Naslov
Hrvatska marksistička filozofija i krah socijalizma
(Croatian Marxist philosophy and the end of socialism)

Autori
Kukoč, Mislav

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 12 (1992), 45 (2); 383-393

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatska filozofija; praksa; marksizam; socijalizam; društvena kritika
(Croatian philosophy; praxis; Marxism; socialism; social critique)

Sažetak
Problematizirajući ontologijsko-gnoseologijsku i praktičko-političku dimenziju kritike praxis-filozofije, autor u svojemu tekstu elaborira vlastitu kritiku te orijentacije. Ona je socijalnofilozofijske naravi i odnosi se na od strane praksis-filozofa dominantno zastupanu koncepciju globalnog razvoja čovječanstva u pravcu prevladavanja dehumanizirane otuđene zbilje građanskog svijeta i eshatološke vizije razotuđene autentične ljudske zajednice. Tumačeći krizu socijalizma i njegov povijesni slom birokratskim zastranjivanjima vladajuće političke strukture, odnosno nerealiziranjem autentičnog marksovskog socijalističkog projekta, praxis-filozofi smatraju Marxov teorijski projekt socijalizma neupitnim i nedodirljivim. Bez obzira na odstupanja od teorijskog projekta socijalizma u praksi njegova ozbiljenja, temeljni elementi strukture postrevolucionarnog društva nedvojbeno proizlaze iz teorijske paradigme socijalizma marksističke provenijencije. Štoviše, upravo ti elementi, kojima je teško odreći marksističko-socijalističku teorijsku inspiraciju - monopol političke vlasti komunističke partije kao avangarde proletarijata, te ukidanje privatnog vlasništva, odnosno kapital-odnosa i robno-tržišne privrede - u najvećoj su mjeri i generirali globalnu krizu socijalizma i njegov povijesni slom. Čak i ako se zanemari očita bliskost marksističke filozofije prakse s povijesno opstojećim socijalizmom, te se prihvati omiljeni stav praksis-filozofa da je epohalno prevladani "birokratski socijalizam" nespojiv s autentičnom marksovskom socijalističkom paradigmom, otvorenim ostaje upit: kakve su zbiljske povijesne mogućnosti realiziranja "istinskog" socijalističkog projekta. Dvojbeno je koliko ta eshatologijska marksistička misao može dati djelotvorni odgovor na aktualna pitanja globalne krize zemalja postsocijalizma, čija mizerna razina zbiljskoga života tako naglašeno odudara od utopijskih visova marksističkog teorijskog diskursa. Paralelno s povijesnim slomom socijalizma i marksistička je filozofija svugdje u svijetu, pa tako i filozofija prakse u Hrvatskoj izgubila svoju vitalnost, imaginaciju i kreativnost. Ona misao što je željela usmjeriti povijest prema eshatonu, prezrena je i prevladana od iste te povijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija

POVEZANOST RADA