Naslov
Policiklički aromatski ugljikovodici u zraku u nas
(Plycyclic aromatic hydrocarbons in the air in Croatia)

Autori
Šišović, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni sastanak: Maligni tumori i štetnosti u okolišu u nas - Sažeci / Šarić, Marko - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1999

Skup
Znanstveni sastanak: Maligni tumori i štetnosti u okolišu u nas

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.02.1999. - 26.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) skupina su organskih spojeva s dva ili više benzenskih prstenova. Mnogi od njih imaju mutagena, a neki i kancerogena svojstva. Nastaju pri nepotpunom sagorijevanju fosilnih i drugih organskih materijala te tako dospijevaju u zrak, vodu, tlo, sediment i hranu. Identificirani su pri pokušaju da se pronađu uzročnici češće pojave raka kože kod dimnjačara i radnika zaposlenih u preradi parafina i katrana kamenog ugljena. U zraku se nalaze u plinovitoj fazi ili vezani na lebdeće čestice manjeg promjera. Pronađeno je nekoliko stotina PAU, a PAU koji se najčešće mjeri i čija su kancerogena svojstva najviše istraživana je benzo(a)piren (BaP). Kako bi se mogla procijeniti izloženost stanovnika ovim spojevima, vršena su mjerenja koncentracije PAU u zraku različitih mikrookolina. Proučavane su prostorne i sezonske varijacije koncentracija PAU i profili PAU u odnosu na BaP. Najčešće mjereni PAU su: fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo-b-fluoranten (BbF), benzo-k-fluoranten (BkF), benzo-a-piren (BaP), benzo-b-krizen (BbKr), benzo-ghi-perilen (BghiP), antraten (Ant) i koronen (Kor). Koncentracije PAU mjerene su: a/ na platformi koksne peći i u njenoj okolici, b/ u vanjskoj atmosferi različitih dijelova grada (centar s gustim prometom, centar bez prometa, benzinska postaja i periferija), c/ u unutarnoj atmosferi (stanovi, radna okolina), prijevoznim sredstvima, dakle, u okolinama u kojima stanovništvo provodi većinu vremena. Na osnovi koncentracija PAU izmjerenih u različitim mikrookolinama, kao i vremena provedenog u tim okolinama, izvršena je procjena izloženosti PAU 15 ispitanika, koji su vodili dnevnik o svom kretanju i vremenu provedenom u pojedinoj mikrookolini. Ispitanici su također ispunili upitnik o karakteristikama stana i navikama članova kućanstva kao mogućim izvorima emisija PAU. Ispitanici su ujedno tijekom tjedan dana nosili osobne sakupljače uzoraka, pomoću kojih se neposredno mjerila njihova osobna izloženost. Ovako izračunata izloženost uspoređena je s direktno mjerenom osobnom izloženosti, a razlika nije bila statistički značajna. Ovo potvrđuje činjenicu da se prikazani model može primijeniti za izračunavanje prosječne izloženosti PAU populacijskih skupina zajedničkih značajki.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA