Naslov
Utjecaj fizikalnih svojstava materijala na homogenost smjese i kvalitetu kruha
(Impacts of Physical Properties on Mixture Homogenity and Bread Quality)

Autori
Muminović, Ševal ; Đikić, Mirha ; Gadžo, Drena ; Ćurić, Duška ; Bauman, Ingrid

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4th International Congress [and] 6th Croatian Congress of Cereal Tehnologists : Flour - Bread ’ 07 : abstract book / Ugarčić Hardi, Žaneta - Osijek : Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 98-98

ISBN
978-953-7005-13-9

Skup
International Congress Flour - Bread (4 ; 2007)

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 24.10.2007. - 27.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
tritikale; prinos; sorta; protein; gluten
(triticale; grain yield; cultivar; protein; gluten)

Sažetak
Tritikale (Triticoseceale Wittm.) posljednjih godina u Bosni i Hercegovini postaje sve značajnija kultura. Njegovo zrno koristi se u ishrani ljudi i stoke, za prehrambenu industriju u proizvodnji vafla i keksa, te za proizvodnju alkohola. Zahvaljujući visokom genetskom potencijalu rodnosti, tritikale u našim uslovima daje više prinose zrna nego ostala prava žita. Prema Šariću i Muminoviću (1998.), tritikale je u ogledima u planinskim područjima B&H dao mnogo viši prinos nego pšenica i ječam. Tokom vegetacije 2003/04. i 2004/05. na dva lokaliteta u BiH ispitivane su proizvodne karakteristike dvije sorta tritikala: goran i clercal. Tokom ispitivanja proučavane su važnije agronomske osobine: vrijeme sjetve i nicanja, prezimljavanje, vrijeme klasanja i žetve, otpornost na važnije bolesti i štetočine, polijeganje, prinos, apsolutnu i hektolitarsku masu zrna. Takođe je nakon žetve utvrđen sadržaj bjelančevina i glutena. Na osnovu dvogodišnjih rezultata istraživanja, sorta goran je ostvarila za 14, 9% viši prinos od sorte clercal. Na lokalitetu Sarajevo sorta goran je imala prosječan prinos 7, 32 t/ha, a na lokalitetu Tuzla 7, 24 t/ha, dok je sorta clercal u Sarajevu dala 6, 81, a u Tuzli 6, 09 t/ha. Obje sorte su pokazale zadovoljavajuću otpornost na bolesti, štetočine i polijeganje. Apsolutna masa zrna, kao značajan element koji utječe na prinos, pokazala je znatnu razliku na dva lokaliteta. Kretala se kod clercala oko 38, 6 g, a kod sorte goran od 45, 6 g u Tuzli do 50, 2 g u Sarajevu. Hektolitarska masa se kretala u prosjeku obje sorte od 66, 2 kg u Tuzli do 73, 3 kg u Sarajevu. Sadržaj bjelančevina je bio prilično nizak i kretao se od 7, 02% kod sorte clercal na lokalitetu Sarajevo, do 13, 32% kod sorte goran na lokalitetu Tuzla. Sadržaj vlažnog glutena je bio vrlo nizak, na lokalitetu Sarajevo kod sorte clercal u odnosu na lokalitet Tuzla. Razlog za nizak sadržaj glutena na lokalitetu Sarajevo u odnosu na lokalitet Tuzla je u slaboj nalivenosti zrna. Nenalivenost zrna je jedna od karakteristika tritikala kao i drugačiji sastav aminokiselina, što su pokazale i vrijednosti za vlažni gluten. Kod mljevenja zrno u odnosu na brašno gubi 1% ukupne količine proteina u zrnu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA