Pregled bibliografske jedinice broj: 363131
Pokrštavanje i kristijanizacija Kumana u Ugarskoj. Prilog proučavanju civilizacijskih dodira u srednjem vijeku
Pokrštavanje i kristijanizacija Kumana u Ugarskoj. Prilog proučavanju civilizacijskih dodira u srednjem vijeku // Lucius – Zbornik radova Društva studenata povijesti "Ivan Lučić-Lucius", 8-9 (2006), 173-182 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 363131 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pokrštavanje i kristijanizacija Kumana u Ugarskoj. Prilog proučavanju civilizacijskih dodira u srednjem vijeku
(Baptizing and Christianization of Cumans in Medieval Hungary. A Contribution to the Research of Touches of Civilizations in the Middle Ages)
Autori
Jerković, Marko
Izvornik
Lucius – Zbornik radova Društva studenata povijesti "Ivan Lučić-Lucius" (1333-6185) 8-9
(2006);
173-182
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
srednji vijek; Kumani; Ugarska; civilizacijski dodiri; kristijanizacija
(the Middle Ages; Cumans; Hungary; contacts of civilizations; christianization)
Sažetak
Dodiri srednjovjekovnih civilizacija predstavljaju izrazito složenu problematiku jer se prilikom njihovog proučavanja u obzir mora uzeti niz različitih procesa koji su oblikovali civilizacijske odnose, odnosno utjecali na mogućnosti suživota ili, s druge strane, međusobne sukobe. Pitanja vezana za civilizacijske kontakte odnose se na okolnosti pod kojima su se različite civilizacije susrele, na koji način se ostvarivao međusobni utjecaj, kako su vidjele jedna drugu, kako su se predstavljale prema vanjskom svijetu, itd. U ovom kontekstu treba promatrati i dodire nomadskih naroda sa srednjovjekovnim državama, imajući pri tome na umu specifične probleme na koje nailazimo proučavajući ovu tematiku. Osnovni problemi se prije svega odnose na to što nomadski narodi iza sebe nisu ostavili pisanu dokumentaciju koja bi svjedočila o njihovom načinu života, društvenim odnosima, religiji, itd. Nomadski su narodi prve, a zatim i intenzivnije dodire sa srednjovjekovnom Ugarskom imali u razdoblju 11.-13. stoljeća. U političkom, društvenom i ekonomskom životu Ugarske važno su mjesto zauzeli Kumani, jer su svojom prisutnošću često davali povod društvenim previranjima, ali i otvorili pitanje asimilacije u postojeći civilizacijski okvir. U radu se daje pregled tijeka pokrštavanja i kristijanizacije Kumana u Ugarskoj, te se u tom kontekstu proučava ne samo način na koji je jedan stepski narod počeo prihvaćati kršćanske obrasce ponašanja već i to u kojoj mjeri su Kumani zadržali svijest o sebi prilikom dolaska i jesu li bili spremni iz temelja mijenjati kompletan sustav vjerovanja i način života. Procesi pokrštavanja i kristijanizacije Kumana u Ugarskoj odvijali su se postupno, ali stalno, što je uvelike ovisilo ne samo o nastojanjima kršćanske zajednice već i o spremnosti ovog stepskog naroda na prihvaćanje ili neprihvaćanje novih običaja. Katolička Crkva je tri stoljeća vršila stalan pritisak kako bi se nova društvena skupina u potpunosti uklopila u civilizacijske okvire kršćanskog društva, što je rezultiralo trajnim uspjehom tek krajem 15. stoljeća. U međuvremenu su Kumani i dalje prakticirali veliki dio tradicionalnih, stepskih navika što se očitovalo u svim sferama njihovog života. Nastojanja Crkve i kršćanske zajednice općenito oko pokrštavanja i kristijanizacije Kumana nisu samo utjecala na njihovo prihvaćanje kršćanskih manira već su s druge strane dovela i do stvaranje njihove svijesti o zasebnom položaju unutar novih civilizacijskih okvira, pa je tako identitet Kumana bio određen, na prvi pogled paradoksalnim spletom okolnosti, i prihvaćanjem, ali i odbijanjem kršćanske vjere.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest