Naslov
Dokidanje etike u hrvatskoj filozofiji prakse
(Abolition of ethics in the Croatian praxis philosophy)

Autori
Kukoč, Mislav

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 14 (1994), 52 (1); 143-151

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Aufhebung; etika; moral; marksizam; čovjek; bitak; bit
(Aufhebung; ethics; morality; Marxism; human; being; essence)

Sažetak
Intencija dokidanja problema moraliteta i etike kao teorije morala, u hrvatskoj filozofiji prakse javlja se u trendu marksističkog revolucionarnog koncepta "Aufhebung" koji se promovirao kao instrument revolucionarne preinake svijeta u svrhu ozbiljenja eshatona nove povijesti. U hrvatskoj filozofiji prakse teorijski je najzanimljiviji, najoriginalniji i filozofijski najrazrađeniji koncept ukidanja morala. i etike Ukidanje moralnog djelovanja, odnosno njegova zamjena povijesnom, revolucionarnom praksom, predstavlja i ukidanje autonomnog moralnog zakona te, s obzirom na kompleksnu narav čovjeka, podrazumijeva realnu opasnost nihilizma i voluntarizma. Nepostojanje moralne paradigme -- kao što je dosadašnje povijesno iskustvo pokazalo, i kao što aktualna praksa desupstancijaliziranog suvremenog svijeta bjelodano pokazuje -- otvara mogućnost za opravdavanje bilo kojih, pa i najneljudskijih postupaka. Svako moralno djelovanje, u nužnoj diskrepanciji bitka i trebanja, ostaje vazda nedovršeno i nedovršivo, kao što nedovršiv vazda ostaje i čovjekov svijet. Moralno djelovanje, kao i zbiljski povijesni razvoj, perpetuira se u beskonačnost. Samo što nije riječ o ‘ lošoj beskonaćnosti’ ; beskonačnost apstraktnog savršenog moralnog uzora kao nuždan i vječiti regulativ ponašanja nesavršena bića - to je 'dobra beskonačnost’

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA