao najava ili zaklju ak pripovjedanomu. Pisac posuuje usmeni tekst, naj eae paremioloake strukture, da bi njime naglasio ili pak postigao stanovitu distancu spram ustaljenih, komunikacijsko optjecajnih izri aja. U tekstu Zezancije, smijancije, ludancije Sanje Pili (Dveri rije i 5) poslovicama poantira u enikove muke: Najgore e proi, zar ne? S jedanaest godina mo~da ~ivot viae nee biti tako kompliciran& Nadam se, nadam se  jer u nadi je spas ! ini se da se mnogo bolje razumijem u poslovice, nego u tablicu mno~enja. U bitci se poznaju junaci, sjetio sam se joa jedne, zaailjio olovku i kreem u boj& Isto tako, povei broj tekstova koristi usmenoknji~evno gradivo za raznolike igrive i humorne zamialjaje. Ludi ka funkcija interferencije, osim ato je atraktivna za maloga itatelja, ujedno ukazuje i na injenicu da usmeni oblici nisu samo formulai ni nego da se u njima narodni stvaratelj igrao rije ima, bilo na oblikovnoj, bilo na semanti koj razini (semanti kim neskladom). U crtici Srijedom u Imotskom Ivan Ian Ramljak preuzima igrivu formu usmene anegdote te efektno, poantom zavraava pripovijedano. Ujedno e Ramljak, i ovim i drugim primjerima, potvrditi najzastupljeniju funkciju interferencije  zavi ajno-etnomentalitetnu. 3. Zavi ajno-etnomentalitetna funkcija interferencije usmene i pisane knji~evnosti Predo avanje zavi ajnog ~ivota oduvijek je atraktivno za pisce i naj eae je autobiografski motivirano. Svatko od nas ima svoje korijene kojima smo viae ili manje vrsto povezani s obitelji, precima, domom, a putem njih i sa zavi ajem, njegovim ~ivotom i ljudima. Ta osebujna veza zapo inje u razdoblju djetinjstva te se vrlo esto njegovim zavraetkom i prekida, barem u onom vanjskom, fizi kom smislu, uslijed preseljenja u viae ili manje udaljene, uglavnom urbane prostore. Imaginaran povratak u djetinjstvo putem knji~evnog modeliranja pro~ivljenog kronotopa djetinjstva stoga je jedan od naj eaih na ina o~ivljavanja davne veze sa zavi ajem i svime ato on podrazumijeva, jedan od na ina aktiviranja mehanizma prisjeanja. S druge strane, povratak u djetinjstvo, ili bilo koji drugi autorski na in knji~evnog ozbiljenja regionalnog ~ivota, mo~e biti recepcijski vrlo atraktivan za itatelje, kako one koji su i sami svojim vlastitim ~ivotnim pri ama povezani s odreenim krajem, tako i one koji o njemu iz razli itih razloga ~ele neato saznati ili su jednostavno otvoreni za komunikaciju s jedinstvenim autorskim do~ivljajem, predo avanjem ili promialjenjem zavi aja. Mladi, dje ji itatelji, koji se s takvim ostvarajima susreu putem nastavne obrade pojedinih tekstova u akoli, zasigurno meu njima zauzimaju posebno mjesto. Bilo da su i sami aktivni sudionici regionalnog ~ivota koji se tematizira, bilo da interpretacijom knji~evnog teksta upoznaju neke druge, udaljenije i nepoznatije krajeve domovine, takvim tekstovima, ukoliko su pa~ljivo odabrani, mogu zadovoljiti viaestruke interese  kako obrazovne, tako i odgojne. Pod terminom zavi ajno-etnomentalitetna funkcija interferencije podrazumijevamo sve one strategije pisanih autorskih diskursa nastalih procesima interferencije s usmenoknji~evnim poticajima kojima se na bilo koji na in, u bilo kojoj mjeri i na bilo kojoj diskurzivnoj razini (tematsko-motivskoj, idejnoj, intertekstualnoj, jezi noj& ) otkriva svijet regionalnosti. Pojam, dakle, pokriva ono ato obi no nazivamo zavi ajnom ili regionalnom knji~evnoau (pri emu se obi no misli na tekstove na narje ju), ali i aire od toga  nije nu~no vezan samo uz tekstove koji svojom jezi nom dimenzijom otkrivaju regionalnu pripadnost, ve i za one koji to ine na bilo koji drugi na in. Istra~iva kim radom na naaim osnovnoakolskim itankama viaih razreda (obuhvaene su bile etiri razli ite kolekcije itanki od petog do osmog razreda, razli itih autora i nakladnika, ukupno aesnaest itanki) utvreno je da je meu svim tekstovima u kojima se mogu uo iti odreeni procesi interferencije s usmenoknji~evnom graom, najviae upravo onih u kojima su ti procesi motivirani evociranjem/predo avanjem regionalnog ~ivota. Osim ato smo nastojali detektirati spomenute odnose s usmenim poticajima, proanalizirati strategije njihova nastanka i funkcioniranja te ih interpretirati, promatrali smo i njihovu jezi nu, u veini slu ajeva narje nu, podlogu. Najzna ajnije primjere zavi ajno-etnomentalitetnog diskursa kao i pokuaaj njihova intrpretiranja izlo~it emo u ovom radu. Iz njihova iznoaenja i sagledavanja nastojat emo ia itati naj eae tipove, s posebnim naglaskom na uklju ivanju recepcijskog kriterija, tj. sagledavanju njihove u inkovitosti i svrhovitosti iz perspektive suvremenog mladog recipijenta. Polazna i temeljna pretpostavka jest ona koja takvim tekstovima, uz uobi ajene obrazovne zadatke, pridaje i izuzetno va~ne odgojne - razvijanje svijesti o jedinstvenosti domovine te upoznavanje njenih prirodnih, povijesnih i kulturnih zna ajki (osobito jezika i usmene knji~evnosti); poticanje ljubavi prema rodnom kraju i narodu, prema jeziku i povijesnim postignuima; stvaranje osjeaja pripadnosti duhovnim iskustvima koja smo baatinili od predaka; razvijanje poatovanja i uva~avanja prema svim hrvatskim krajevima, narje jima, regionalnim zajednicama i njihovoj materijalnoj i duhovnoj baatini, tj. njegovanje bogatstva razli itosti. 3. 1. Tipovi zavi ajno-etnomentalitetne funkcije interferiranja usmenih i pisanih poeti kih modela Neutralna regionalizacija Pod pojmom neutralna regionalizacija podrazumijevamo najjednostavniju, ali i najrjeu ina icu zavi ajno-etnomentalitetne funkcije interferencije  onu kod koje sam proces interferencije, bez obzira odvija li se viae na razini izraza (npr. narje na opredjeljenost) ili na razini sadr~aja (predstavljanje zavi ajnog ~ivota na bilo koji na in, u bilo kojem segmentu), nema za svrhu niata drugo osim neutralnog pristupa (predo avanja, do~ivljavanja, pripovijedanja) zavi ajnom ~ivotu. Takvi autorski diskursi nastojat e dati objektivnu (koliko god bilo paradoksalno koristiti taj pojam kad se radi o knji~evnom tekstu) sliku zavi aja ili pojedinog njegova segmenta (npr. krajolika, ljudi, obitelji, djetinjstva& ), izbjegavajui mogua konotativna suzna enja, intervenciju svjetonazora, zna ajniju emotivnu uklju enost& Takvih ostvaraja ima relativno malo, s napomenom, da ni jedan knji~evni (osobito pjesni ki) tekst nije apsolutno neutralan, ve uvijek govorimo o relativnoj, veoj ili manjoj neutralnosti. To su naj eae tekstovi kojima je primarna funkcija da se predstave kao sli ice iz regionalnog ~ivota. Kao tekstovi namijenjeni osnovnoakolskom uzrastu zanimljivi su iz dva temeljna razloga  zbog svoje (naj eae) narje ne pripadnosti, ato omoguuje upoznavanje s hrvatskim narje jima (upoznavanje novih leksema, ali i ostalih obilje~ja hrvatskih dijalekata, izrada komparativnih rje nika ili gramatika& ) te zbog svoje tematike, ato omoguuje detaljnije upoznavanje pojedinih hrvatskih krajeva, njihova na ina ~ivota, obi aja, kulturne baatine, povijesti& U pjesmi More Marina apalija (Bali evi i dr., Krila rije i 6, 2006) daje sli icu mora koristei zavi ajno, akavsko narje je (npr. modrinu griapa; zelenin miruje), kao narje je koje je vjekovima vezano uz naau obalu i otoke te je na neki na in sastavni dio svake slike hrvatskog Jadrana, prvenstveno kod autora koji su zavi ajno uz njega vezani. Sli an primjer je i pjesma Podne Pere Ljubia (Dikli-Skok, }ubor rije i 5, 2007). Do~ivljaj slikovitog rodnog kraja, otoka Hvara, izrazio je hvarskom akavatinom (pjaca je prazna./ Sunce nad njon. / Na kampanelu/ zazvoni zvon), ali za razliku od prethodno spomenute autorice, njegova sli ica nije prvenstveno sli ica krajolika, ve mala gradska veduta koja nam jednako govori o ljudima tog kraja i njihovom na ini ~ivota (Prazne ponistre. / Martav je grad. Pjaca je prazna . / I na njoj hlad.) kao i o samom prostoru, gradskom trgu, koji se opisuje. Na isti na in pjesnik pristupa zavi aju u pjesmi Naai akoji (Skok-Dikli, }etva rije i 7, 2007). Opisujui jadranske otoke, nudi jedinstvenu sliku krajolika (Jedan do drugeg usidreni akoji: / airoki i uski, mali i veli& ), ali putem nje, posredno, doti e se i ~ivota u takvom krajoliku (a pod njima legla pod bardima mista, / iz kojih se dvi~u bili kampaneli.) Regionalizacija u svrhu idealizacije Naj eai primjer regionalizacije, tj. zavi ajno-etnomentalitetne funkcije interferencije zasigurno jest regionalizacija s dominantnom intencijom idealizacije predstavljenog svijeta regionalnosti. Takvih primjera ima mnogo, neovisno o tome o kojoj se regiji radi, o kojem segmentu njezina svakodnevna ~ivota te neovisno o tome kakav je ~anrovski status teksta. Ipak, naj eai primjeri odnose se na lirske pjesme s temom doma, obiteljskog ~ivota ili portretiranja pojedinog lana obitelji (naj eae majke te djeda/bake). Takvi su tekstovi, izmeu ostalog, osobito pogodni za osnovnoakolski uzrast ve i zbog same univerzalnosti njihova motivsko-tematskog sloja  obitelj i privr~enost dragim osobama iz obiteljskog kruga teme su od opeljudskog zna enja, svevremenske i sveprostorne, a uz to, svojom jednostavnoau kompaktibilne s do~ivljajno-spoznajnim mogunostima djeteta. Izvrstan primjer idealizacije svijeta zavi ajnosti jest pjesma Zdrava Marija Dragutina Domjania (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za V. razred osnovne akole, 2006). Od prve (Vozi za vozom se voz, / Cesta polahko zavija, / Stari zazvonel je zvon: / Zdrava Marija!) do zadnje strofe /(}arki je zgasil se dan, / Cesta v kmicu zavija, / as je po inut se, spat / Zdrava Marija!) pjesma predstavlja idili an zagorski krajolik, blag i pun mirisa (svileno seno diai) i ugodan za ~ivot (veter sad tih se zdigava). Ono ato je ipak najva~nije za ovu pjesmu jest injenica da krajolik nije predstavljen sam za sebe, ve u jedinstvenoj simbiozi s marljivim ljudima i u inkom njihova rada (Lepo smo spravili vse, / Doma smo taki). `toviae, slika krajolika sama za sebe ne bi imala ovdje ni pribli~no takav smirujui u inak idile da nije intenzivirana i naglaaena upravo marljivoau seljaka. Kako pjesma ide kraju, ugoaj postaje sve smireniji  simultano se odvija gaaenje ljetnog dana (}arki je zgasil se dan, / Cesta v kmicu zavija) s gaaenjem snage i budnosti u tijelima marljivih seljaka ( as je po inut se, spat). Idili nost zavi aja postignuta je, dakle, simultanim prikazivanjem zbivanja u prirodi i zbivanja meu ljudima u suton ljetnog dana. Meusobna kompatibilnost, sinkronost tih sfera, svijeta prirode i svijeta ljudi, bitno je obilje~je seoskog ~ivota, i to ne samo Zagorja. Ureenost svakodnevnih seoskih poslova, osobito onih u polju, u najveoj je mjeri podeaena upravo u skladu s cikli kim satom prirode, i to na svim razinama (dan, tjedan, mjesec, godina). Taj jedinstven su~ivot prirodne i civilizacijske razine u pjesmi je dodatno istaknut (i podignut na transcedentalnu, duhovnu razinu) ponavljanjem sintagme Zdrava Marija na kraju prve i zadnje strofe, obilje~avajui tako efektno po etak i kraj (pjesme, dana, ~ivota zagorskog ovjeka) kao dva najva~nija mjesta u svakom poretku stvari. Va~no je naglasiti da Zdrava Marija ovdje ne predstavlja samo onomatopejsko oponaaanje crkvenog zvona (Stari zazvonel je zvon), ve nam pjesnik njome na najsa~etiji mogui na in pribli~ava osebujan etnomentalitet kraja koji predstavlja, a koji bismo nakrae i najto nije mogli opisati kao usklaenost s prirodom, ljudima i Bogom. Osim ato i jezi nom razinom potvruje regionalnu pripadnost (kajkavsko narje je), pjesma e mladim itateljima biti zanimljiva upravo svojim ugoajno-tematskim slojem te mo~e predstavljati tekst ija e interpretacija otvoriti pitanja suptilne veze pojedinca sa zavi ajem, su~ivota ovjeka i prirode, radosti fizi kog rada, prisutnosti Svevianjeg u svakodnevnom ~ivotu te mnoga druga. Sli an primjer, samo ato se tematski odnosi na drugi kraj Hrvatske, nai emo u pjesmi Moja zemja Drage Gervaisa (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za VI. razred osnovne akole, 2003; Bali evi i dr., Krila rije i 6, 2007; Dikli-Skok, Sjetva rije i 6, 2007). U njoj autor vrlo efektno koristi zavi ajno akavsko narje je u svrhu oslikavanja svijeta zavi ajnosti koji je takoer pomalo idealiziran  melen, nje~an, bijel, raspjevan, osun an (Pod U kun kuice / bele, /mie, / kot suzice / vele.// Beli zidii, rjeni krovii / na kih vrap ii / kantaju; Na sunce se kuice / griju, / na turne urice / biju.//). Vidljivo je da i ovdje idealizaciji zavi aja uvelike doprinosi interpolacija ljudske perspektive, tj. posezanje za motivima rada i svakodnevnih poslova (Mii dol ii, joa manje leaice / na kih ~enice kopaju. /; tanki putii / po kih se vozii pejaju& )., a osobito pak tome pridonosi dosljedna oporaba deminutiva kao svojevrsnih stilema (kuice, suzice, zidii, krovii, dol ii., leaice& ). Bez obzira ato se ovdje eksplicitno ne spominje ni jedan kraanski motiv, simboli ka dimenzija zvonika ostaje prepoznatljiva (na turne urice biju). Primjer idealizacije zavi aja nalazimo i u pjesmi Moja Podravina Miroslava Dolenca Dravskog (Dikli-Skok, }ubor rije i 5, 2007). Zanimljivo je da postoji prili na sli nost kod veine tekstova koje navodimo kao primjer kad govorimo o diskursu u kojem regionalizacija pretpostavlja idealizaciju  usklaenost ovjeka i prirode; pitomi krajolici; svijetle boje kao simbol istoe, ljupkosti, pitomosti; rad kao motiv koji zavi aju dodaje dodatnu pozitivnu dimenziju (mukotrpan rad joa viae naglaaava emotivnu vezanost uz zavi aj). Svega toga imamo i u ovoj pjesmi  Lea i mi se Podravina / kak vedrica v sonco; Diai auma, diae brazde, / korenje i loke; Gori v zrnju, / avasti v senu, / ~veni v znoju, / kipi v grozdju, / trep e moja Podravina / kak kruana struganja!. Ono ato je specifi no upravo za ovaj tekst jest metafori ki do~ivljaj zavi aja kao majke (Prigrinja me kraj moj / k sebi, / kak mamine roke.; Tak bi rada, / tak bi rada/ mazil lica tvoja! / Tak lepa si / kak je udo, / Podravina moja!). Iako takvu metafor  JlLP HJ|~^$$((t)v)zrjrjrZhKh/Vz5CJaJmHsHhzqmHsHh/VzmHsHhX1h/Vz6CJaJmHsHh/VzCJaJmHsHh/Vz5CJaJmHsHhh/Vz6CJaJmHsHh+N+P+R+T+V+X+d+f+n+p+x+z+++++++++++h/VzmHsHh0@0L0N0R0T0X0Z0f0h0n0p0v0x0000h/VzmHsHh/Vzh/VzmHsHh/Vz h/Vz6h/Vzh/Vz6mHsHU0000000000000000000001111111 1$1&12141D1F1V1X1h1j1x1|11111111111111112 2222$2(2*2,20222@2B2T2V2Z2\2^2`2d2j2l2r2t2v2x2z2|22 h/Vz6h5mHsHh5h5mHsHh5h/Vzh/Vzh/VzmHsHT222222222222222222222333 3 3333"3&32363:3B3D3P3R3d3f33333333333334 444(4*4,4.44464P4R4b4d4x4|44444444444444444h5h5mHsHh/Vzh/VzmHsHh/Vz h/Vz6h/Vzh/Vz6mHsHS44444555 555$5&5(5*5.50585:5D5J5T5V5f5h5p5r5t5|555555555555555555555555555566666$6&686>6H6h6l6n6r6t6666666666666666h/Vzh/Vzh/Vz6mHsH h/Vz6h/Vzh/VzmHsHh5U6666666677777"7$7&7(7:7>7F7H7J7L7T7X7Z7\7t7v777777777777777777777777888 8$8(888:8F8H8P8T8^8b8h8j88888888888889 9h/Vzh/Vz6mHsH h/Vz6h5h5mHsHh/Vzh/Vzh/VzmHsHh5mHsHQ 9 9"9,909H9J9T9V9X9^9`9b9d9h9j9z9|99999999999999999999999:: ::::::0:2:::<:F:H:T:V:j:l:p:r::::::::::::::::::::::::h5mHsHh5h/VzmHsHh5h5h5mHsHh/Vzh/VzmHsHh/VzR0-:FXSU[]ch h"hhhuz·Ї҇҈gd/Vz $`a$gd/Vz $`a$gd/Vz$a$gd/Vz $`a$gdk~$a$gd/Vz:::::; ;;;; ;";&;(;*;.;0;2;@;B;F;H;X;Z;l;n;p;r;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;< <<<<< <$<&<.<0<:<<<J<L<\<^<h<j<z<|<~<<<<<<<<<==0=2=D=f=h=x=h5mHsHh5h5h5mHsHh5h/VzmHsHh/VzVx=z============================>>>>>">$>4>8>@>B>D>H>P>R>Z>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>????(?,?C@CDCHCJCNCPCTCVCZChk~hk~mHsHhk~hk~mHsHh5h/Vz6mHsH h/Vz6h5h/VzmHsHh/VzOZC\ChCjCtCvCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDEE.FXF\FFFG2GJGGGH H&HJHLHNHHHHHI0I4IPIRITIvIIIIIIHJJ^LLLMMXMMMMMN(N,NlNN4OvOOOOP PPPh\h/Vz6h\h\6h\hk~h/Vz h/Vz6h5h/Vz6mHsHSPPTPpPPPPPPPPQRQbQQQQ0RNRTU.YLYYYYYYZZ$Z(Z*ZrZZZZZZZZZH[[[[[2\6\~\\@]B]]H^P^b^^`T`n```aaaaatbbc:dd>Zh<fH^dL.86FHL^b(*Xh0r  V \   jZ\h5h/VzmHsHh5h/Vz6mHsHhSUh/Vz6mHsHhAK h/Vz6mHsHh,h/Vz6mHsHUh/Vz6mHsHh/VzmHsHhwh/VzmHsHAizaciju nismo naali u dosada analiziranim tekstovima, ona nije neobi na  njeni su korijeni u usmenoj knji~evnosti, u narodnim pjesmama, ali i kolokvijalnom govoru gdje se esto zemlja/kraj/zavi aj/domovina naziva majkom. Na vezu s usmenoknji~evnim ostvarajima osobito upuuju sintagme poput mamine rok , tak bi rada mazil lica tvoja, tak lepa si kak je udo, Podravina moja. I ova pjesma, uz sve druge mogunosti koje nudi, mo~e odli no poslu~iti kao strategija o uvanja arhai nih kajkavskih leksema (npr. vedrica, lea i, mekota, mrtvica, struganja), a time i nacionalnog identiteta uope. U pjesmi Polnonica Ljerka Car-Matutinovi (Dikli-Skok, }ubor rije i 5, 2007), idealizaciju pomi e u neato intimniju sferu  u sferu vlastita djetinjstva i sjeanja iz obiteljskog ~ivota predstavljena blagdanskim, bo~inim ugoajem. Prisjeajui se idili ne obiteljske atmosfere, autorica svojim stihovima ne izra~ava samo najdublje osjeaje privr~enosti prema svojim najmilijima, ve o~ivljava i stare narodne obi aje vezane uz taj veliki kraanski blagdan (Moj tata bi na Badnjak / donesal bori / aesan i lip! Sa bi kamera zadiaela / ko da se je celi Jubavni puti / preselil va naa kantuni). Osim toga, vezu s narodnim ~ivotom i knji~evnim stvaralaatvom potvruju i stihovi starih narodnih bo~inih pjesama s kojima autorica uspostavlja eksplicitan intertekstualni dodir  a tanahni glasi jadril je nad oltari: U SE VRIME GODI`A / MIR SE SVITU NAVI`A& ; Kad bismo s polnonice / zi cirkvice naae / doma priali, / smo sri ni / NA TEN MLADEN LETU kantali& Josip Kozarac u crtici Moj djed (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za VI. razred osnovne akole, 2003; Dikli-Skok: Sjetva rije i 6, 2007) uzorak za idealizaciju pronalazi na joa konkretnijoj i osobnijoj razini  u liku vlastita djeda. Djedov portret idealiziran je u svim segmentima  ak i fizi kim izgledom (kao srebro bijela kosa, lice kao iz kamena isklesano), osobito pak unutarnjom dimenzijom  odnosom prema radu (lijenosti i neradinosti nije djed ~iv gledati mogao), prema ukuanima (Svakome djed po volji u ini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, u ini to nekako uz put, kao da tek prigovara), prema prirodi (On je vidio prvu grlicu i uo prvog slavuja, on je znao za pti ja gnijezda, svaki dan ih je sva obaaao da vidi je li u redu s njima& ), prema ambijentu u kojem je ~ivio (Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozor ia, sam ju je meo i istio, da je bilo u njoj glatko i umiljato ko u pti jem gnijezdu). Opisujui s mnogo topline i poatovanja djeda i njegov na in ~ivota, autor posredno predo uje ~ivot slavonskih seljaka, doti e se svega ato ini osebujan etnomentalitet (krajolik, nastambe, poslovi, obi aji, meusobni odnosi& ). Slavonija je prisutna u tekstu i putem pojedinih arhai nih regionalizama kojima Kozarac posti~e autenti nu zavi ajnu sliku (maaina, lunta, gumno, zamnijeti, stan& ), ali i putem kolokvijalnih narodnih izraza specifi ne sintakti ke i ritmi ke strukture (Daj, djede, pravi i opravljaj!; To bome ne znam ato je, toga ja joa nijesam vidio!). Socijalnokriti ka regionalizacija Vrlo est primjer regionalizacije diskursa predstavljaju i tekstovi u kojima se slika zavi aja, i sve ono ato se uz nju vezuje, ne modelira ni iz neke povlaatene, neutralne pozicije, ali ni iz one romanti ke, idealizirajue. Svijet zavi ajnosti u tim se tekstovima prelama kroz naglaaenu socijalnokriti ku perspektivu, stavljanjem naglaska na pitanja kao ato su te~ak ~ivot obitelji ili pojedinog njezinog lana; siromaatvo; zaostalost; mukotrpan, a nedovoljno cijenjen rad; rad u tuini; bolest; svakodnevne nepravde i trpljenja& U veini takvih tekstova podru je referencije neato je u~e od onog u prethodna dva tipa i uglavnom se zaustavlja na motivskom krugu obitelji ili pojedinom njezinom lanu. Mo~da najljepae primjere tog tipa diskursa ine pjesme Mate Balote. U pjesmi Moja mati (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za VII. razred osnovne akole, 2003; Skok-Dikli, }etva rije i 7, 2007) Balota daje portret svoje majke ni~ui teake poslove koje je majka cijelog ~ivota radila (tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala; ovce uvala; prasce hranila& ) ~rtvujui se za druge, prvenstveno za svoju obitelj (Sva svoja lita otkidala je od svoga ~ivota / i malo po malo sve je drugim razdavala; noi je ~ivila u strahu i skrbi za druge; I meni je uda dala, a ja san njoj malo vrnuja), dok je sama trpjela, nosei teret razli itih briga (Svako je brime nosila sama od svoje dobrote). Osoban, duboko pro~ivljen pristup izvire iz svakog stiha  ovakvi tekstovi i ina e nastaju na podlozi autobiografskih, obi no vrlo teakih, emotivnih iskustava te se naj eae vezuju upravo uz prikaz osobe (portret), esto upravo one iz najbli~eg kruga (majka, otac i sl.). Sli an je primjer i Balotina pjesma Koza (skupina autora, Krila rije i 8, 2007). Premda je temeljni motiv pjesme ugibanje koze, osnovna tema, kao i ton, zapravo su isti kao i u pjesmi Moja mati  siromaatvo i te~ak ~ivot cijele obitelji (Doma le~i starica baba, / i mala sestra je bona), a posebno patnja majke ( etiri ure je mati hodila / pedeset miljari koraki je u inila nataate). Prvo lice lirskog subjekta te motivi obiteljskog ~ivota upuuje na autobiografski motiviranu, iskustvenu uklju enost u predstavljenu pri u u stihovima (Tri dane nis hrane pokusija / tri noi za kozon san plaka / i dela u ognju etrnaest ur na dan). Balota na kraju pjesme horizont kauzalnosti za takvo teako socijalno stanje u krugu obitelji proairuje te ga smjeata izvan spomenute mikrozajednice, u opedruatveni kontekst (Ma dalek cesar austrijski / i veliki car od Jermanije / nisu ni slutiti mogli / a misli jedan mali ovik, / ki cilu bo~ju no propla e za kozon /). Sli ne primjere socijalnokriti ke regionalizacije s polaziatem u motivskom krugu obitelji nai emo i kod drugih autora. Zoran Kampanjet u pjesmi Kad me je mat zaspala (Dikli-Skok, }ubor rije i 5, 2007) govori o trenucima uspavljivanja uz majku i njene pri e, ali ujedno, u pozadini ove osnovne slike, proviruje takoer, premda tek u naznakama, maj in te~ak, mukotrpan ~ivot (poveda trudno, na mahi / njeja ruka vela, od dela greza). Dje ju perspektivu nai emo i u pjesmi Su te anjeli va svoju kumpaniju zeli, tata moj Ljerke Car-Matutinovi (Skok-Dikli, }etva rije i 7, 2007) u kojoj autorica o~ivljuje sjeanja na djetinjstvo u krugu obitelji, osobito na dru~enja s ocem. Iako se prisjea djetinjstva ispunjena radoau i osjeajem pripadanja, u prvoj strofi vremenska se perspektiva pomi e unatrag, u vrijeme njezina djeda i bake kada je ~ivot bio uvelike druga iji, u mnogo emu te~i (Moja mat je svojeg oca / aa zvala i vi mu j govorila: / malo je a njin bila / aa njoj ga j Merika zela / kad ga je najvee htela& ) Neki autori odlu uju se za aire rakurse promatranja pa u svoj referencijalni horizont uklju uju raairenije i openitije socijalne probleme i pojave. Takav je primjer, izmeu ostalih, Kolarova novela Breza (Skok-Dikli, Darovi rije i 8, 2007; skupina autora, Krila rije i 8, 2007), u kojoj autor kroz tragi no-komi an pogled na prikazana zbivanja i protagoniste uspostavlja zapravo nedvosmislen kriti ki stav prema prikazanom kraju, ljudima i dominantnom mentalitetu. Interpolacija kajkavskog narje ja (npr: Kaj se tu prote~ea? Valda si se dosta nacrekavala!...; A kaj tu zijate kakti da ste v aumi! Nis ja bormea gluha!...) pridaje prikazanom svijetu dodatnu dozu autenti nosti i realisti nosti. Svi navedeni, kao i drugi sli ni tekstovi, mogu biti viaestruko korisni za mladog recipijenta  osim ato uvaju jezi no blago koje su nam namrijeli preci, uvaju i raznolika i neprocjenjiva duhovna iskustva naaih hrvatskih regija (obi aje, svakodnevni na in ~ivota, tragove usmene knji~evnosti, svjetonazor& ), isti ui u prvi plan najraznolikija trpljenja i stradanja obi nog hrvatskog ovjeka, esto upravo onih najranjivijih, koji su takvu sudbinu ujedno najmanje zaslu~ili, npr. ~ena i djece. Regionalizacija u ironi ko-satiri ko-parodijskom modusu Postoji odreen broj tekstova sa zavi ajno-etnomentalitetnom funkcijom interferencije (funkcijom regionalizacije) u kojima su procesi kojima se uspostavlja regionalizacija usmjereni na ironijsko-satiri ki ili parodijski izra~ajni modus. Oni su, doduae, u osnovnoakolskim itankama neato rjei, iz razloga implicitnog recipijenta i njegovih recepcijskih sposobnosti i o ekivanja. U njima se putem regionalnog karaktera diskursa (u sadr~ajnom ili formalnom smislu) autori izruguju, parodiraju ili ironijski prevrednuju odreena druatvena zbivanja, pojave ili osobe. Ve u itanci za peti razred (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za V. razred osnovne akole, 2006) nalazimo baladu Stric-vujc Miroslava Krle~e iz zbirke Balade Petrice Kerempuha. Parodijsko-ironi an pogled karakteristi an ja za itavu zbirku pa tako i za ovu pjesmu. Premda spada u krae balade u zbirci te je i dodatnom, pomalo ludi kom i inovativnom, aaljivom jezi nim dimenzijom (uzastopno ponavljanje ritmi ne, zvu ne sintagme stric-vujc) svakako primjerenija djeci od nekih drugih balada, njezin je drugi dio ozbiljan i druatvenokriti an, zapravo gorko tragi an u svojoj viaeslojnoj satiri nosti (Al biti gol, kak goli ba~olek; i biti bos kak bosa capa, / a nemat nia neg boge kog a apa; i biti kakti samec pes / bez domovine, bez penez, / a na te laje saki pes, / biti fa uk i smujin sin, / tega je preklel sam Gospodin! / Temu je sam Belzebub i stric i vujc/). U itanci za osmi razred (Be~en-Jambrec, Hrvatska itanka za VIII. razred osnovne akole, 2003) nalazimo primjer dramske persifla~e u Breaanovu tekstu Predstava Hamleta u selu Mrduaa Donja. Kao i kod Krle~e, regionalan karakter diskursa i ovdje je dvostruk, izrazni i sadr~ajni, te je i ismijavan na obje razine, od kojih oba principa imaju, zapravo, istu temeljnu funkciju  oatru kritiku druatvenih pojava. Ta je kritika, predstavljena kroz prevladavajui parodi no-komi ni ton, toliko oatra i sveobuhvatna da prerasta okvire ocrtane seoske mikrosredine Dalmatinske zagore i poprima mnogo aire dimenzije u kontekstu opedruatvenih pojava u dr~avi i prevladavajueg primitivnog etnomentaliteta, koji se u ovom slu aju ne odnosi samo na regionalne modele ~ivljenja. Za ilustraciju navodimo nekoliko re enica drame iz ulomka uvratena u spomenutu itanku: Ja mislim, drugovi, da bi drug `imurina moga onako u dvi ri i pripoviditi ata je vidija tute u toj predstavi. Da znamo je li taj, kako se zove, Amlet, ie, stavimo kazti, u naa sektor ili ne ie. Iako su ovakvi tekstovi prili no zahtjevni te u prvom redu podrazumijevaju odraslog i obrazovanog itatelja, adekvatan prijem mogu nai i kod starijeg osnovnoakolskog itatelja, uz pretpostavku dobre kontekstualizacije, kako unutartekstualne, tako i izvantekstualne. Stoga e prethodna pripremljenost u enika (predznanje) i nastavnika, a osobito dobra metodi ka osmialjenost biti presudni za uspjeanost i slojevitost recepcije ovakvih tekstova. U svakom slu aju, oni mogu predstavljati bogato vrelo za realizaciju najrazli itijih ciljeva i zadataka nastave knji~evnosti  osim uobi ajenih spoznaja o narje ju te cjelokupnoj baatini i svakodnevnom ~ivotu pojedine regije, koje i ina e odreujemo kao legitimne funkcije ud~beni kog ativa sa strategijama regionalizacije, tekstovi ovog tipa izuzetno su pogodni za aire druatvenopovijesno kontekstualiziranje pojedinih pojava te, osobito, za razvijanje i poticanje kriti kog maljenja potaknutog njima. Kriti ko mialjenje, sposobnost raspravljanja o odreenim temama te koncizno izlaganje stavova vrijednosti su kojima suvremena nastava sve viae te~i. Metodi ki sustav u nastavi knji~evnosti koji je osobito pogodan za najrazli itije modele u okviru kojih se prakticiraju upravo ove sposobnosti jest problemska nastava, premda njihovu ostvarenju te~e i drugi metodi ki sustavi. Viaefunkcionalnost diskursa  mjeaovit tip regionalizacije Vrlo je est slu aj da se pojedini tipovi regionalizacije diskursa ne javljaju samostalno, kao izdvojene intencije, ve da se meusobno isprepliu, udru~uju ili preklapaju. Takoer, ponekad se javlja i su-djelovanje dvaju ili viae potpuno razli itih funkcija interferencije usmenih i pisanih poeti kih modela. U tom se slu aju zavi ajno-etnomentalitetna funkcija (funkcija regionalizacije) ispreplie s nekim drugim funkcijama, npr. domoljubnom ili ludi kom. Kao primjer viaefunkcionalnosti diskursa nastalog na poticajima usmene (narodne) knji~evnosti, i narodnog ~ivota uope, mo~e se izdvojiti pjesma Starinske aege Miroslava Dolenca Dravskog (Babi  Golem  Jel i, Dveri rije i 5, 2006; skupina autora, Krila rije i 5, 2007). Ve i samim naslovom, uporabom arhai na kajkavizma aege (u zna enju aale, poaalice, obi aji, luckaste navade) pjesnik upuuje na aaljivost kao temeljni recepcijski horizont u okviru kojeg mo~emo ia itavati ovu kratku pri icu u stihovima. U spomenutom dijalektalnom pjesni kom tekstu ostvaruje se u prvom planu zavi ajno-etnomentalitetna funkcija, raznovrsnim i viaestrukim pro~imanjima pisanog diskursa s usmenim utjecajima  uporabom podravske kajkavatine (npr. japa, vuho, ganek, pavo inje, melja& ), oslikavanjem specifi nosti svakodnevnog narodnog ~ivota, mentaliteta ljudi, poslova (kravam donesi travo; operi im repe; dobro je po eai; racam nakoai koprive; ganka zriblji; cigla na ta kaj zvozi; kokruza za svinje narunji; graha zaberi& ; V ganku, v dvoru i v atali / treba biti isto!), ocrtavanjem specifi ne atmosfere zavi aja. Zanimljivo je da u sve to uklapa humoristi an ton kao bitnu odrednicu karakteristi nog pogleda na svijet, na svakodnevne ~ivotne situacije (malo se posrbel za vuhom / naheril kapo i rekel: / -Je, kak ne!), kao odrednicu ~ivotnog optimizma podravskog ovjeka, kojom tako efektno ostvaruje, osobito na kraju teksta, ludi ku funkciju - evidentnu kroz o evo dosjetljivo poigravanje sa sinom, ali osobito u njegovu prepredenu i neo ekivanu zavranu odgovoru (Bil bi bogme stigel / da se kesno nisi digel), humoristi nom i igrivom. `toviae, ona u kona nici postaje ak i naglaaenija, a za suvremenog mladog itatelja vjerojatno i atraktivnija od tematske i jezi ne regionalizacije. Meutim, upravo uz suprisustvo ludi ke funkcije, tj. sinergetskim djelovanjem dvaju razli itih diskurzivnih naboja, dviju potpuno razli itih tekstualnih strategija, intenzivira se i optimalizira svaka od njih. Osobito profitira ona koja je usmjerena na predstavljanje zavi ajnog etnomentaliteta (kako jezi nim, tako i semanti kim slojem), u smislu da postaje zanimljivija, recepcijski atraktivnija, a time i efektnija, osobito u kontekstu o kojem ovdje govorimo  u kontekstu ud~beni kog ativa, tj. iz perspektive suvremenog osnovnoakolskog itatelja. Mladi itatelj 21. stoljea, osobito onaj iz urbanih prostora, kvalitetnom nastavnom obradom ove pjesme upoznaje se s ruralnim na inom ~ivota Podravine, ali putem njega zapravo stvara predod~bu o na in ~ivota mnogih hrvatskih regija. Takvim je ~ivotom podravski seljak ~ivio joa u vrijeme baka i djedova danaanjeg u enika, ali u pojedinom segmentima on egzistira i danas. Sve ono ato je inilo svakodnevne poslove seljaka interpolirano je u ove humoristi ne stihove te pjesma zapravo predstavlja mali katalog takvih poslova, od kojih su mnogi nepoznati i teako predo ivi danaanjem djetetu (pranje repova kravama, priprema kopriva za patke, prosijavanje braana& ). S druge strane pjesma je napisana podravskom kajkavatinom te je kao takva pogodna za upoznavanje kajkavskog narje ja, osobito za djecu iz nekajkavskih krajeva. Zanimljivo je da su mnogi leksemi, upravo zbog tematike koja je vezana uz tradicionalne seoske poslove, danas arhai ni i u kajkavskim sredinama, stoga e njihovo upoznavanje predstavljati svojevrsno bogaenje rje nika i biti poticajno kako za nekajkavce, tako i za danaanje kajkavce (takvi su leksemi, npr. aege, zasvetljati, rastove du~ice, naflibati). U odgojnom smislu pjesma je pogodna za spoznavanje vrijednosti rada, poticanje odgovornosti, po~rtvovnosti i organiziranosti, osvjeaivanje vrijednosti slobodnog vremena, razgovor o obiteljskim ulogama, poativanju starijih, razvijanje osjeaja poatovanja prema narodnoj baatini, uva~avanje i pozitivno vrednovanje razli itosti (jezi ne, regionalne, generacijske)& Funkcionalni zadaci koji se mogu ostvariti interpretacijom pjesme na satu hrvatskog jezika, takoer su viaestruki  prije svega, razvija se jezi na kompetencija upoznavanjem kajkavske dijalektalne varijante, poti e kriti ko mialjenje, njeguje i razvija sposobnost usmenog (npr. scenskog) i pisanog izra~avanja te smisao za humor& Zanimljiv slu aj je Balogova pjesma Bra  (Be~en  Jambrec: Hrvatska itanka za V. razred, 2006; skupina autora, Krila rije i 5, 2007; Dikli  Skok, }ubor rije i 5,2007) u kojoj je kolidiranje s narodnom baatinom prisutno samo na jezi noj razini (cakavizam), dok, za razliku od Dolen eve pjesme, tematskim slojem pjesma sasvim dobro korespondira s tipi nim modernim dje jim pjesniatvom, prvenstveno vezanim uz ~ivot suvremenog djeteta (djeci je posao da vriate / sladolede masovno da liste& ). Ludizam pjesme proizlazi u prvom redu iz fonemske igre, to nije, igre transformacije fonema koja se posti~e oduzimanjem jednog jedinog dijakriti kog znaka, ime automatski dolazi do promjene ak etiriju fonema,u ovom slu aju fonostilema. I u ovom slu aju posezanje za ludi kom funkcijom olakaava recepciju openito, ali isto tako poti e usvajanje edukativne (fakcionalne) dimenzije pjesme kojim se uspostavlja veza s narodnom jezi nom varijantom (cakavizam). Kroz igru i humor mladi se itatelj upoznaje s jedinstvenoau bra kog govora. 4. Zaklju no o zavi ajno-etnomentalitetnoj funkciji interferencije usmenih i pisanih poeti kih modela i njihovoj u inkovitosti u nastavi jezika i knji~evnosti Bavei se istra~ivanjem hrvatskih osnovnoakolskih itanki viaih razreda s obzirom na status usmene knji~evnosti, doali smo do uvida da je naaa usmena (narodna) knji~evnost prisutna u itankama na dva temeljna na ina  u istim, pravim narodnim tekstovima te u tekstovima u ijoj poetici mo~emo prepoznati raznolike tipove interferiranja s usmenoknji~evnim modelima. Ti su dodiri razli iti po svojoj prirodi, opsegu, tekstualnoj razini u okviru koje se ostvaruju, ali i po svojoj temeljnoj intenciji/funkciji. Zavi ajno-etnomentalitetna funkcija interferencije nije jedina dimenzija koju mo~emo prepoznati u tekstovima koji ostvaruju raznolike tipove dodira s usmenoknji~evnim poeti kim odrednicama, ali zasigurno joj pripada posebna pozornost  zapravo, mo~emo rei da je upravo ona temeljna i naj eaa intencija koju iskazuju takvi osebujni knji~evni diskursi. U diskursima u kojima zamjeujemo postupke regionalizacije, ta se regionalizacija ostvaruje na dvije temeljne razine  na razini izraza i/ili na razini sadr~aja. Regionalizacija na razini izraza ostvaruje se prvenstveno uporabom narje ja (bez obzira na modus, opseg i razinu te uporabe), dok se regionalizacija na razini sadr~aja ostvaruje referencijom na svijet zavi ajnosti (bez obzira je li ta referencija autobiografski motivirana ili nije), tj. predstavljanjem svega onoga ato smo nazvali etnomentalitet odreenog kraja (svakodnevni ~ivot, obi aji, narodno stvaralaatvo, mentalitet& ). Oba vida regionalizacije knji~evnog diskursa metodi ki su izuzetno potentna i korisna za nastavu  prvi od njih osobito za nastavu jezika, a drugi osobito za nastavu knji~evnosti (premda se mogu koristiti u nastavi svih podru ja predmeta hrvatski jezik), ali i za ostvarenje najrazli itijih odgojnih ciljeva, s naglaskom na njegovanju humaniteta, zavi ajnosti te domoljublja openito, koji se osim na satovima knji~evnosti mogu realizirati i na satovima razrednog odjela ili pak u izvannastavnim aktivnostima (zavi ajna nastava, povijesne, literarne i recitatorske dru~ine& ) S obzirom na temeljni karakter i intenciju diskursa, doali smo do uvida u postojanje nekoliko razli itih tipova regionalizacije  neutralna regionalizacija, regionalizacija u svrhu idealizacije, socijalnokriti ka regionalizacija, regionalizacija u ironi ko-satiri ko-parodijskom modusu te mjeaovit, viaefunkcionalan tip regionalizacije. Svaki smo tip zasebno analizirali, navodei primjere tekstova iz naaih itanki i njihove specifi nosti, s kratkim osvrtom na potencijale svakog pojedinog tipa u rakursu nastavne obrade. Upravo stoga ato su tekstovi nastali na usmenoknji~evnim poticajima, kako sadr~ajem, tako i svojim formalnim obilje~jima, neato udaljeniji od suvremena itatelja i njegova na ina ~ivota, potrebno ih je izuzetno respektirati i pridavati im dodatnu pa~nju u nastavi hrvatskog jezika. Takvi su tekstovi neizostavni jer na zanimljiv i originalan na in zrcale elemente poetike usmene knji~evnosti s kojom mlade itatelje neupitno treba upoznati kao s temeljnim dijelom narodne baatine. Isto tako, upravo se regionalni tekstovi mogu izvrsno iskoristiti kao lingvostilisti ki modeli i predloaci za upoznavanje s pojedinim hrvatskim narje jima, dijalektima i govorima. Zbog izuzetno brzog procesa transformacije naaih narje ja koji se odvija posljednjih desetljea - ato dovodi do nestanka mnogih leksema, pa i do potpunog nestanka pojedinih lokalnih govora  takvi e tekstovi vrlo esto biti jednako poticajni i korisni kako za govornike, tako i za negovornike odreenog narje nog idioma. Naravno, neupitno je da se mladim itateljima moraju ponuditi i pravi narodni ostvaraji, kao nezaobilazni vrhunci paralelne knji~evne matice. Samo se na taj na in, uva~avajui cjelokupnost nacionalnog knji~evnog izri aja, u odgovarajuoj mjeri mogu ostvariti temeljne zadae nastavnog podru ja knji~evnosti: spoznavanje i do~ivljavanje, tj. primanje (recepcija) knji~evnih djela; razvijanje osjetljivosti za knji~evnu rije ; razvijanje itateljskih potreba; stvaranje itateljskih navika; osposobljavanje za samostalno itanje i primanje (recepciju) knji~evnih djela. Takoer, samo se na taj na in mogu ostvariti mnogobrojni mali zadaci (kako obrazovni, tako i odgojni, funkcionalni i komunikacijski) kojima se, obraujui svaki pojedini tekst, u prvom redu razvijaju pozitivne eti ke vrijednosti i estetski ukus u enika, izgrauje svestrana osobnost i njeguje bogatstvo razli itosti. Literatura Primarna: Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 5, Profil, Zagreb, 2006. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 6, Profil, Zagreb, 2004. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 7, Profil, Zagreb, 2004. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja  uri, Ivan: Dveri rije i 8, Profil, Zagreb, 2005. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za V. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VI. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VII. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VIII. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: }ubor rije i 5, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: Sjetva rije i 6, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: }etva rije i 7, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: Darovi rije i 8, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. skupina autora: Krila rije i 5, `kolska knjiga, Zagreb, 2006. skupina autora: Krila rije i 6, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. skupina autora: Krila rije i 7, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. skupina autora: Krila rije i 8, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Sekundarna: Ben i, }iva  Flaker, Aleksandar (ur.): Ludizam  zagreba ki pojmovnik kulture 20. stoljea, Zavod za znanost o knji~evnosti Filozofskog fakulteta: Slon, Zagreb, 1996. Boakovi-Stulli, Maja: Usmena knji~evnost kao umjetnost rije i, Mladost, Zagreb, 1975. Buinac, Milica: Progresivno u knji~evnom stvaralaatvu za djecu, u: Umjetnost i dijete, Zagreb, 1982, XIV, br. 78 Detoni-Dujmi, Dunja: Ljepaa polovica knji~evnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998. Hranjec, Stjepan: Zipka vu horvatskom cvetnjaku, Zrinski, akovec, 1991. Hranjec, Stjepan: Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995. Hranjec, Stjepan: Funkcije interferencije, tekst u rukopisu, akovec, 2008. Kekez, Josip: Prva hrvatska re enica; Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. Kekez, Josip: Usmena knji~evnost, u: Uvod u knji~evnost, ur. `kreb-Stama, Globus, Zagreb, 1986. Nastavni plan i program za osnovnu akolu, Narodne novine 102/2006. Pavleti, Josip: Poetika korelacije, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Te~ak, Dubravka  Te~ak, Stjepko: Interpretacija bajke, DiVi , Zagreb, 1997. Zalar, Diana: Poezija u zrcalu nastave, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.  U svojoj knjizi Poezija u zrcalu nastave Diana Zalar, govorei o humornom hrvatskom dje jem pjesniatvu, meu igrama likom i zvukom rije i razlikuje aest vrsta jezi nih igara, meu njima i igre fonema i onomatopeje.  Ovo su zadae kako ih odreuje Nastavni plan i program za osnovnu akolu, u okviru Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda iz 2006. g.     ,>`RLTxt6>DFt8!!X###|$%%% & &&(&v'''':((((((z+,.".>.\...r0t0h4@h/Vz6mHsHh`h/VzmHsHh`h/Vz6mHsHh~ h/Vz6mHsHh_jh/Vz6mHsHhRh/VzmHsHh/Vz6mHsHh/VzmHsHh/Vz5mHsH;t0v0~0d1555N6;h;;;;<>$>h?|AA*BBBCC*HIT T TT>YZYYYYZ,Z:ZZDZZZ](^^j`훏whnh/VzmHsHh/Vz6CJaJmHsHhr\qh/Vz6mHsHhr\qh/VzmHsHhh/VzmHsHhh/VzmHsHhymHsHh/Vz5mHsHh~ h/VzmHsHh h/Vz6mHsHh/Vz6mHsHh/VzmHsHh h/VzmHsH.j`aBbDbFb^b`bTddBsJsNshss y yTy\yyyyy zz:zVzXz`zbzx||V}X} "$&,h*¶¶uih@lh/Vz6mHsHh/Vz5CJaJmHsHhR$h/Vz5CJaJmHsHhzh/VzmHsHhR$h/VzmHsHjh/Vz0JUmHsHhr\qh/Vz6mHsHhr\qh/VzmHsHhQh/VzmHsHhQh/Vz6mHsHhOth/VzmHsHh/Vz6mHsHh/VzmHsH)&fhll"$:<P<̨rH~  X^ `Xgd/Vz   ^ ` gd/Vzgd/Vz $`a$gd/Vz$a$gdw $`a$gd/Vz$a$gd/Vz*Ə,l"t "$:<NPĥLh :<̧6X~ʨ~sjjj_jjTh q h/VzmHsHhh/VzmHsHh/Vz6mHsHh/Vz5>*mHsHhh/Vz5>*mHsHhh/Vz5CJaJmHsHh/Vz5CJaJmHsHhg{Fh/Vz5mHsHjh/Vz0JUmHsHhK*oh/VzmHsHh'h/VzmHsHhg{Fh/VzmHsHhwmHsHhbh/Vz6mHsHh/VzmHsH ʨ̨(02Pة$Ϊ֪ܪ >جVtԭ.0Pl̮&(Hdدگܯv>ޱ:²̲вزڲܲ޲ ʿʿʿhzqhzq6mHsH hzq6hzqhzqmHsHhzqhO#h/VzmHsHh/Vz5>*mHsHh/Vz6mHsHh/VzmHsHh q h/VzmHsHD0(Jܳ~ * `^``gd/Vz T^T`gd/Vz ^`gd/Vz \ ^\ `gd/Vz  X^ `Xgd/Vz *.:FHJnڳܳJд2^ڵ,ж,PԷ(*Fv¸ĸƸȸʸ̸¦ᛐ{sh5mHsHh$h5mHsHjh50JUh/Vzh'mHsHhR$h/VzmHsHh q h/VzmHsH hzq6h\h/Vz6mHsHhO#h/VzmHsHh[`h/VzmHsHh/Vz6mHsHh/VzmHsHhzqmHsHhzqhzqmHsHhzq,¸ĸƸȸgd/Vz$a$gd/Vz`gd/Vz Xdh^ `Xgd/Vz  X^ `Xgd/VzȺξh/Vzh'mHsHjhlSUhlSh@"Rh56mHsHh@"Rh5mHsHjh50JUh$h5mHsHh5mHsHh56mHsH,1h/ =!"#$% @@@ /VzNormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List,O, 'Stil2$a$>@> ' Footnote TextCJaJ@&@@ /VzFootnote ReferenceH*^jmvw<=>?[\ rstKi%&)*-000d0e06k9???N@O@i@FtKuKKO:Y]dgmmm|pw{~ڀq9CDEFDEPQ[QW?˼ G;X>8{ 000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@000j@0I00@0I00@0I00@0I00I00l v)+t.0246 9:x=h?,AZCPPft0j`*ʨ fijklmnoprstuvwxy{0-&gqzh8@0(  B S  ? OLE_LINK1I~y$J~yPK~yLTL~yd!M~yDN~yQPPJJWWPP8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace n vw~DGVW  %&67$&<?[\ rt45;<>?IKSTU`bklnostvw,.12<=HIJLOPXYghl  "+,.057:;=?@GHMNRTVW\_fgklpsz{     &')-3478;<DEHIPWXZ`acrtv~   !*+-./02569>EFOY]_bchijmntuz{  ()12<>GHIPQVW\]`fkmpyz{  $:AEFKSUWYdeknprxy{|#$(*/014ahiklruyz|~    #$*+5689@ADEIKPX_cdefhlopxy}~ %&./45=@HITW]h !$()-FKLSUXY]_efjklv}  "&'()+,/0389=>?DHIJKMORZ[\bgoqvx|~"'(79BCHIMPZ[adjksux{$%-/78ACJKT\abopqr !#(+129:BCDGMOZ\fowx}~       # ) / 0 2 3 > ? E F Q R T U _ b j k m t { | ~ !! ! !!!%!&!/!1!4!5!7!8!;!$?$@$A$K$L$T$U$^$`$g$i$n$o$x$y$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%%%%%%!%"%$%%%'%(%,%.%4%5%=%?%E%F%K%L%Q%R%Z%[%]%^%`%a%f%g%m%n%p%q%w%y%{%|%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&& &%&&&(&)&4&5&>&?&C&D&J&K&V&W&^&`&h&i&n&o&s&u&|&}&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' ' '''' '(')','-'6'7'E'F'M'N'T'U'V'W'`'a'n'o'x'}'''''''''''''''''''''''''''''''''(( ( ((( ("((()(6(7(B(C(O(P(X(Y(_(a(i(j(l(o(x(y((((((((((((((((((((((((((()) ) )))))$)%)*)0)8)9)>)A)F)H)N)O)U)Y)`)a)c)d)m)n)y)z)))))))))))))))))))))))))))))))))***** *******!*"*)***+*,*.*/*5*9*>*D*H*J*L*M*T*U*Y*\*`*a*i*j*o*q*v*w*y*z*******************************++++#+%+'+)+,+-+3+4+7+8+A+B+P+R+W+X+`+a+g+h+m+o+w+x++++++++++++++++++++++++++++++,, ,,,, ,),*,/,0,5,7,<,=,C,G,R,S,[,\,e,f,j,l,s,t,v,w,|,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - ----!-%-(-/-0-8-<-A-E-L-M-S-U-[-\-_-c-f-g-l-n-v-w-}-~-----------------------------------......#.$.'.(.*.+.5.6.8.9.?.@.I.K.Q.R.Y.Z.[.\.^._.h.i.k.l.r.s.y.z.~..................................// /////"/*/0/4/5/bd[]{ BGHMuw~;?Z\ qtIK"v~6;KWrx6J./{\ho' ( !X"d"r"8$>$`$$%%%%&&(&&&&y'''))**q*****(+)+,+++t,v,,,--\.^.c/e///0c0e066j9k9??M@O@h@i@FFsKuKKKOO9Y:Y]]ddggmmmm{p|pww{{~~ـڀpq89BFCEOQZ[PQVW>?ʼ˼ FG:;X=>78z 33333333333333333333333333333333333333333$$?Z$$,,FFSSSS'FňE^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.'F         3P@PBPFPHPJPLPNPPPZP^P`PfPhPvPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h47Mp c` c`4d2QHP ?'2~ZAVI AJNO-ETNOMENTALITETNA FUNKCIJA INTERFERENCIJE HRVATSKE USMENE I DJE JE KNJI}EVNOSTI  PRILOG STRATEGIJI O UVANJA IDENTITE Andrijana andrijana Oh+'0 ,@LXh |   ZAVIAJNO-ETNOMENTALITETNA FUNKCIJA INTERFERENCIJE HRVATSKE USMENE I DJEJE KNJIEVNOSTI PRILOG STRATEGIJI OUVANJA IDENTITE AndrijanaNormal andrijana8Microsoft Office Word@h3@W}@BJ B ՜.+,0p hp  O Lajtman/Kos`c ZAVIAJNO-ETNOMENTALITETNA FUNKCIJA INTERFERENCIJE HRVATSKE USMENE I DJEJE KNJIEVNOSTI PRILOG STRATEGIJI OUVANJA IDENTITE Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+0Root Entry FB21TableFdWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8$CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q