Naslov
Hidrogeološka obilježja otoka Rave
(Hydrogeological relations of the island of Rava)

Autori
Terzić, Josip ; Brkić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Rava

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2008

Raspon stranica
157-164

ISBN
978-953-7237-38-7

Ključne riječi
hidrogeologija, krš, otok Rava
(hydrogeology, karst, Rava island)

Sažetak
Otok Rava jedan je od najmanjih naseljenih jadranskih otoka: tek je 43. od 50-ak naseljenih otoka s površinom od oko 3, 63 km2. Izgrađen je od dolomitne stijenske mase kredne starosti, a najviši vrh je Babićovac (97 m n.m.). Duljina obale je 15, 99 km. Indeks razvedenosti je 2, 37, što ga svrstava među najrazvedenije male otoke. Osim relativno male površine, razvedenost je dodatno nepovoljna hidrogeološka okolnost. U zadnjih nekoliko godina opsežno su istraživani brojni mali jadranski otoci sa svrhom vodoopskrbe iz vlastitih slatkih ili bočatih podzemnih voda. U tome su smislu obavljena sustavna hidrogeološka i geofizička istraživanja s bušenjem istraživačkih bušotina, pokusnim crpljenjima i hidrokemijskim analizama. Najmanji otok na kojem je bušenjem zahvaćena bočata podzemna voda je Susak, dok rezultati na Premudi, Kaprijama i Vrgadi nisu ukazali na takvu mogućnost. Od otoka s površinom manjom od 10 km2 dokazane su zalihe slatke ili bočate podzemne vode još na Velom Brijunu, Iloviku i Istu. Otok Rava nije obuhvaćen navedenim istraživačkim radovima, pa je prikazana hidrogeološka analiza prvenstveno utemeljena na usporedbi s otocima slične veličine, morfologije i geološke građe. Do sada niti na jednom otoku veličine Rave nije dokazana podzemna voda iskoristive količine i kakvoće. Ipak, mogućnost postojanja niskih količina bočate vode ne treba u potpunosti odbaciti. Mogućnosti desalinacije postaju sve pristupačnije, čak i na razini pojedinih domaćinstava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA