Naslov
Utjecaj recentnih hidroloških promjena na brojnost i mriješćenje gospodarski zanimljivih vrsta riba u močvari Hutova blata
(Effects of the recent hydrological changes on abundance and spawning of commercially interesting fish species in Hutovo blato wetlands)

Autori
Zovko, Nikola ; Prusina, Ivana ; Đođo, Željana ; Glamuzina, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Ugrožene i endemske vrste riba u slivovima rijeka Neretve, Trebišnjice i Morače : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa / Skaramuca, Boško ; Dulčić, Jakov - Dubrovnik : Sveučilište u Dubrovniku ; EastWest Institute, 2007, 137-140

ISBN
978-953-7153-18-2

Skup
Znanstveno-stručni skup Ugrožene i endemske vrste riba u slivovima rijeka Neretve, Trebišnjice i Morače

Mjesto i datum
Malinska, Hrvatska, 14.12.2007. - 15.12.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hidrološke promjene; ribe; mriješćenje; Hutovo blato
(hydrological changes; fish; spawning; Hutovo blato wetlands)

Sažetak
Ribarstvo je oduvijek predstavljalo značajnu gospodarsku aktivnost u močvari Hutovo blato, povijesno kao dodatni izvor prihoda za lokalno stanovništvo, te kasnije komercijalizirano 1970-1990-ih kroz rad društvenog poduzeća. Sredinom dvadesetog stoljeća zabilježeni su godišnji ulovi šarana od 150-200 tona, 50 tona jegulje, 80 tona plotice, 30 tona cipola i 10 tona iverka (Aganović, 1952). U usporedbi sa sadašnjim ulovom, ovi podaci djeluju kao znanstvena fantastika. Međutim ovi se podaci odnose na vrijeme prije velikih isušivanja močvara Hutova blata. Melioracije su prepolovile močvarna područja i s prethodnih 6000 hektara dospjele su na svega 600 hektara koliko iznosi trenutačna površina. U uvjetima kada su sve vodene površine i močvare proglašene Parkom prirode uz stalan učinkovit nadzor, postavlja se pitanje regulacije ribolova u komercijalne svrhe kroz kontrolirani izlov i sportsko-rekreacijski ribolov, kako bi se dodatno osnažile temeljne funkcije zaštite i očuvanja biraznolikosti močvare Hutovo blato. Međutim, uslijed niza zahvata u okolnom prostoru, posebice rad i izgradnja hidroenergetskih postrojenja, hidrološki režim jezera i močvara je značajno izmjenjen, što utječe na životne i reprodukcijske cikluse važnih vrsta riba. Gospodarski su najzanimljivije vrste riba u močvarama Hutovo blato: jegulja, Anguilla anguilla, šaran, Cyprinus carpio, linjak-cinkva, Tinca tinca, cipol bataš, Mugil cephalus, cipol balavac, Liza ramada, iverak, Platichthys flesus, plotica, Rutilus rubilio i podustva, Chondrostoma knerii. Neke vrste stalno žive u Hutovu blatu, kao šaran i plotica. Dok ostale tu provode samo dio životnog ciklusa, bilo da hladne potoke i jezera koriste kao mrjestilišta (podustva), ili kao rastilišta (jegulja, cipoli, iverak). Hidrološke promjene mogu značajno utjecati, bilo na mriještenje pojedinih vrsta ili na migracije tijekom dolaska ili odlaska iz Hutova blata. Tako je kod šarana u pojedinim godinama zabilježen potpun izostanak mriješćenja uslijed prodora hladne vode iz Neretve nastale naglim ispuštanjem velikih količina vode iz akumulacija. Kada se i izmrijesti onda se uslijed većih kolebanja razine vode u jezerima uslijed istog razloga, veća količina ikre nađe na suhom te ugiba. Sve ovo zadnjih desetak godina rezultira slabim prirodnim mrijestom i novačenjem mlađi, te vodi stalnoj potrebi za poribljavanjem iz drugih ribnjaka. Ovakvi nagli prodori vode u Gornje blato tijekom jeseni, značajno mijenjaju i migracijske navike jegulje, što se očituje u smanjenim ulovima. Mriješćenje i ostalih vrsta je uslijed hidroloških promjena značajno narušeno. Tako je 2000. godine zbog slabih dotoka izvora oko Londže, zabilježeno veliko ugibanje odložene ikre podustve uslijed gljivičnih infekcija, koje su karakteristične za spore vode. Posebnu opasnost za sve ribe predstavlja stalno oplićavanje i okopnjivanje vodenih površina, čime se stalno smanjuje životni prostor. Ekstremna situacija je zabilježena u ljeto, 2007. kada je pola Deranskog jezera, kao najznačajnijeg ribolovnog područja ostalo suho. Sve ovo ima za posljedicu otežano gospodarenje pojedinim vrstama ribe koje predstavljaju značajan resurs, te je teško predvidjeti kakve će biti dugoročnije posljedice recentnih hidroloških promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA