Naslov
Staleško društvo katoličkih svećenika Hrvatske u službi komunističkog režima
(The society of Catholic priests of Croatia in the service of the communist regime)

Autori
Akmadža, Miroslav

Izvornik
Tkalčić - godišnjak Društva za povijesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 7 (2003); 47-156

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
društvo; crkva; komunistički režim
(societi; church; communist regime)

Sažetak
Nakon završetka II. svjetskog rata Komunistička partija Jugoslavije uklonila je iz političkog života sve političke stranke i uvela totalitarni režim. Jedinu možebitnu opasnost za svoje nesmetano djelovanje vidjela je u vjerskim zajednicama, koje nisu mogle prihvatiti ateističku vlast u zemlji. S obzirom da nije mogla zabraniti vjeru, odlučila je staviti vjerske zajednice pod svoj nadzor. To joj je uspijelo sa svim vjerskim zajednicama, osim s Katoličkom crkvom, koja je ostala vjerna Svetoj Stolici. Da bi stavio Katoličku crkvu pod svoj nadzor, tj. udaljio je od utjecaja Svete Stolice, komunistički režim služio se svim metodama, a naročito represivnim. Kada nije uspio slomiti vodstvo Katoličke crkve u zemlji, a posebice nadbiskupa Alojzija Stepinca, kojeg je na kraju dao osuditi na dugotrajnu robiju, komunistički režim promijenio je način djelovanja protiv Katoličke crkve. Komunistički režim je uvidio da represivne metode ne donose rezultate, te stvaraju kod vjernika otklon prema vlasti, pokrenuo je akciju osnivanja staleških društava katoličkih svećenika, s ciljem razbijanja jedinstva u redovima Katoličke crkve. Ta udruženja su osnivana od strane vjerskih komisija i UDB-e, tako što su u njih učlanjivani katolički svećenici na razne načine. Temelj udruženja trebali su činiti oni svećenici koji su bili pripadnici partizanskog pokreta i skloni vlastima. No s obzirom da je takvih bilo premalo, posebice u Hrvatskoj, u udruženja su pod prisilom učlanjivani svećenici koji su bili u zatvorima kao politički zatvorenici, te oni svećenici koji su inače bili iskompromitirani u crkvenim redovima, te ih se lako moglo ucjenjivati. Jedan dio svećenika u udruženja je privučen raznim materijalnim povlasticama. Udruženja su imala najviše uspjeha u Bosni i Hercegovini i u Sloveniji, dok su u Hrvatskoj biskupi pružili veliki otpor njihovom osnivanju, te se u udruženja učlanio veoma mali broj svećenika. Biskupi su uz podršku Vatikana, donijeli i odluku kojom se zabranjuje rad udruženja i članstvo u njima. To je izazvalo žestoku reakciju komunističkog režima, što je bio jedan od glavnih razloga za prekid diplomatskih odnosa s Vatikanom. No, unatoč svemu Staleško društvo katoličkih svećenika Hrvatske, nije polučilo rezultate koji su od njega očekivani, niti je uspjelo omasoviti svoje članstvo. Početkom 60-tih godina XX. stoljeća, pokrenut je postupak normalizacije odnosa između Vatikana i Jugoslavije, čime udruženje ne samo da je izgubilo svoju svrhu, nego je sve više predstavljalo smetnju za normalizaciju tih odnosa. Iako je udruženje nastojalo opstati raznim pokušajima svoje unutrašnje reorganizacije, to nije polučilo rezultate, te se broj članova sve više smanjivao, njegovo vodstvo međusobno sukobljavalo, a komunistički režim u potpunosti izgubio interes za njegovo daljnje postojanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA