ࡱ>  M Zbjbj== xWWl.\./v(2z||||||$ I"kU2kUkUkUR082zkUzkUkUKV@2 [,X.z5N6`l0/ZkUkU..Jezi ne kompetencije u enika na po etku akolovanja  normativnost nasuprot pragmati nosti Sa~etak Komuniciranje na materinskome jeziku primarna je kompetencija i preduvjet razvoja ostalih klju nih kompetencija (European Commission, 2005). Osnovicu uspjeane komunikacije ini, dakako, jezi na kompetencija, ali su takoer va~ne sociolingvisti ka, diskurzivna i strateaka kompetencija. U vremenu promjena u hrvatskome obrazovnom sustavu pokuaava se promijeniti pristup u enju i pou avanju materinskoga jezika. Na po etku akolovanja jezi na se kompetencija ponajprije razvija poticanjem jezi nih djelatnosti: sluaanja, govorenja, itanja i pisanja. Nastavljajui aktivnosti vezane uz vjeatine sluaanja i govorenja (dominantne u predakoli), u prvome razredu zapo inje usvajanje jezi nih djelatnosti itanja i pisanja. Rije  je o va~nome procesu koji utje e na razvoj komunikacijske kompetencije, ali i na usvajanje temeljnih elemenata lingvisti ke kompetencije kao ato je npr. pravopisna, gramati ka, leksi ka norma. Istra~ivanje je provedeno na uzorku od 300 ispitanika, u enika prvih razreda, u 8 razli itih osnovnih akola Republike Hrvatske (gradska, prigradska, seoska). Uklju ivalo je testiranje lingvisti ke i komunikacijske kompetencije uz pomo dvaju upitnika kojima je cilj bio provjera usvojenosti svih jezi nih djelatnosti. Rezultati su ra unalno obraeni uz pomo SPSS programa za statistiku, a T-testom je utvreno postojanje statisti ki zna ajne razlike izmeu ope razine lingvisti ke i komunikacijske kompetencije pri usvajanju hrvatskoga jezika. U veini prvih razreda, viae od 60 % u enika ima ocjenu odli an iz hrvatskoga jezika, dok takvu ocjenu prema broju bodova na provedenim testovima, Gaussovom raspodjelom, u prosjeku, zaslu~uje svaki trei u enik, ato je 10 % ukupnoga broja ispitanih u enika. Istra~ivanje osvjetljava razvoj jezi nih kompetencija na po etku akolovanja te predstavlja prilog istra~ivanjima u procesu standardizacije po etnoga itanja i pisanja. Klju ne rije i: lingvisti ka kompetencija, komunikacijska kompetencija, usvajanje i u enje hrvatskoga jezika, rani jezi ni razvoj UVOD Istra~ivanje i promialjanje o postupcima, metodama i strategijama uspjeanoga i u inkovitoga razvoja u enikovih jezi nih kompetencija na po etku akolovanja, dio su znanstvenoga projekta Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika (U iteljski fakultet, 2006-2010). Budui da je projekt u inicijalnoj fazi, bilo je teako pretpostaviti hoe li hipoteze istra~ivanja biti potvrene. Stoga je okvir rada postavljen neato aire, kako bi se u finalnoj fazi analize rezultata sa sigurnoau moglo prosuivati o stupnju usvojenosti jezi nih kompetencija na po etku akolovanja, te o obilje~jima i posebnostima toga specifi noga jezi nog diskursa u procesu u enja hrvatskoga jezika. Iako je komuniciranje na materinskome jeziku istaknuto kao primarna kompetencija i preduvjet razvoja svih ostalih klju nih kompetencija koje se isti u u dokumentu Europske komisije *(1), u hrvatskome se jezikoslovlju rijetko tko sustavnije bavio lingvisti kom i komunikacijskom kompetencijom u ranojezi nome diskurs. Istra~ivanja su doista malobrojna i odnose se na Tempus projekt Europske zajednice, znanstvene radove suradnika Laboratorija za psiholingvisti ka istra~ivanja, te pojedina na istra~ivanja u okviru znanstvenih projekata *(2). Veina psiholingvisti kih i sociolingvisti kih istra~ivanja o usvajanju materinskoga jezika u ranome razvojnome razdoblju, provedena je na korpusu nekoga od velikih europskih jezika, ponajprije engleskome. No iako su na ini usvajanja jezika razvojno sli ni, dakle, postoje univerzalije kako u pogledu morfoloako-sintakti kih kategorija tako i u sadr~aju ranoga leksikona, nema dvojbe da jezi ni ustroj, koji se razlikuje od jezika do jezika, utje e na usvajanje i oblikovanje jezika u ranome diskursu. Stoga su nu~na istra~ivanja za svaki pojedini jezik. Osnovicu komuniciranja na materinskome jeziku ini jezi na sposobnost odnosno osposobljenost da se na nekome organskome jeziku (J 1) sporazumijevamo. Pritom pojmovi sposobnost i osposobljenost nisu istozna nice, iako im sadr~aji mogu biti vrlo bliski. Prema engleskome nazivu competence, u hrvatskoj se i stranoj stru noj literaturi naj eae rabi termin jezi na kompetencija, no razli iti je autori razli ito tuma e. N. Chomsky (1965.,1989) kompetencijom smatra govornikovo uroeno znanje jezika, razlikujui ga od stvarne uporabe jezika odnosno konkretne izvedbe (engl. performance), ato donekle odgovara F. de Saussureovoj (1922, 2000) dihotomiji jezika i govora (fr. langue i parole). Za suvremene pristupe procesu usvajanja jezika, va~no je istaknuti postavke D. Hymesa (1984), koji je u podru je primijenjene linvistike uveo pojmam sposobnost za uporabu (engl. competence for use), kasnije preoblikovan u naziv komunikacijska sposobnost ili komunikacijska kompetencija (eng. communicative competence), smatrajui je najva~nijim elementom ranoga usvajanja jezika. To zna i da se prioritet daje razvoju komunikacijske kompetencije, da pragmati nost dolazi prije normiranosti, a funkcionalna lingvistika prije teorijske (bez obzira na mogue pogreake i odstupanja u komunikaciji). Barem kad je rije  o ranome jezi nome razdoblju! _________________________________________________________________________ The Key Competences for Lifetime Learning, European Commission, 2005. Klju ne kompetencije za cjelo~ivotno u enje su: komuniciranje na materinskome jeziku, komuniciranje na stranome jeziku, matemati ka pismenost, medijska (digitalna) kompetencija, kompetencija u iti kako se u i, meuljudska kompetencija, poduzetni ka kompetencija, kreativno izra~avanje. 2) * Tempus projekt Komunikacijska kompetencija u viaejezi noj sredini. Knjige I., II. Ur. D. Pavli evi- Frani i M. Kova evi, Naklada Slap, Zagreb-Jastrebarsko, 2002., 2003. * Laboratorij za psiholingvisti ka istra~ivanja (POLIN), Zagreb. * Pojedina na istra~ivanja na Filozofskom fakultetu, U iteljskom fakultetu, Rehabilitacijsko-edukacijskome fakultetu u Zagrebu. Jezi na kompetencija istaknuta je i u Zajedni kom europskom referentnom okviru za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje (The Common European Framework of Reference for Languages. Learning, teaching, assessment. Council of Europe, 2005). Smatra se najva~nijom pri usvajanju jezika, a ine je leksi ka, semanti ka, gramati ka, fonoloaka, ortoepska i ortografska osoposobljenost. No za uspjeanu komunikaciju va~nima se smatraju i ostale kompetencije  socilingvisti ka kompetencija, diskurzivna kompetencija, strateaka kompetencija. Socilingvisti ka kompetencija uklju uje ne samo jezi nu nego i sociokulturnu osposobljenost pojedinca, odnosno razumijeva ponajprije utjecaj druatvenoga okru~enja i socijalne sredine (nejezi ni kontekst), na usvajanje jezika i razvoj rane komunikacije (jezi ni kontekst). Diskurzivna kompetencija odnosi se na razvijanje sposobnosti logi koga zaklju ivanja i misaonoga povezivanja (engl. cohesion), te pojmovne cjelovitosti (engl. coherence). Strateaka kompetencija razumijeva u inkovitu i svrhovitu uporabu razli itih lingvodidakti kih i psihokognitivnih strategija za lakae, br~e i uspjeanije usvajanje materinskoga jezika, a uklju uje verbalna i neverbalna sredstva za ostvarenje uspjeane komunikacije, bez obzira na razli ite okolnosti ili nedovoljne sposobnosti. Bez obzira o kojoj se kompetencijskoj vrsti i razini radilo, klju an imbenik uspjeanoga razvoj materinskoga jezika jest njegova prakti na primjena, dakle, pragmati nost, pri emu se u Zajedni kom europskom referentnom okviru za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje navodi prakti no pou avanje gramatike temeljeno na poticanju i razvoju osnovnih jezi nih djelatnosti (engl. skills) sluaanja, govorenja, itanja i pisanja, te kreativnoga izraza. II. JEZI NE KOMPETENCIJE NA PO ETKU `KOLOVANJA - TEORIJSKI OKVIR U starijim se lingvodidakti kim istra~ivanjima tvrdilo da jezi ni razvoj zavraava polaskom u akolu, ato bi mo~da moglo biti to no ako govorimo o jezi nome usvajanju (engl. language acquisition), ali svakako je neprimjerena tvrdnja ako govorimo o jezi nome u enju (engl. language learning). Stoga smo u ovome radu uzeli u obzir injenicu da se osnova jezika, doista, veinom stje e do pete-aeste godine, ali jezi ni razvoj time ne prestaje. Na po etku akolovanja, uklju ivanjem djeteta u procese institucionalnoga u enja hrvatskoga jezika, u ranoj se dobi mijenja funkcionalna uporaba jezika te dolazi do nove jezi ne organizacije uvjetovane zrelijim spoznajnim i jezi nim fazama razvoja. Teorijski okvir okvakvome polaziatu omoguuju dostignua veine zna ajnijih suvremenih jezikoslovnih teorija. Ponajprije, teorija univerzalne gramatike u okviru generativne lingvistike ameri koga lingvista N. Chomskog (1965, 1989), u kojoj pojaanjava postojanje lingvisti ki univerzalnih jezi nih struktura koje omoguavaju djetetu stvaranje (generiranje) novih struktura u skladu s gramatikom jezika koji usvaja. Budui da u ranome razvojnome razdoblju djetetovne kognitivne sposobnosti joa nisu u potpunosti razvijene, a djeca ipak, ako su izlo~ena sluaanju jezika, brzo usvajaju strukturu materinskoga jezika, N. Chomsky smatra da postoji uroena sklonost koja to usvajanje omoguuje. Svako dijete, bez obzira na vrstu jezika, posjeduje univerzalnu gramatiku, odnosno tzv. naslijeeni uroeni mehanizam zahvaljujui kojemu razumije i usvaja jezik, te proizvodi i transformira gramati ki to ne jezi ne strukture. N. Chomsky ga naziva LAD (Language Aquisition Device). Naglaaavajui va~nost uroene jezi ne sposobnosti, N. Chomsky je zaslu~an za promjenu dotadaanjega bihejvioristi ki uvjetovanoga u enja jezika (po modelu: podra~aj  potkrjepljenje) te pomak prema usvajanju i u enju jezika u skladu sa spoznajnim sposobnostima. Spoznaju, kao va~an element u enja openito, pa tako i u enja jezika, isti e i avicarski znanstvenik J. Piaget (1978), a i predstavnici kognitivisti ke teorije takoer su isticali spoznajne sposobnosti. Za etnik kognitivne teorije D. I. Slobin (1973), smatra da su mnogi jezi ni oblici povezani s kognitivnim sposobnostima pojedinca pa je usvajanje jezika mogue u onoj mjeri u kojoj se jezi ni oblici mogu uklopiti u kognitivne pojmove koje dijete posjeduje. Svojim su stavovima kognitivisti rasvijetlili vezu odnosno prijelaz izmeu neverbalne misli (kognicija) u jezi ni kod (komunikacija), te znatno utjecali na suvremena promialjanja o procesu usvajanja i u enja jezika. Stariji jezikoslovni pristupi veinom po ivaju na teorijskome usvajanju znanja o jeziku, odnosno na u enju gramati kih pravila i pojava, bez obzira je li rije  o uroenoj ili spoznajnoj djelatnosti. Potkraj 20. stoljea pojavljuju se torijski odgovori dotadaanjim promialjanjima i druk iji pristupi procesu usvajanja jezika. Provedeno je niz istra~ivanja u podru ju prakti ne jezi ne uporabe u druatvenoj sredini. Pragmatizam G. Yulea (1998), kao i socijalna teorija (Brunner, J.S., 1977), va~im za usvajanje jezika u ranoj dobi smatraju ono ato je korisno s aspekta ostvarenja uspjeane komunikacije, odnosno ato je u praksi uporabno. Rije  je o pristupima koji u enje jezika objaanjavaju sociolingvisti ki, pod utjecajem okoline. Druatveni kontekst je okvir unutar kojega dijete kodira i dekodira jezi ni oblik i sadr~aj priopavanja. Osnovna teza afirmira u enje jezika kroz uporabu, u svakodnevnim komunikacijskim situacijama, a motivirano djetetovom primarnom ~eljom za komunikacijom s okolinom. Govor se nee razviti ako za njegovu uporabu ne postoji svrha, razlog usvajanja, a to je ponajprije ostvarenje procesa komunikacije odnosno sporazumijevanje meu ljudima. Pritom imbenici iz okoline (interakcija npr. majka  dijete, u itelj  u enik), imaju va~nu ulogu u djetetovu usvajanju jezika. Francuski lingvist A. Martinet (1982), takoer o procesima u enja jezika promialja s komunikacijskoga aspekta. Njegova teorija, poznata pod nazivom funkcionalna lingvistika, usko povezuje osobu, jezik kojim osoba govorio i komunikacijski kontekst u kojemu se komunikacija ostvaruje, isti ui pritom jezik u funkciji svakodnevnoga sporazumijevanja i stvarnih priopajnih situacija.. Razvijena jezi na kompetencija omoguuje uspjeanije jezi no djelovanje (engl. language activity). Temeljne su jezi ne djelatnosti receptivne (sluaanje i itanje), te produktivne (govorenje i pisanje). Nekim jezi nim djelatnostima ovladava se sponatano (sposobnosti), dok je druge potrebno svjesno poticati, uvje~bavati i u iti (vjeatine). Kako sporazumijevanje nije drugo do oblik jezi ne djelatnosti koja prestavlja sveukupnost komunikacijske prakse, pri usvajanju jezika u mlaim razredima osnovne akole, razvoj jezi nih djelatnosti temeljna je zadaa, a time i nu~an preduvjet podizanju razine jezi ne kompetencije. Opu jezi nu kompetenciju, pritom, ini lingvisti ka (gramati ka) kompetencija i komunikacijska (pragmati na) kompetencija. Lingvisti ka se kompetencija temelji na usvajanju zakonitosti normativne gramatike i odnosi se na teorijsko u enje o jeziku, dok se komunikacijska kompetencija temelji na konkretnome u enju jezika u skladu s kontekstom i stvarnim komunikacijskim situacijama. Takvo shvaanje povezano je izvornim pojmovima: jezi no znanje (teorijsko poznavanje jezika) i jezi ne sposobnosti (prakti na komunikacija), kako ih je u lingvistici shvaao D. Hayms (1984). Naime, naziv komunikacijska sposobnost odnosno kompetencija (engl. communicative competence) povezuje se naj eae uz njegovo ime, iako ga u svojim radovima rabe joa Campbel i Wales (prema: Prebeg-Vilke, 1991), u zna enju sposobnosti proizvoenja i razumijevanja jezi nih jedinica u skladu s stvarnom komunikacijskom situacijom, bez obzira na teorijsko jezi no znanje. Pojam komunikacijske kompetencije upotrebljava i M. Johnson (1988) koji pod tim nazivom podrazumijeva sposobnost izgradnje razgovora, tj. kompetenciju koja je specifi na i izgrauje odreeni kontekst, razli ita je od lingvisti ke kompetencije i sudjeluje u usmenom prakticiranju jezika. Polaziate za svoju teoriju, M. Johnson pronalazi u djelima L. Vygotskoga (1977). Usuglaaavajui razli ita teorijska promialjanja mo~emo zaklju iti, dakle, da bi ovjek usvojio i nau io jezik, valja zadovoljiti razli ite, ne samo lingvisti ke, nego i psihofizi ke i sociokulturoloake preduvjete kao ato su: uredan spoznajni razvoj, sposobnost u enja jezika, razvijenost govornih i sluanih organa, izlo~enost jezi nome uzoru u izravnoj komunikacijskoj situaciji itd. Prvi se jezik (naj eae je to organski idiom J1), usvaja spontano, a ostalim razinama materinskoga jezika (ili stranim jezikom), osoba ovlada tijekom vremena i obrazovanja. U procesu usvajanja, osobito kad je recipijent dijete, uvijek postoji tzv. ulazni jezik (input language), odnosno jezik usmjeren djetetu (child directed speech, Nelson 1973). On izravno utje e na formiranje tzv. ciljanoga jezika, odnosno onoga jezika koji ~elimo kod djeteta razviti nakon godina institucionaliziranoga u enja (vrti, akola), ime bitno odreujemo i usvajanje gramati kih struktura i obilje~ja ranoga vokabulara. Tri bitna imbenika utje u na to kakav e biti ulazni jezik  dom/roditelji (jezi ni poticaj), druatvena sredina (sociolekt, idiolekt), akola (u itelj, ud~benici). Kakav e biti ciljani jezik odreuje, uz navedeno, i individualan psihokonitivan razvoj te, dakako, ustroj hrvatskoga standardnoga jezika kao materinskoga. Sve navedeno utje e na razvoj dje jega jezika. No da bi istra~ivanje moglo biti uspjeano provedeno na hrvatskome korpusu, valjalo je utvrditi koja je razlika u stupnju usvojenosti i razini lingvisti ke i komunikacijske kompetencije na po etku akolovanja. `to ini razliku, koji imbenici na nju utje u, te koliko je opse~ana. III. GRAMATI NOST NASUPROT PRAGMATI NOSTI U PROCEU USVAJANJA / U ENJA HRVATSKOGA JEZIKA 1. Jezi ne kompetencije i gramatika Gramati nost, koja uklju uje standardnojezi nu normativnost, dakle, u enje normativne gramatike, odnosi se ponajprije na razvoj lingvisti ke kompetencije u enika, tj. na gramati ku stru nost na razini teorijskoga jezi noga poznavanja pravila, definicija i normi. Normativna gramatika je gramatika standardnoga idioma, sekundarnoga, neorganskoga jezika (J2), s obilje~jima jedninstvenoga jezi noga sustava na airem prostoru koja se stje e svjesno (u enjem u relativno dugome razdoblju), naj eae tijekom obrazovnoga procesa. Pragmati nost, pak, u procesu usvajanja, u enja i pou avanja hrvatskoga jezika razumijeva komunikacijsku funkcionalnost, dakle, u enje komunikacijske gramatike, ato zna i poticanje komunikacijske kompetencije u enika i razvoj pragmati ne stru nosti na razini funkcionalne jezi ne primjene u svakodnevnome sporazumijevanju. Komunikacijska (funkcionalna) gramatika jest didakti ka odnosno akolska gramatika u funkciji ostvaraja uspjeane svakodnevne komunikacije. Temeljena je, dakako, na normativnoj gramatici, ali nu~no mora biti preoblikovana i primjerena primarnoj jezi noj kompetenciji (J1), u enikovoj dobi, te mogunostima i interesima tijekom nastavnoga procesa. I usvajanje standardno-normativne razine hrvatskoga jezika, kao i razvoj pragmati no-funkcionalne kompetencije u enika, dijelovi su istoga jezi noga procesa. No valja znati kada (u kojemu razvojnome razdoblju i kojim redoslijedom), kako (uz pomo kojih postupaka, metoda i strategija), te s kojom svrhom i zadaom poticati pojedinu jezi nu djelatnost. Osposobljavanje u enika za uspjeano jezi no izra~avanje i funkcionalnu uoprabu standardnoga hrvatskoga jezika (i ostalih idioma), nikako ne zna i dokidanje tradicionalne normativne gramatike, ali niti isklju ivo zapamivanje i reproduciranje napamet nau enih jezi nih definicija. Svaki u itelj mora imati na umu da bi na po etku akolovanja ipak ponajprije moralo biti rije i o komunikacijskoj (didakti koj) gramatici, primjerenoj ranojezi noj dobi i sposobnostima u enika mlaih razred osnovne akole. A tek poslije, u starijoj razvojnoj dobi, zapo inje se s u enjem stru no-teorijskih postavki i jezikoslovnih paradigmi primjerenih razvoju lingvisti ke kompetencije. 2. Normativnost nasuprot pragmati nosti Na osnovi teorijskih promialjanja i longitudinalnoga prou avanja ranojezi noga diskursa, u radu se nastoji odgovoriti na va~no lingvisti ko, lingvodidakti ko i psiholingvisti ko pitanje - je li svrhovitije u enje hrvatskoga standardnoga jezika temeljiti na razvijanju lingvisti ke (gramati ke) kompetencije ili veu pozornost u osnovnoakolskoj izobrazbi posvetiti komunikacijsko-funkcionalnome pristupu? Suvremena jezikoslovna istra~ivanja priznaju promjene u svakome individualnome diskursu, bez obzira na inicijalne elemente koji ih u komunikaciji uvjetuju (Pavli evi-Frani, 2005), jasno isti ui dvije razine stru nosti i uvodei razliku izmeu gramati ke stru nosti koja razumijeva teorijsko poznavanje pravila i normi, te pragmati ne stru nosti ato ozna ava funkcionalnu jezi nu komunikaciju. No tijekom izobrazbenoga procesa valja to no odrediti ato usvajati, kako to initi i u kojem razvojnom razdoblju. U osnovnoakolskoj praksi, na ~alost i ponajviae, ak i nakon obveznog uvoenja HNOS-a u sve akole *(3), joa uvijek dominira gramati ka normativnost, a tek zatim i u manjem opsegu poticanje i razvoj komunikacijske kompetencije na razini funkcionalne primjene. U e se, usvajaju, ispituju i vrednuju gramati ko-pravopisna pravila, definicije i norme, bez stvarnoga razumijevanja apstraktnih jezikoslovnih pojmova, a onda i bez mogunosti uporabne primjene u svakodnevnim priopajnim (usmenim ili pisanim) situacijama ( eai i Barbaroaa-`iki, 2007). `to zna i da je u enik spreman bez problema reproducirati napamet nau eno jezi no pravilo, ali e unato  tome esto grijeaiti (ili mo~da baa zato!?), te odstupati od 'nau enih ali neusvojenih' normi. U ranoj dobi slijed od gramatike do komunikacije pokazao se nesvrhovitim i neu inkovitim. Kada je rije  o u enju/usvajanju standardnoga idioma materinskoga jezika, trebalo bi biti obrnuto, od komunikacije do gramatike (kao npr. pri u enju stranoga jezika). Uzimajui u obzir sve navedeno, valja pa~ljivo oblikovati jezi ne programe, te znati u kojoj mjeri i kako proces u enja hrvatskoga jezika temeljiti na razvijanju lingvisti ke kompetencije, a kada veu pozornost posvetiti razvoju komunikacijsko-funkcionalne jezi ne kompetencije na razini svih uporabnih idioma pojedinca ili sredine. Kako u naaoj osnovnoakolskoj praksi joa uvijek prevladava normativnost nasuprot pragmati nosti, a gramati nost je va~nija od funkcionalnosti, ak i u ranojezi nome diskursu, u radu se problematizira dvojni odnos normativnosti i pragmati nosti u hrvatskome akolskom sustavu te njihov utjecaj na u enje i pou avanje hrvatskoga standardnoga jezika (tablica 1.). Tablica 1. Normativnost nasuprot pragmati nosti Normativnost  Nasuprot Pragmati nostLinvisti ka kompetencija Normativnost Normativna gramatika Nastava gamatike Gramatika govora Gramati nost  # # # # # #Komunikacijska kompetencija Polifunkcionalnost Funkcionalna gramatika Nastava izra~avanja Logika govora Uporabnost __________________________________________________________________ 3) HNOS  Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta RH, Zagreb, 2005. IV. ISTRA}IVANJE 1. Problem istra~ivanja Sociolingvisti ka i psiholingvisti ka istra~ivanja pokazuju promjene u individualnome jezi nome diskurzu koje isti u dvije razine kompetencije (stru nosti): lingvisti ku i komunikacijsku. Te dvije kompetencije se u usvajanju jezika meusobno pro~imaju (prema: `kiljan, 1987). Dijete bi trebalo po eti u iti lingvisti ka pravila tek kad ima razvijen odreen stupanj komunikacijske kompetencije, uglavnom zahvaljujui u enju materinskoga jezika u obitelji. Komunikacijska kompetencija ne mo~e se u potpunosti ostvariti bez lingvisti ke kompetencije, a ona se uglavnom razvija institucionalnim u enjem (vrti, akola). No to ne zna i da bi akolski programi trebali razvijati samo lingvisti ku kompetenciju vodei manje ra una o razvoju komunikacijske kompetencije. Dakako, obje su razine stru nosti va~ne, ali je va~no znati kada i na koji na in zapo eti razvijati pojedinu kompetenciju. Dijete u akoli npr. u i ato je glagol i zna ga definirati. No hoe li ga u nizu rije i uspjeti prepoznati, hoe li ga znati pravilno upotrijebiti - upitno je. Uo eno je da se pri u enju/pou avanju materinskoga hrvatskoga jezika u akolama, a osobito na po etku akolovanja, ne poti e dovoljno razvoj komunikacijske sposobnosti koja bi trebala biti temelj razvoju lingvisti ke stru nosti. U vremenu promjena u hrvatskome obrazovnom sustavu pokuaava se promijeniti pristup u enju i pou avanju materinskoga jezika. U provme razredu osnovne akole jezi na bi se kompetencija ponajprije trebala razvijati poticanjem jezi nih djelatnosti: sluaanja, govorenja, itanja i pisanja. Nastavljajui aktivnosti vezane uz vjeatine sluaanja i govorenja (dominantne u predakoli), u prvome razredu zapo inje usvajanje jezi nih djelatnosti itanja i pisanja (Be~en, 2005). Rije  je o va~nome procesu koji utje e na razvoj komunikacijske kompetencije, ali i na usvajanje temeljnih elemenata lingvisti ke kompetencije, kao ato je npr. pravopisna, gramati ka i leksi ka norma. Dosadaanja istra~ivanja pokazuju (prema: Pavli evi-Frani, 2005), da se lingvisti ka i komunikacijska kompetencije ne razvijaju u jednakoj mjeri, te se isti e va~nost razvoja komunikacijske kompetencije u ranoj dobi usvajanja i u enja jezika Stoga je istra~ivanje tih dviju kompetencija na po etku akolovanja ujedno i po etak rasvjetljavanja problema jezi noga usvajanja i razvoja jezi nih kompetencija u ranojezi nome diskursu. }elei provjeriti odnos te stupanj usvojenosti dviju kompetencija na po etku akolovanja, u istra~ivanje su uklju eni u enici prvih razreda osnovne akole koji su u akolskoj godini 2006/2007. radili prema HNOS-u. U Nastavnome planu i programu isti e se razvoj komunikacijskih sposobnosti kao jedan od va~nih ciljeva koje treba ispuniti u praksi. Budui da se novi NPP po eo primjenjivati 2006. godine kada je i donesen, a njegov sadr~aj je djelomi no promijenjen u skladu sa zahtjevima Europske unije, uva~avajui Zajedni ki europski referentni okvir za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje, pristupilo se istra~ivanju lingvisti ke i komunikacijske kompetencije kod u enika prvih razreda osnovne akole kako bi se rasvijetlio problem u enja i pou avanja materinskoga jezika u ranome razdoblju usvajanja i u enja hrvatskoga jezika. 2. Svrha i zadaa istra~ivanja Utvrivanje razine usvojenosti lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u procesu u enja hrvatskoga kao materinskoga jezika na po etku akolovanja, postavilo se kao temeljna svrha istra~ivanja. U skladu s tim ciljem utvrene su sljedee zadae istra~ivanja: utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika izmeu lingvisti ke i komunikacijske kompetencije na po etku akolovanja; utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika izmeu lingvisti ke i komunikacijske kompetencije s obzirom na sredinu u kojoj se nalazi akola (selo, grad, prigradsko naselje, veliki grad); utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika izmeu ocjena koje su u enici zaslu~ili testom i ocjena koje su u itelji dali u enicima; utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika u u iteljevu ocjenjivanju s obzirom na sredinu u kojoj se nalazi akola (selo, mali grad, prigradsko naselje, veliki grad). 3. Metodologija i uzorak istra~ivanja Ispitanici su bili u enici prvih razreda iz osam osnovnih akola u Republici Hrvatskoj. `kole su podijeljene u etiri skupine prema obilje~jima okru~enja u kojemu se nalaze: seoska akola, akola u malom gradu, prigradska akola i akola u velikom gradu. U istra~ivanju je sudjelovao 301 u enik - ispitanik. Tablica 2. Tip kole i broj ispitanika TIP KOLEBROJ ISPITANIKASEOSKA KOLA (Sulkovci, Brodski Drenovac, Gradac)56MALI GRAD (Pleternica, Kutjevo, Brestovac)84PRIGRADSKA KOLA (Vidovci, Sveti Ivan Zelina, Sesvete)79VELIKI GRAD (Zagreb)82 Pri testiranju su koriatena dva testa: test komunikacijske kompetencije i test lingvisti ke kompetencije. Svaki test sadr~avao je deset zadataka, osam u pismenome i dva u usmenome/pisanome obliku. U testu komunikacijske kompetencije prvih osam zadataka bilo je u obliku pisanja odgovora na postavljena pitanja, dopunjavanje odgovora, ispisivanje vlastitih odgovora, zaokru~ivanje metodom eliminacije i pronala~enje to nih odgovora logi kim povezivanjem. Deveti zadatak bio je oblikovan kao provjeravanje stupnja usvojenosti leksi kog korpusa jer se zahtijevalo da u enici prepoznaju predmet ili dogaaj na poticajnoj slici, te da ga imenuju. U desetome zadatku ispitanici su dobili poticajnu sliku uz koju su trebali osmisliti i usmeno izrei vezani tekst (prema: Jelaska i Kova evi, 2003). U testu lingvisti ke kompetencije takoer je bilo deset zadataka. Prvih osam oblikovani su pismeno kao zaokru~ivanje ili dopunjavanje to nog odgovora re enicom, rije ju ili fonemom. Deveti i deseti zadatak bili su u usmenome i pisanome obliku. U devetom zadatku se provjeravao leksi ki korpus. Deseti zadatak je, kao i u testu komunikacijske kompetencije, oblikovan u skladu s poticajnom slikom, a vezani je tekst najprije trebalo izrei usmeno i zatim zapisati. U svih deset zadataka provjeravala se lingvisti ka kompetencija u sljedeim sadr~ajima: pisanje velikog i malog po etnoga slova, upotraba glasova/slova i rije i hrvatskoga jezika, upotraba re eni nih znakova, imenovanje pojmova, strukturiranje re enica, oblikovanje teksta. U obradi podataka koriaten je t-test za utvrivanje statisti ke zna ajnosti izmeu aritmeti kih sredina pojedinih uzoraka. Osim t-testa, pri obradi podataka koriatena je i analiza varijance za utvrivanje statisti ke zna ajnosti izmeu populacije i pojedinih uzoraka, dok je za utvrivanje povezanosti meu uzorcima ili varijablama koriaten Pearsonov koeficijent korelacije. Podatci su obraeni u statisti kom programu za obradu i analizu podataka SPSS-u 13,0 (prema: Halmi, 2003). 4. Rezultati istra~ivanja a) Na uzorku od 301 ispitanika, ponajprije se ~eljelo utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika izmeu razine usvojenosti lingvisti ke kompetencije i komunikacijske kompetencije na po etku akolovanja. T-test je pokazao da postoji doista statisti ki zna ajna razlika izmeu lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u usvajanju hrvatskoga jezika kod u enika prvih razreda osnovne akole (tablica 3). Ispitanici pokazuju bolje rezultate na testu lingvisti ke kompetencije, ato potvruje hipotezu da u enici bolje vladaju teorijskim znanjem nego njegovom primjenom u praksi (test komunikacijske kompetencije). Najslabiji rezultat u oba testa bio je 0 bodova, a najbolji bio je 32 boda. Tablica 3. Rezultati testa lingvisti ke i komunikacijske kompetencije (ukupno) ARITMETI KA SREDINASTANDARDNA DEVIJACIJABROJ ISPITANIKAREZULTAT T-TESTALINGVISTI KA KOMPETENCIJA20,61466,45763301t = -4,107 p = 0,05 df = 300KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA19,44685,91499301 b) Druga pretpostavka u istra~ivanju odnosila se na postojanje (ili nepostojanje) statisti ki zna ajne razlike izmeu lingvisti ke kompetencije i komunikacijske kompetencije s obzirom na sredinu u kojoj se nalazi akola (selo, grad, prigradsko naselje, veliki grad). T-testom je utvreno da ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu razina lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi akola: u seoskoj akoli (t = -1, 734, p = 0,05, df = 55), akoli u malom gradu (t = -1,674, p = 0,05, df = 83) i prigradskoj akoli (t = -0,909, p = 0,05, df = 78), nije utvrena statisti ki zna ajna razlika, ali postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu razine lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u akoli u velikom gradu (t = -4,045, p = 0.05, df = 81). Valja istaknuti da su i na testu lingvisti ke kompetencije i na testu komunikacijske kompetencije najbolje rezultate postigli ispitanici u akoli u velikom gradu, dok su najslabije rezultate postigli ispitanici u seoskoj akoli (grafikon 1.). Pritom su najbolje rezultate na testu komunikacijske kompetencije postigli odli ni u enici. Analizom varijance utvreno je da ne postoji statisti ki zna ajna razlika u razini lingvisti ke i komunikacijske kompetencije s obzirom na mjesto u kojem se nalazi akola, odnosno da se uzorci ne razlikuju statisti ki zna ajno u odnosu na populaciju (F1 = 1,410; F2 = 1,504, p = 0,05), tj. pripadaju istoj populaciji. Grafikon 1. Rezultati testa lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u odnosu na sredinu  u kojoj se nalazi akola c) Trei cilj istra~ivanja odnosio se na proces vrednovanja postignua u enika iz hrvatskoga jezika u prvome razredu osnovne akole. }eljelo se utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika izmeu ocjena koje su u enici zaslu~ili testom i ocjena koje su u itelji procijenili da u enici zaslu~uju. T-testom je utvrena statisti ki zna ajna razlika u vrednovanju. Ocjene koje su u enicima dali u itelji i ocjene koje su u enici objektivno zaslu~ili svojim rezultatima, zna ajno se razlikuju u oba testa (t = 5,024, p = 0,05, df = 300). Usporedna raspodjela ocjena iz hrvatskoga jezika u prvome razredu osnovne akole, pokazuje da su u itelji u enicima dali znatno bolje ocjene nego ato to oni prema ostvarenim rezultatima na testu doista zaslu~uju (grafikon 2.). Vrednovanje je pritom podjednako, bez obzira na sredinu u kojoj u itelji rade, tj. svi su u itelji pri ocjenjivanju podjednako blagi u odnosu na stvarno znanje u enika. Rezultat takve neravnomjernosti o ituje se u injenici da 86 % u enika prvih razreda osnovnih akola zavraava razred s odli nom ocjenom. Stoga, vjerojatno, imamo velik broj odlikaaa na po etku akolovanja, a nisku razinu stvarne jezi ne kompetencije. Grafikon 2. Raspodjela ocjena iz hrvatskoga jezika u prvome razredu osnovne akole (odnos u iteljeva ocjenjivanja i rezultata testiranja)  EMBED Excel.Chart.8 \s  etvrti cilj istra~ivanja takoer je bio povezan s vrednovanjem i ocjenjivanjem znanja na po etku akolovanja. No ovom se prilikom ~eljelo utvrditi postoji li statisti ki zna ajna razlika u u iteljevu ocjenjivanju s obzirom na sredinu, tj. okru~enje u kojemu se nalazi akola (grafikon 3.). Analizom varijance utvreno je da ne postoji statisti ki zna ajna razlika u u iteljevu ocjenjivanju ovisno o okru~enju u kojem u itelji rade i sredini u kojoj se nalazi akola - seoska akola, akola u malom gradu, prigradska akola i akola u velikom gradu (F = 0,0533). Grafikon 3. Raspodjela ocjena u u prvome razredu osnovne akole (kriterij u iteljevo ocjenjivanje  sredina)  EMBED Excel.Chart.8 \s  V. RASPRAVA Hrvatski obrazovni sustav trenutno prolazi kroz zna ajne promjene. Sadr~aji pojedinih predmeta usklauju se u Nastavnome planu i programu, dijelovi opse~nih sadr~aja smanjuju se ili prebacuju u viae razine (razrede), kako bi u enik bio zreo za primanje novih sadr~aja. Promjene se dogaaju laganim tempom i njihov cilj u ranome razvojnome razdoblju trebao bi ponajprije biti razvoj jezi nih i izvanjezi nih kompetencija. U u enju i pou avanju materinskoga jezika najva~nije su, dakako, jezi ne kompetencije. Opa jezi na kompetencija po inje se kod djeteta razvijati ve u prvim mjesecima ~ivota, nastavlja se tijekom predakolskoga razdoblja, a sustavno institucionalno u enje zapo inje polaskom u akolu. Usvajanje sadr~aja materinskoga jezika zapo inje teorijskim osnovama o fonemskome sustavu hrvatskoga jezika (glasovi i slova), a proairuje se znanjima o rije ima i ustroju re enica koje u enici po inju upotrebljavati uvje~bavanjem pojedinih sastavnica u govorneome i pismenome obliku. Ovo istra~ivanje prikaz je stvarne situacije usvojenosti lingvisti ke i komunikacijske kompetencije kod u enika prvih razreda osnovne akole. Naime, upravo dosegnuta razina komunikacijskih sposobnosti u enika, jedno je od klju nih mjerila uspjeanosti ne samo nastave materinskoga jezika, nego i odgojno-obrazovnoga procesa u cjelini. Razvoj jezi nih kompetencija, ovisno o u iteljevom trudu, individualnome radu kod kue, uroenim sposobnostima i ud~beni koj literaturi, znatno poma~e u enicima u svladavanju opih komunikacijskih sposobnosti i olakaava usvajanje (ravnomjerno ili neravnomjerno) svih drugih nastavnih sadr~aja. Jezi no kompetentan u enik s manje e problema itati i razumijevati pro itano, lakae e se izra~avati u usmenoj i pisanoj komunikaciji, uspjeanije e verbalizirati svoje misli i stavove. Stoga je predmetom istra~ivanja, kao klju an imbenik u odgojno-obrazovnome proceu, a osobito na po etku akolovanja, upravo bio stupanj razvijenosti dviju jezi nih kompetencija - komunikacijske i lingvisti ke. Zanimljivo je istaknuti da se dobiveni rezultati na testu lingvisti ke kompetencije i testu komunikacijske kompetencije zna ajno razlikuju. Statisti ki bolje rezultate ispitanici su postigli na testu lingvisti ke kompetencije, ato na~alost, ukazuje na injenicu da u enici bolje poznaju teoriju jezika nego ato ju znaju u praksi primijeniti. Istra~ivanje je provedeno u seoskoj akoli, akoli u malom gradu, prigradskoj akoli i akoli u velikom gradu, no utvreno je kako ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu razine lingvisti ke i komunikacijske kompetencije u seoskoj akoli, akoli u malom gradu i prigradskoj akoli, dok se u akolama velikoga grada uo ava razlika izmeu razina usvojenosti tih dviju kompetencija. Neravnomjernost je, dakle, zamijeena samo u velikome gradu, gdje u enici prvoga i drugoga razreda osnovne akole uglavnom borave u produ~enome boravku. S njima se puno viae sustavno radi pa su njihovi rezultati na oba testa najbolji u odnosu na druge akole. Takoer je vrlo znakovito da u enici openito imaju puno bolje ocjene iz hrvatskoga jezika nego ato to prema rezultatima ostvarenima na oba testa doista zaslu~uju. Naime, veina od gotovo 90 % u enika prvih razreda osnovnih akola zavraava razred s odli nom ocjenom. Pritom se statisti ki zna ajno razlikuju ocjene prema kriterijima u itelja i ocjene koje u enici objektivno zaslu~uju prema kriterijima testa. U toj bi injenici, vjerojatno, trebalo tra~iti uzrok eksplozije odlikaaa na po etku akolovanja, te razliku izmeu pasivnoga i aktivnoga jezi noga znanja (znaje o jeziku i znanje jezika). Teorijsko znanje o jeziku (poznavanje definicija i pravila), ne zna i nu~no i bolju komunikacijsku osposobljenost odnosno uspjeanije prakti no snala~enje u svakodnevnim priopajnim situacijama. Valja pritom naglasiti da se kriteriji u itelja pri ocjenjivanju meusobno statisti ki zna ajno ne razlikuju. Podjednaki su, bez obzira na sredinu u kojoj u itelji rade, tj. podjednako su blagi u odnosu na stvarno znanje u enika. VI. ZAKLJU AK Jezi ne kompetencije i njihov razvoj va~ni su, ne samo za u enje materinskoga jezika, nego i za usvajanje drugih znanja tijekom nastavnoga procesa. Lingvisti ka kompetencija je, pritom, bitna za savladavanje znanja o jeziku i potrebna je za u enje materinskoga jezika, ali i drugih (stranih) jezika koje u enici usvajaju ve u prvom razredu osnovne akole. Meutim, komunikacijska kompetencija ima joa zna ajniju ulogu jer omoguuje prakti nu uporabu svega nau enoga. Pomou nje u enici ostvaruju kontakte  sporazumijevaju se, socijaliziraju, prenose poruke, u e, usvajaju nova znanja. Stoga je va~no jednakomjerno razvijati obje jezi ne kompetencije, ali u ranoj razvojnoj dobi prednost ipak valja dati komunikacijskoj kompetenciji. Ve se u prvom razredu treba poticati razvoj obiju razina jezi ne stru nosti, s naglaskom na uporabno priopavanje u svakodnevnim komunikacijskim situacijama kako bi u enici mogli graditi svoje daljnje jezi no znanje na dobrim temeljima. Druatvu je potreban pojedinac koji e uz stru ne kvalifikacije, nu~ne za obavljanje temeljne djelatnosti, imati i razvijene jezi ne kompetencije - kako bi uspjeano ovladao materinskim jezikom koji e mu biti dobar put za savladavanje svakoga sljedeega jezi nog idioma, kako bi svijet svoje unutraanjosti mogao lakae izraziti, kako bi mogao uspjeano komunicirati te razvijati meusobne odnose. U Zajedni kom europskom referentnom okviru za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje jedna od klju nih kompetencija upravo je jezi na kompetencija i to poglavito komunikacija na materinskome jeziku. Rezultati ovog istra~ivanja pokazuju da je u naaoj nastavnoj praksi, na ~alost, joa uvijek prisutan slijed - gramatikom do komunikacije, koji je neprimjeren ranoj razvojnoj dobi te je stoga nesvrhovit i neu inkovit. To rezultira injenicom da razvoj komunikacijske kompetencije u prvome razredu osnovne akole nije na zadovoljavajuoj razini. }elimo li poboljaati jezi nu osposobljenost u mlaim razredima osnovne akole, a poglavito na po etku akolovanja, proces u enja hrvatskoga jezika trebao bi se ponajprije temeljiti na poticanju opih komunikacijskih sposobnosti i bogaenju u enikova rje nika, te na razvoju jezi nih djelatnosti aktivnoga sluaanja, govorenja, itanja i pisanja na materinskome jeziku. Rije  je, dakle, o poticanju komunikacijske kompetencije (uporabno znanje jezika) u svakodnevnim priopajnim situacijama. Stoga bi odabir jezi nih sadr~aja, na ine oblikovanja, te postupke u enja i usvajanja, valjalo prilagoditi upravo tome cilju i povezati s dje jim jezi nim iskustvom, predznanjem, psihofizi kim sposobnostima i spoznajnim mogunostima u enika. To ponajprije zna i poticanje logi koga razvojnoga slijeda u ranojezi nome dikursu, tj. od komunikacije do gramatike, a tek potom i neato kasnije trebao bi uslijediti razvoj lingvisti ke kompetencije (teorijsko znanje o jeziku). Samo takav slijed omoguit e uspjeaan, svrhovit i u inkovit razvoj u enikovih jezi nih kompetencija na po etku akolovanja. VII. LITERATURA Be~en, A. (2005); Problemi razli itosti i standarda u po etnom pisanju. Metodika, asopis za teoriju i praksu metodika u predakolskom odgoju, akolskoj i visokoakolskoj izobrazbi, str. 210.-227. Zagreb: U iteljska akademija Sveu iliata u Zagrebu. Brunner, J.S. (1977); Early Social Interaction and Lnguage Acquisition. New York: Academic Press. Chomsky, N. (1966, 1989); Znanje jezika. Ljubljana: Mladinska knjiga. eai, M. i Barbaroaa-`iki, M. (2007); Komunikacija u nastavi hrvatskog jezika. Jastrebarsko- Zagreb: Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje. European Commission (2005); The European Framework of References for Lifetime Learning. Teaching Goals and Methods: Communicative Competence. http//www.ucrlc.org/essentials/ goalsmethods/goal.htm Halmi, A. (2003); Strategije kvalitativnih istra~ivanja u primijenjenim druatvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada  Slap . Jelaska, Z.  Kova evi, M. (2003); Zaviri  mali hrvatski zavi ajni rje nik sa zadacima i igrama. Zagreb: Alfa. Hymes, D. (1984); Etnografija komunikacije. Beograd: Beogradsko izdava ko grafi ki zavod. Johnson, M. (2001); The Art of Nonconversation. Yale: Yale University Press. Martinet, A. (1982); Osnove ope lingvistike. Zagreb: Bibliotekateka. Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006); Hrvatski jezik. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Nelson, K. (1973); Structure and Strategy in Learning to Talk. Some Evidence for the Cognitive Primacy of Categorization and its Functional Basis. Vol.19., pp. 21-39. Merill-Palmer Quarterly. Pavli evi-Frani, D. - Kova evi, M. (2003); Komunikacijska kompetencija u viaejezi noj sredini, I. i II. Jastrebarsko: Naklada  Slap . Pavli evi-Frani, D. (2005); Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa Piaget, J. (1978); Odnos jezika i mialjenja s geneti kog stajaliata. U: Intelektualni razvoj djeteta. Beograd: Zavod za ud~benike i nastavna sredstva. Prebeg-Vilke, M. (1991); Vaae dijete i jezik. Zagreb: `kolska knjiga. Saussure, F. (2000); Te aj ope lingvistike. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Slobin, D.  Ferguson, C.A. (1973); Studies of Child Lanuage Development. New York: Hold, Rinehart & Winston. `kiljan, D. (1987); Pogled u lingvistiku. Zagreb: `kolska knjiga. Vygotski, L. (1962., 1977.), Thought and language. Cambridge: M.I.T. Press. Zajedni ki europski referentni okvir za jezike: u enje, pou avanje, vrednovanje (2005); Zagreb: `kolska knjiga. Yule, G. (1998); Pragmatics. Cambridge: Cambridge University Press. Students' Language Competences at the Beginning of Schooling  Normativism vs. Pragmaticality Summary Communicating in the mother tongue is a primary competence and precondition for the development of other key competences (European Commission, 2005). The basis for successful communication is primarily the language competence, but the sociolinguistic, discourse and strategic competencies are also important. In the time of changes in the Croatian educational system, attempts are being made in changing the approach towards learning and teaching the mother tongue. At the beginning of schooling, the language competence is firstly developed through encouraging language skills: listening, speaking, reading and writing. Further continuing activities relating to the listening and speaking skills (dominant in preschool), the acquisition of reading and writing skills begins in the first grade of primary school. This is an important process which influences the development of the communicative competence and also the elements of the linguistic competence such as acquisition of spelling, grammar and lexical norm. Research was conducted on a sample of 300 participants, first graders in eight different primary schools in the Republic of Croatia (city, town and village schools). It tested linguistic and communicative competences with the help of two questionnaires with the aim to encourage all language activities. The results were electronically processed using the SPSS program for statistics. The T-test showed that there is a statistically significant difference between the general level of linguistic and communicative competence in language acquisition. In most of the first grades, 60% of pupils have an excellent mark in the Croatian language, while that mark according to the total number of points with the Gaussian curve should actually be given to only every third pupil, which is 10% of the total number of pupils. The research sheds light on the development of language competences at the beginning of schooling and represents a contribution to the research in the process of standardizing initial reading and writing. Key words: linguistic competence, communicative competence, acquisition and learning of the Croatian language, early language development  EMBED Excel.Chart.8 \s  n   2r~npr ǽǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩǩCJ\aJmHsH5CJaJmHsH5CJaJmHsHCJ\aJmHsH \mHsH \mHsH5\5OJQJmHsHOJQJ\mHsH5CJaJmHsHBX LX$a$($$d%d&d'd@&NOPQa$&$$d%d&d'dNOPQa$$a$$@&a$ZZt #-../0112 34B4r>>B$^a$$ & F%a$$a$ $h@&^ha$ $ & F1@&a$$a$ &<FRfjnptx~HPRXZr(*,.<>@BJL`bn,.<HVX`bhjCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH] $6<>RT^hjlx ###6#8#<#>#V#X#d#h#n#p#x#z#~##################$|(((((((((((((( \mHsH \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsHX(((())))))&)8)@)B)F)H)J)L)V)X)\)^)v)x)))))))))))))))))))* ***2*4*6*8*B*D*`*b*v*x*~************ + +++++ +"+,+.+@+D+N+P+b+d+p+. .".(.*.@.CJ\aJmHsH CJ\aJ \mHsH \mHsHZ@.B.H.J.Z.\....1$1B44444444444444444455 55554565|6~66666666666666666666666677777777778 8"8$8<8@8L8 \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH \mHsHCJ\mHsH CJ\aJCJ\aJmHsHNL8N8R8T8l8p8888::;;;;?@@ @ @@ @6@8@D@F@J@L@X@\@^@`@h@l@r@t@@@@@B BB B$B(B@BFBJBNBRBTB^BbBBUUUUUUUUUV VV V"V$V,VϽCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH5CJmHsH5CJmHsHCJ\mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH \mHsH \mHsHFBB BBBHW:dRs`s}:<> X`xp$d&d P a$$@&a$$a$$@&a$$a$$a$,V.V2V4V:V>VVVbVnVpVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVXXXXXXYYYYYYYYYYYYYYYZZZ ZZZZZ$Z&Z2Z4ZBZZZZZZZZZZZ\0\2\:\<\>\@\H\J\V\X\`\b\p\r\\\CJ\aJmHsHCJ\aJmHsH]\\\\\\\\\c4d8d:dggggggggggggghh h$h,h0hhFhHhNhPhfhhhxhzh~hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh i`iritiiiiijwwwwwxx&x*x6x8xFx \mHsH \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsHXFxHxNxRx^x`xjxnxxxzxxxxxxxxxxxxxxxxx yyy y.y0y8y:yyByDyXyZy`ydyvyxyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyy z:zzFzJzRzZzbzjzpzrz|z~zzzzzzzzzzzzz{{({,{<{>{F{ \mHsH \mHsH`F{H{J{L{P{R{V{X{b{f{h{j{r{t{{{{F|J|L|X||||||||||||||||||||} }}}}"}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~ ~~~~~ ~"~.~F~P~R~V~Z~l~n~r~t~~~CJ\aJmHsHCJ\aJmHsHCJ\mHsH \mHsH \mHsHU~~~~~~~~~~~~~~~~$68<>@B^`xz~:>XZbfvzЀր؀ڀ VXpϷϯ5CJmHsHCJ\aJmHsH5^JmHsH 5mHsH \mHsH5CJmHsH5CJmHsH \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsHCpاRtШV>>$ & F"ed$If^e`a$$$IfloF (# p t06    44 lal $d$Ifa$$d&d P a$اRb̩ΩBDRT^`ЬҬԬ֬4Ⱥ\  "*.46BF\DpļĪĞĔĤĤCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH \mHsH 5mHsH5CJmHsHCJ\aJmHsHCJ\mHsH \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHnHsHtHCJ\aJmHsHCJ\mHsH6CJ\]mHsH6>nҩ8XD^ $d$Ifa$$ & F"ed$If^e`a$^`֬48\rmmmgmdWR$a$ $ ph`ha$@&$@&a$$a$$$IflFF (# p t06    44 lal \BDnpr?@JZ$If$@&a$$ & F K^`Ka$@&$h`ha$$a$?@Z[ ",@ $&.026HJNPRTpr \mHsH 5mHsHCJ\aJmHnHsHtH 5B*ph \mHsH56OJQJ\]^JaJOJQJ^JaJLZ[d|$a$ $$Ifa$t$$Ifl0t"$0644 lalnDp $$Ifa$$ Sa$ $ @^a$$@&a$$a$$`a$ (2FHXZdfxz~ "68FHPRbdvxz|nJL@BZ\nr,\mHnHsHtH6\]mHsH 5mHsH \mHsH \mHsHV&8JQ0HHHHHHH $$Ifa$$$Iflrd [%d 0[%644 lalJLPGGGGA$If $$Ifa$$$Ifl4rd [%d `0[%644 lalPKKKBKK$ Sa$$a$$$Ifl4rd [%d 0[%644 lal,.@D|~"&|V`bdfvx¹۰۰۰۰۰۰󥟍¹"j? CJUV\aJmH sH  CJ\aJjCJU\aJ6\]mHsH56]mHsH 5mHsH%j6CJU\]mHnHsH u6\]mHsH56]mHsH 5mHsH \mHsH \mHsH7"$&tvjlnprtvz|(  hj$ & F a$$`a$$ ^ a$$a$jlnprtvxz|~$h`ha$d^$a$l&n&&&D1R1T1Z1\1n1p1111111111111111111888888888888999$9&90929H9`9j9l9t9v9𶬶 \mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsH 5OJQJCJOJQJ\5CJmHsH j U\jXJ UV\\ jU\ \mHsH6\]mHsHAj&l&n&&&>1@1===> >@@^AHBBCD$ ^a$$ & F a$  ^ $dh@&a$$dha$$`a$$h`ha$d^$a$v9|9~9999999999999999999999J:Z:\:^:`:f:h:n:p:x:z:::::::::::::::;; ;;;; ;";,;;;;;;;;;<< <&<(<2<4<6<8<<<><B<D<R<~<<<<<<<<<<<<<<<<= \mHsH \mHsH`================>> >$>&>*>.>0>D>T>V>`>b>n>p>r>t>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>> ??????*?,?8?>?L?N?P?R?^?`?n?p???????????CJ\mHsHCJ\aJmHsH5CJmHsHCJ\mHsH \mHsH \mHsHR?????????@ @@@@\A`AbAdAAAAAAAAAAAAAAABB#B$BFBHBBBCCC%C/C0C=C>CDDDDDD.D0D6D8DDDFDZDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEE"E$E*E,E2ECJ\aJmHsHCJ\aJmHsHCJ\mHsHCJ\mHsHV2E4E8E:EJELENEPE\EpExE|EEEEEEEEEEEF FFFFF F"F,FFIIIIIIIIIIJJ JJ"J>J@JXJZJ\J^JbJdJnJpJvJxJJJJJJJJJJJJJJJJJK.K0K4K6KHKLKXK\KdKfKrKCJ\mHsHCJ\mHsHCJ\aJmHsHCJ\aJmHsHVD|E0FFVGBHIJfKL"MMNDOOPDQFQHQJQR RISVUY$a$@&$ ^a$$ & F a$rKvKxKKKKKKKKKKKKKKKKL"MNNNNNNNNOO O&O2O4O@ODOOOOOOOPPPP$P&P*P,P8PP@PHPLPRPTP`PdPzPPPPPPPPPBQDQFQJQQRRǿ5CJmH sH 5CJmHsH5CJ CJ\aJCJ\aJmHsH\CJ\aJmHsHCJ\mHsHCJ\mHsHKR R R(Z)Z*Z+ZZZZZZZZZZ jUjp? CJUVaJmH sH  jU6CJaJmH sH  \mH sH \CJ\aJmH sH 5 5mH sH UY)Z*Z+ZZZZZZZ$dha$$a$$a$ ,1h. A!"#$% `!B#<t˷/7|yЖIU7xYMhUٙdf.!A`Ra h[z`qlXFSQi/="%zA"zȡ)3Y͇w{?0cX,\.NMRyYK`t};ڪq< jQ[c;oVڿV}%J#JJ}h=8yN3C#;Y+<.KX#ɺXuv]E>Hh.DKV7J](' p!J@%kIm5XL~{<9#ӻ{6ڪEx|Qjvǒь%-(lAa UXIa%eFR~:},-M~C]Һjp `I1SuW<,3I+LΫV2=LҤɌ˒)d&Y&S\)+Ii8_0Ii&T2;LdYU׃-_b&=LU$3Ld8ln.Ua鮶Z,ZzfsrxmK%\m/>1bwulN1 ѴorC0ROxY?~= -Wbg"DevioLk]Lƴq3_or!0ts=,Nѱ1oȱҰu Y7<0xc≒~u&&J=W دhbɾ(YĿjaj^քLxc q0j%;?/Q.!킋h9gύsb RL{Y+m"KzEfln.֞wc@ Dy~yݍ@V#I2*EhX+^?> Ƒ ]G_y!wmֿlUy Dă^,v=v|!tڽXrr=0w}x;2VmV]dB񔸧T.klp`yY>@o-ȿk}FH_ĩ84K׫-Z+Ŵ*Trn8&+fԋr;lg+tSobߴ;UnsיJ^oѨ4Vœz #79-]د n;ӭ[6 ٧p|?PdfIG+?k=ȱRڦA0H&Yz*΁~/=ԫʶo?ZX{x_ߔyvYqYdGDbd2rr!nlsL[SY w0ٸ퍿\kstU@#*V$m/U6 Dd"J  C A? "2|&dlLi*$EXDc`!P&dlLi*$EQTM(Vxf0x\mlE~>ޗD4HARHP1~\wm]A  ?@0i#&ÐdSPIΙٙݻݽmwq23Nf$D'S,s(T.i.R %CO 0 {7*%rUJSqLfW44+B"9C_ԫcQĤpyH=#kPuLyU[ĥ9sFH8r2pA*D9W|x~4)82?woiR(oRQ!ʛII+w`?M MS냤5N^Lz\'4^VNN*${qn2< #O|'ϝ Sۏ陶aIH + 6&Q lD`#+ (-".u LW$zH\mდVzhb2'u27  l6 ltDRf?j3z!GA]O(L8̃Tww+So5_$<[1vgpZ [9Y*8۝MR~[6̐\aP.wR6=鑥_I+M7maM-G5rTܡS-욈Ef\AKR~ ̥{iIeФʎSGH.1EXEoiY;ѻfr:tA=ԮZ`a)ﲴ}] 4ˌF/7r^kGzir=շk7h,:bi/]*r-Fr`7+,QR9+nuNTw=t<Btk{mQ5JF?Pr!{uk߂K}f y*fu sw+_,_!F-U Sб~XАnV'X^tv`#=Ou-߭&C9/ '녱s߻R>+{DtL/ԌApHRTx=wM+;}ڹ ;:q3.}Nxl#/z:8x>T걪\Cgz:r>zB!gI!WPF.pQgZbSLK̴'%i fZ\n0R_ fZj)3-`"` fZ\ fZz fZjꇃ"3j >Y)dB&铛04oȇő| }X({JDwK\o10ٮgѨu/#c~t"k?~2j'f#Z. O6sHz[YR1=P,;5Eıٕu#鷮nF=n﹔`c[v 4[+1t1{!wL4&_ -Ddt"w8  3 A?2Z$gU5h,:qf6^ c`!.$gU5h,:qfLuU-(xY_hEfor{M5䒂(%ƤDRRH]K.lR%Pm_T R(a=D(U<Ԑ }3{{] 7~3 N %Q,Ci¨VbN1@I0OT\7vFcg4hبF56ayXFSn]Xݺ1X0|F̀=ߍ+pwl{ׄa<ѹ4٢nXtk:wDԿd}]5wϨc!5x#̯G-=6GQ3dEfB)g' 39{)L)8_pEVQ/M=ř"Bf@:StdOG33>M6Ky{/;ñ88Q+5<Ϸ+kK;alÆ؛7}no3I)'F1@.3Bmn&YYgGgnoK|+~HǙUxByn*g*r{~V{:W*O:{)hs| 9Q渄'wrwLǼoiVGsըw VĻxn"b~ m)m&=&.Vn+sFLۑڜQi)>E?a>LSrT\pPY'6sn~{<7"VET;'PI7 o  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~0Root Entry F X Data  WordDocumentxObjectPool DžX X_1073137630!FDžXDžXOle PRINTNHCompObjb  !#$%&()*+,-.012346 !FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Chart.89qOh+'0@Hd Marijan AladroviceMarijan AladroviceMicrosoft Excel@x`@L       !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~. =j" #    !''   Arial ww 0w f-ArialO ww 0w f---------------------- Arial, Tww 0w f----- Arial- I4ww 0w f- Arial% Tww 0w f-----"System f !-'- !--  l!!-- -'--- !- -  $#  ##--- -'-- -  #3! M# M # P#P # S#S # V#V # -- -'-- - !3! - #   ##-- -'-- -  !-- -'-- -  l!!-- -'-- -   #-- -'-- -   #- -    $ww$$$* * *3f-   3f$l[l[l$www$tt$yyy$     -- -'-- - 3f #-- -'-- - 3f!- # #-#MM##PP##SS##VV### -##==VV  ------ -'-- -  3fex Oa  ]2 gn9Usporedna raspodjela ocjena iz hrvatskoga jezika u prvom B388$3883$338883383383.8$23338833.3388$28R(2 {razredu osnovne kole $3.$38883882833383--- -'-- -  !-- -'-- -  !--- -'-- -  !  2 08 2 g2088 2 g4088 2 g6088 2 g8088 2 /100888 2 /120888 2 /140888 2 /160888-- -'-- -  !--- -'-- -  !---- -'-- -  E  Arial ww 0w f- 2 XR nedovoljan---- -'-- -  !---- -'-- -  mv  Arial ww 0w f- 2 'dovoljan---- -'-- -  !---- -'-- -  "  Arial ww 0w f- 2 dobarj---- -'-- -  !---- -'-- -    Arial !ww 0w f- 2 ? vrlo dobar---- -'-- -  !---- -'-- -  I  -A (xhhh|||hhhhhh|||ጌhhhٽhhhhhh|||MMMMMMMMMhhhhhhMMMhhhMMM||||||MMMhhhMMMMMM|||hhhhhh|||MMMMMMMMM|||MMM|||MMMٽMMM駧MMMЧ|||||||||MMMMMMٲMMMMMM||||||MMMMMMMMM|||MMMMMMhhhhhhMMMMMM᧧ጌhhh|||ώ鲲||||||MMMMMM|||MMM|||MMMMMMMMMhhhMMMhhhMMMMMMMMMMMMMMM|||MMMMMMhhh||||||hhhጌMMMhhh|||hhhЌMMMnjMMMMMMMMMMMMMMMhhhhhhMMMhhhhhh||||||hhhMMMMMMMMMMMMКMMMhhhǧ||||||MMMMMM|||鲲MMMhhhMMMMMMhhhMMMMMMMMM|||hhhᲲMMMMMMMMM齽MMMMMMhhh|||MMM᧧MMM||||||𚚚|||MMMhhhᚚMMMᲲhhhhhhhhhhhh|||MMMMMMMMMMMM|||ᚚMMMǽ𚚚MMMhhhhhhMMM|||hhhhhhhhh|||hhhhhhЌMMM|||MMMMMM|||hhhhhh|||hhh|||ώhhhhhhMMMMMMhhhMMMMMMMMMMMM|||鲲hhhhhhhhhMMM𧧧|||MMMMMMhhhhhhMMMhhhhhh||||||MMM|||MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMhhhhhhhhhMMM|||hhhhhhhhh|||MMMMMMMMM𲲲MMMMMM𧧧A (xhhh|||hhhhhh|||ጌhhhٽhhhhhh|||MMMMMMMMMhhhhhhMMMhhhMMM||||||MMMhhhMMMMMM|||hhhhhh|||MMMMMMMMM|||MMM|||MMMٽMMM駧MMMЧ|||||||||MMMMMMٲMMMMMM||||||MMMMMMMMM|||MMMMMMhhhhhhMMMMMM᧧ጌhhh|||ώ鲲||||||MMMMMM|||MMM|||MMMMMMMMMhhhMMMhhhMMMMMMMMMMMMMMM|||MMMMMMhhh||||||hhhጌMMMhhh|||hhhЌMMMnjMMMMMMMMMMMMMMMhhhhhhMMMhhhhhh||||||hhhMMMMMMMMMMMMКMMMhhhǧ||||||MMMMMM|||鲲MMMhhhMMMMMMhhhMMMMMMMMM|||hhhᲲMMMMMMMMM齽MMMMMMhhh|||MMM᧧MMM||||||𚚚|||MMMhhhᚚMMMᲲhhhhhhhhhhhh|||MMMMMMMMMMMM|||ᚚMMMǽ𚚚MMMhhhhhhMMM|||hhhhhhhhh|||hhhhhhЌMMM|||MMMMMM|||hhhhhh|||hhh|||ώhhhhhhMMMMMMhhhMMMMMMMMMMMM|||鲲hhhhhhhhhMMM𧧧|||MMMMMMhhhhhhMMMhhhhhh||||||MMM|||MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMhhhhhhhhhMMM|||hhhhhhhhh|||MMMMMMMMM𲲲MMMMMM𧧧- --- -'-- -  !-- -'-- -  !----- -'-- -  fu !2 }postignute ocjenet772777272272--- -'-- -  !---- -'-- -  !  Arial. _\ww 0w f-P Arial xww 0w f- . 2  broj uenika.- ---- -'-- -  !--   3! -- -'---  2" -- -'---  2" -  -    R  +2  ocjene prema kriterijima.*.....G.+.G.6 @ Arial z$ww 0w f-.2 6 uitelja.*...--- -'-- -  2" -- -'-- -  2" - 3f-   3f ! R  2  ocjene prema.*.....G.*2 8 postignutim rezultatimaa..*...G.(..G.2  na testu...*.-- -'-- - 2" -- -'-- - !-- -'-- - !- -   l!!- - ' ! '  'ObjInfo Workbook'vSummaryInformation( DocumentSummaryInformation8, @\pMarijan Aladrovic Ba=4 = #<X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                + ) , *  `( Chart5ZSheet1iSheet24uSheet3`iZR3  @@   $ocjene koje bi u enici trebali imatiukupan broj bodova na testu)ocjene kakve su u iteljice dale u enicima.broj bodova na testu lingvisti ke kompetencije0broj bodova na testu komunikacijske kompetencijedovoljandobar vrlo dobarodli an nedovoljan |  @MFHP Deskjet 3740 SeriesSeries,L!@h߀ 4dBe4 d EXCELdHBeںں\\PILA\HP Deskjet 3740 Series,LocalOnly,DrvConvert**Qg`XX" d??3`   `  ` !D ` T"z ` V"3da=23 M NM4 3Q F!ocjene prema kriterijima u iteljaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q ^-ocjene prema postignutim rezultatima na testuQ ;Q ;Q3_4E4D$% MP+3O& Q4$% MP+3O& Q4FA=cm3O J 3 b#M-& 43*#M! M4% w)M3O& Q &postignute ocjene'4% t!gMZ3O[& Q  broj u enika'4523  O43"  Rt3O R};% Mp73O& Q423 M NM4444% mW RM3O) 0&Q OUsporedna raspodjela ocjena iz hrvatskoga jezika u prvom razredu osnovne akole '44e nedovoljan nedovoljandovoljandovoljandobardobar vrlo dobar vrlo dobarodli anodli ane.@=@G@I@T@V@W@`b@S@e>  @  dMbP?_*+%"??U>          $2@1@@A@@$7@7@@G@@$/@.@@>@@$2@4@@<@@$8@3@@E@@$0@(@@<@@$.@&@@;@@$4@9@@F@@$ 1@5@@@C@@$ 9@2@@E@@$ 1@2@@A@@$ 2@0@@A@@$ 1@$@@;@@$&@,@@9@@$#@*@@6@@$1@$@@;@@$7@=@@J@@$0@(@@<@@$2@4@@C@@$2@(@@>@@$6@4@@@E@@$3@4@@C@@$3@9@@F@@$5@2@@C@@$7@.@@@H@@$<@<@@L@@$.@0@@?@@$3@.@@@A@@$-@1@@?@@$8@=@@J@@$0@6@@C@@DlF(((((((((((((((((((((((((((((( !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?$ (@;@@C@@$!4@3@@C@@$">@1@@G@@$#>@8@@@K@@$$5@4@@D@@$%-@.@@=@@$&1@8@@D@@$'3@<@@G@@$(8@1@@D@@$)4@2@@C@@$*2@1@@A@@$+7@&@@A@@$,:@>@@@L@@$-7@;@@I@@$.:@=@@K@@$/$@.@@9@@$06@?@@J@@$1<@?@@M@@$2>@?@@N@@$36@<@@@I@@$43@<@@G@@$53@<@@G@@$63@;@@@G@@$74@7@@E@@$82@1@@A@@$97@*@@G@@$:6@9@@G@@$;5@=@@@I@@$<8@>@@@K@@$=:@2@@F@@$>?@8@@K@@$?=@?@@@N@@Dl(((((((((((((((((((((((((((((((@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_$@6@<@@@I@@$A2@;@@F@@$B7@3@@@J@@$C@@?@@O@@$D@$@@1@?$E>@;@@L@@$F4@&@@?@@$G<@>@@@M@@$H=@=@@M@@$I<@?@@M@@$J5@9@@@G@@$K@,@@2@?$L9@;@@J@@$M0@0@@@@@$N0@2@@A@@$O.@7@@H@@$P8@@@@L@@$Q7@1@@D@@$R5@4@@D@@$S'@.@@:@@$T1@3@@@B@@$U5@1@@C@@$V&@(@@7@@$W2@1@@A@@$X5@ @@=@@$Y4@5@@D@@$Z'@(@@@@@$[@$@@-@?$\6@.@@B@@$]'@(@@7@@$^&@(@@@@@$_2@4@@C@@Dl(((((((((((((((((((((((((((((((`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~$` @&@@3@?$a(@*@@9@@$b'@.@@:@@$c(@.@@;@@$d.@,@@=@@$e4@0@@@B@@$f/@,@@=@@$g4@2@@@C@@$h)@*@@9@@$i&@(@@7@@$j @$@@2@?$k-@4@@@A@@$l(@,@@:@@$m0@1@@@@@$n*@1@@>@@$o5@9@@@G@@$p=@@@@N@@$q7@>@@J@@$r@@?@@O@@$s+@1@@>@@$t4@0@@@B@@$u6@:@@H@@$v1@1@@@A@@$w+@$@@7@@$x5@=@@@I@@$y*@$@@7@@$z5@6@@E@@${)@,@@:@@$|2@9@@E@@$}9@4@@F@@$~-@4@@@A@@$7@,@@B@@Dl((((((((((((((((((((((((((((((($@$@@-@?$.@.@@>@@$:@6@@H@@$5@3@@@D@@$1@5@@@C@@$8@;@@I@@$(@0@@<@@$3@6@@D@@$"@$@@3@?$=@8@@J@@$;@@@@M@@$8@8@@H@@$@?$5@<@@H@@$6@;@@H@@$@?$7@=@@J@@$1@.@@@@@@$6@;@@H@@$.@0@@?@@$1@6@@C@@$3@6@@E@@$6@<@@I@@$1@2@@A@@$+@.@@<@@$:@4@@G@@$>@=@@M@@$1@1@@A@@$2@7@@D@@$9@7@@@H@@$7@4@@F@@$1@2@@A@@Dl((((((((((((((((((((((((((((((($4@0@@@B@@$2@3@@B@@$7@2@@D@@$4@<@@@H@@$2@3@@B@@$:@4@@G@@$>@>@@N@@$8@1@@D@@$3@=@@H@@$3@6@@D@@$8@4@@F@@$2@5@@C@@$7@;@@I@@$8@9@@H@@$7@:@@H@@$=@<@@L@@$:@=@@K@@$;@>@@L@@$8@9@@H@@$6@5@@E@@$8@<@@J@@$@@5@@J@@$4@9@@F@@$7@=@@@J@@$5@0@@B@@$4@6@@E@@$3@.@@A@@$6@;@@H@@$6@;@@H@@$#@$@@3@?$9@@@@L@@$4@7@@E@@Dl((((((((((((((((((((((((((((((($8@7@@G@@$9@7@@H@@$9@7@@H@@$4@;@@G@@$9@1@@E@@$>@=@@M@@$4@.@@A@@$6@>@@@J@@$7@1@@D@@$6@.@@B@@$7@@@@K@@$8@>@@K@@$9@:@@I@@$8@:@@I@@$4@7@@E@@$2@2@@B@@$8@2@@E@@$8@?@@K@@$2@2@@B@@$3@>@@H@@$4@>@@@I@@$1@2@@A@@$.@0@@?@@$/@7@@@C@@$7@:@@H@@$9@?@@L@@$7@:@@H@@$7@8@@G@@$4@4@@D@@$/@8@@C@@$3@7@@@E@@$8@7@@G@@Dl((((((((((((((((((((((((((((((($0@4@@@B@@$)@8@@@B@@$1@:@@E@@$0@8@@@D@@$4@:@@G@@$1@9@@@E@@$4@:@@G@@$2@8@@E@@$1@8@@D@@$9@<@@J@@$:@<@@@K@@$7@9@@H@@$;@:@@J@@$?.@@/@?$=@=@@M@@$2@8@@@E@@$7@;@@I@@$9@:@@I@@$:@:@@J@@$/@3@@8@@$9@8@@H@@$>@=@@M@@$8@@@@L@@$7@1@@D@@$5@4@@D@@$'@.@@:@@$1@3@@@B@@$5@1@@C@@$&@(@@7@@$2@1@@A@@$5@ @@=@@$4@5@@D@@Dl(((((((((((((((((((((((((((((((     $'@(@@7@@$@$@@-@@$6@.@@B@@$'@(@@7@@$&@(@@7@@$2@4@@C@@$ @&@@3@@$(@*@@9@@$'@.@@:@@$ (@.@@;@@$ .@,@@=@@$ 4@0@@@B@@$ /@,@@=@@$ 4@2@@@C@@$)@*@@9@@$&@(@@7@@$ @$@@2@@$-@4@@@A@@$(@,@@:@@$0@1@@@@@$*@1@@>@@$5@9@@@G@@$=@@@@N@@$7@>@@J@@$@@?@@O@@$+@1@@>@@$4@0@@@B@@$6@:@@H@@$1@1@@@A@@$+@$@@7@@$5@=@@@I@@$*@$@@7@@Dl((((((((((((((((((((((((((((((( !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=$ 5@6@@E@@$!)@,@@:@@$"2@9@@E@@$#9@4@@F@@$$-@4@@@A@@$%7@,@@B@@$&@$@@-@?$'.@.@@>@@$(:@6@@H@@$)5@3@@@D@@$*1@5@@@C@@$+8@;@@I@@$,(@0@@<@@$-3@6@@D@@$."@$@@3@?$/=@8@@J@@$0;@@@@M@@$18@8@@H@@$2@?$35@<@@H@@$46@;@@H@@$5@?$67@=@@J@@$71@.@@@@@@$86@;@@H@@$9.@0@@?@@$:1@6@@C@@$;3@@@6@@$<6@<@@I@@$=1@2@@A@@@D(((((((((((((((((((((((((((((>@7 @  dMbP?_*+%"??U  .@ =@G@ I@T@ V@W@ `b@S@P$$$$(  p  6NMM?i `i]`   @" ??3`  `  `  `  ?%3d23 M NM4 3Q F!ocjene prema kriterijima u iteljaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q ^-ocjene prema postignutim rezultatima na testuQ ;Q ;Q3_4E4D $% MP+3O&Q4$% MP+3O&Q4FA, 3O) 3 b#M43*#M! M4%  %M3O&Q &postignute ocjene'4% TMZ3O[&Q  broj u enika'4523  O43" 5 L3O5 % Mp73OQ4444% qT M3Oh2&Q CRaspodjela ocjena iz hrvatskog jezika u prvom razredu osnovne akole'44eee >@7 @  dMbP?_*+%"??cU>@7 ՜.+,0 PXd lt| H Sheet1Sheet2Sheet3Chart5  WorksheetsCharts !FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Chart.89q_1251104969!FꅓXꅓXOle  PRINT .CompObjb<  c   [''   ArialZ ww 0wf---Arial6 0ww 0wf- Arial @ww 0wf--------------------"Systemf ! -'- [--  e:!!---'--- [--  $  XX----'--- \ ![     ZZ  ---'--- [![ -   X X---'---  [---'---  d:!!---'---  X ---'---  X - -   $ { {XX $~rrX~X~r$ h hXX $k   Xk Xk 3f-  3f${LLX{X{L$LdLdXXL$h__XhXh_$ LP LP X X L-  $9`9`XX9$dXdXd$MMXX$P   XP XP -  $`X`X`$IIXX$MFFXMXMF$ 35 35 X X 3---'--- X ---'--- [-  X-XXZZXX wXw(X(wXw X w X ------'---   F  ]@ Arial \$ww 0wf-.X2 ]6Raspodjela ocjena prema kriterijima uitelja i sredineA2277722722727#2P22#2#P272222#2772.-----'---  [---'---  [----'---  [  2 .0 8 2 ^1088 2 2088 2 3088 2 4088 2 `5088---'---  [---'---  [  2 108 2 G208 2 308 2 4 408---'---  [-------'---  ! =^ c2 Qi=1-seoska kola, 2-kola u malom gradu, 3-prigradska kola, 4-)))-)))))-))))-)-A)-A-)--)--)-)))))-))'2 kola u velikom gradu))-)-'))-A-)------'---  [-----'---  1d  Arial ]ww 0wf-2 vfrekvnecija ocjena-----'---  [--  ![ ---'---   \ ---'---   \ - -   ,   2 nC dovoljan881888---'-- -  \ ---'-- -  \ -3f-  3f T,   2 C dobar8888!---'---  \ ---'---  \ - -  ,   2 C vrlo dobar1!88888!---'---   \ ---'---   \ - -   r, 4  2 C odliann88288---'-- -  \ ---'-- - [---'-- - [--   e:!!- -' [ '  'ObjInfoWorkbook3)SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8,Oh+'0@Hd Marijan AladroviceMarijan AladroviceMicrosoft Excel@s|r@mœ՜.+,0 PXd lt| H  @\pMarijan Aladrovic Ba=5 =-(#69X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                + ) , *  `NChart1XSheet1M'Sheet2@(Sheet3`iZR3  @@    @MFHP Deskjet 3740 SeriesSeries,L!@h߀ 4dBe4 d EXCELdHBeںں\\PILA\HP Deskjet 3740 Series,LocalOnly,DrvConvert**Qg`XX" d??3`  `  `   `  3d23 M NM4 3Q dovoljanQ ;QQ3_4E4 3Q dobarQ ;QQ3_4E4 3Q  vrlo dobarQ ;QQ3_4E4 3Q odli anQ ;QQ3_4E4D $% MP+3O& Q4$% MP+3O& Q4FA 3Oi 3 b#M43*#M! M4% h M3Oe&& Q R1-seoska akola, 2-akola u malom gradu, 3-prigradska akola, 4-akola u velikom gradu'4% LMMZ3Ol& Q (frekvnecija ocjena'4523  O43"   3O % Mp73OQ4444% Q* BM3Ox& Q p6Raspodjela ocjena prema kriterijima u itelja i sredine'44ee@,@.@7@(@,@7@A@@*@5@D@@,@6@E@e>  @  dMbP?_*+%"??U             @(@@@ ,@,@*@,@ .@7@5@6@ 7@A@D@E@ $ @,@.@7@ $ (@,@7@A@ $@*@5@D@ $@,@6@E@ 0,,,,,((((  p  6NMM?i ]` A  @" ??3` ` `  `  iп3d23 M NM4 3Q dovoljanQ ;QQ3_4E4 3Q dobarQ ;QQ3_4E4 3Q  vrlo dobarQ ;QQ3_4E4 3Q odli anQ ;QQ3_4E4D $% MP+3O&Q4$% MP+3O&Q4FA% [3O 3 b#M43*#M! M4% O M3O&&Q R1-seoska akola, 2-akola u malom gradu, 3-prigradska akola, 4-akola u velikom gradu'4% ]MZ3Ol&Q (frekvnecija ocjena'4523  O43"  (|U3O (% Mp73OQ4444% O{ rM3Oy&Q p6Raspodjela ocjena prema kriterijima u itelja i sredine'44eee >@  7 @  dMbP?_*+%" ??cU>@7 @  dMbP?_*+%"??cU>@7 Sheet1Sheet2Sheet3Chart1  WorksheetsCharts !FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Chart.89qOh+'0@Hd _1073137776 !F` X` XOle PRINTCompObjb   / "#$%&'()*+,-412357C9:;<=>?@AB6DEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~q<' [ g   _ G''  Arial ww 0w fO- Arial ww 0w fO----- Arial ww 0w fO--------"System fO ! -'- _ G--  ? &!!---'--- _ G--  $pp p pp----'--- p p( ! p p 7p7p opop pp pp pp ---'--- _ G( ! - p p p pp---'---  _ G---'---  > &!!---'---  q p---'---   p- -   $(p(p($pp$pp$_p _p _3f-  3f$ppp$ppp$pttppt$p   p p ---'--- 3fq p---'--- 3f_ G- p p-QpQp7Q7poQopQpQpQppp ppppppppp p -------'---  3fN. P  f%@ Arial_ $ww 0w fO-.g2 f%@Raspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvistike =//444//!/+4//4///4.L//4L44//////44.////.-[2 8kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi kola/4L4//4//44444/44//!/4444/44//4//+//4/----'---  _ G---'---  _ G----'---  _ G  2 08 2 58 2 1088 2 51588 2 l2088 2 2588 2 3088---'---  _ G---'---  _ G  2 T108 2 T208 2 T308 2 T 408---'---  _ G-------'---  Y  X2 6kole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska, 4 - //4////4////L/4!/4/4!4!/4////2 . veliki grad.//4!/4----'---  _ G-----'---  "  Arial_ $ww 0w fO-'P Arial, ww 0w fO- .2 'rezultati aritmetikih sredina.- -----'---  _ G--  ) ! ---'---  ' " ---'---  ' " - -   9 l  "2 XL rezultati na testu.(.....*.2 L komunikacijske+.G..+.**+.2 L kompetencije+.G....*.---'-- - ' " ---'-- - ' " -3f-  3f "9   "2 L rezultati na testu.(.....*.9L @ Arial_ 'ww 0w fO- .2 9L lingvistike..)**+..- 2 L kompetencije+.G....*.---'--- ' " ---'--- _ G---'--- _ G- -  ? &!!-- ' _ G '  'ObjInfoWorkbook &OlePres000!SummaryInformation( @\pMarijan Aladrovic Ba=  = "n<X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                + ) , *  `lChart1$Sheet1$Sheet2%Sheet3`iZR3  @@    @MFHP Deskjet 3740 SeriesSeries,L!@h߀ 4dBe4 d EXCELdHBeںں\\PILA\HP Deskjet 3740 Series,LocalOnly,DrvConvert*Q*`gXX" d??3` 0z  ` 0z ` 9! ` 9! 3cdd23 M NM4 3Q `.rezultati na testu komunikacijske kompetencijeQ ;QQ3_4E4 3Q \,rezultati na testu lingvisti ke kompetencijeQ ;QQ3_4E4D$% MP+3O& Q4$% MP+3O& Q4FAV3O # 3 b#M43*#M! M4%  M3O?*& Q Aakole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska, 4 - veliki grad'4%   MZ3O& Q @rezultati aritmeti kih sredina'4523  O43"  'o23O $_]% Mp73O& Q423 M NM4444% L? M3O*& Q xRaspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvisti ke kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi akola'44eeQ0@q= ף1@Hz1@Hz2@Q4@@5@Hz5@333337@e> 3333cd @  dMbP?_*+%"??U4@@ț@@&@@5@@@ <(  p  6NMM? <]`  @"??3` 0z ` 0z ` 0z ` 0z 3d23 M NM4 3Q `.rezultati na testu komunikacijske kompetencijeQ ;QQ3_4E4 3Q \,rezultati na testu lingvisti ke kompetencijeQ ;QQ3_4E4D$% MP+3O&Q4$% MP+3O&Q4FA3O8 3 b#M43*#M! M4%  8M3O2&Q Aakole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska, 4 - veliki grad'4% M`MZ3O2&Q @rezultati aritmeti kih sredina'4523  O43"  3O % Mp73OQ4444% P 'M3OG&Q xRaspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvisti ke kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi akola'44eee >@  7 @  dMbP?_*+%" ??eU>@7 @  dMbP?_*+%"??eU>@7 v<'  g   I''  ' I--  |D--'-- I--  $eUUeeU---'-- Qe9e eeeueuUeU--'-- I9-Ue UeUe--'-- I--'-- {D--'-- Ue--'-- Se--  $vvv$$11$kkk3f- 3f$$$1HH11$|||--'-- 3fUe--'-- 3fI-Ue eArial ww 0w f-`e`e`e`e`eu`ueU`Ueeee  ZZ Arial[ dww 0w f------"System f !t-'--- 3f6 E  G@ Arial ww 0w f-.g2 G@Raspodjela rezultata na testovima komunikacijske i lingvistike             .-[2 "\8kompetencije u odnosu na sredinu u kojoj se nalazi kola               ----'--- I---'--- I----'--- I  2 O0 2 O5 2 F10 2 F15 2 F20 2 lF25 2 LF30 ---'--- I---'--- I  2 %10 2 %20 2 %-30 2 %40 ---'--- I-------'--- e;g R2 ?i2kole, 1 - seoska, 2 - mali grad, 3 - prigradska,          2 Q4 - veliki grad   ----'--- I-----'--- CP+  Arial ww 0w f-.P Arial ww 0w f- .2 .rezultati aritmetikih sredina.- -----'--- I Arial, ww 0w f--   9---'-- - 8---'-- - 8--    "2 rezultati na testu2 komunikacijske 2  kompetencije ---'--- 8---'--- 8- 3f- 3f  "2 rezultati na testu@ Arial |ww 0w f-.2  lingvistike.-2  kompetencije ---'---  8---'---  I---'---  I- -   |D--' I '  'NANIMarijan AladroviceMarijan AladroviceMicrosoft Excel@IVȗ@u+՜.+,0 PXd lt| H Sheet1Sheet2Sheet3Chart1  WorksheetsChartsOh+'0DocumentSummaryInformation8",1Table8SummaryInformation('DocumentSummaryInformation8/D Dd G"J  C A? "2n#<t˷/7|yJ`!B#<t˷/7|yЖIU7xYMhUٙdf.!A`Ra h[z`qlXFSQi/="%zA"zȡ)3Y͇w{?0cX,\.NMRyYK`t};ڪq< jQ[c;oVڿV}%J#JJ}h=8yN3C#;Y+<.KX#ɺXuv]E>Hh.DKV7J](' p!J@%kIm5XL~{<9#ӻ{6ڪEx|Qjvǒь%-(lAa UXIa%eFR~:},-M~C]Һjp `I1SuW<,3I+LΫV2=LҤɌ˒)d&Y&S\)+Ii8_0Ii&T2;LdYU׃-_b&=LU$3Ld8ln.Ua鮶Z,ZzfsrxmK%\m/>1bwulN1 ѴorC0ROxY?~= -Wbg"DevioLk]Lƴq3_or!0ts=,Nѱ1oȱҰu Y7<0xc≒~u&&J=W دhbɾ(YĿjaj^քLxc q0j%;?/Q.!킋h9gύsb RL{Y+m"KzEfln.֞wc@ Dy~yݍ@V#I2*EhX+^?> Ƒ ]G_y!wmֿlUy Dă^,v=v|!tڽXrr=0w}x;2VmV]dB񔸧T.klp`yY>@o-ȿk}FH_ĩ84K׫-Z+Ŵ*Trn8&+fԋr;lg+tSobߴ;UnsיJ^oѨ4Vœz #79-]د n;ӭ[6 ٧p|?PdfIG+?k=ȱRڦA0H&Yz*΁~/=ԫʶo?ZX{x_ߔyvYqYdGDbd2rr!nlsL[SY w0ٸ퍿\kstU@#*V$m/U6   <H d p |,Jezine kompetencije uenika na poetkueziMarijan Aladrovicijariari Normal.dotdMarijan Aladrovicij2riMicrosoft Word 9.0j@0@VX@XNXx,՜.+,0 hp|  H5JH ,Jezine kompetencije uenika na poetku Title  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qg 1$hdh@&^h5OJQJ\mHsHV@V Heading n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n00000000000M0M0M0M0M0M00 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0000000 i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH P@P Heading 1$hdh@&^h5OJQJ\mHsHV@V Heading 2$$hdh@&^ha$5OJQJ\mHsHR@R Heading 3$$@&a$5B*CJ\aJmHph3sHN@N Heading 4$$@&a$5OJQJ^JaJmHsH<A@< Default Paragraph Font*B@* Body Textx6Q@6 Body Text 3xCJaJ4P@4 Body Text 2 dx@C@"@ Body Text Indentx^0!0,`abj&,klmnopqrstu~: Z  lHN!9ANU")077<>>>W>>>>>@YCVGGOQQ)R:RNRORhRwRRRRRRRR SS,SJS_SxSSSSSS_TkT~TTTT.\]]!a"aCaDaGbHbbc ddddddff?f@fJfZf[ffffffffffgggggmmnnnooqq"r#r$r8rNr^rorprrrrrrrrrrrrrrrrrrv vxxx'y(y)y||}}}}}}}}}*~w~x~~~~~ʀˀ̀̀΀πЀрҀӀԀՀր׀؀ـڀdeqrKLM]^%&Ş^)qz<ţ KG]er-1000,0,80,0b0b0b0b0b0b0000000000001 000~0~0~0~0~% 0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~000W>00>0>0>0>00VG0VG0VG0VG0VG0VG0VG" 0VG" 0VG" 0VG" 0VG" 0VG" 0VG0VG0VG0VG0VG0VG0VG" 0VG" 0VG" 0VG" 0 VG" 0 VG" 0 VG0VG0VG0VG0VG00kT00T0T0T0T0T0T00"a0"a0"a 0"a 0"a 0"a 0"a0"a0"a00d0d0d80d0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f0f00n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n@0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n 0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n00000000@0(@.L8,V\FxF{~,v9=?2ErKRZBp^\ZJjDUYZZx~~~e~0::!:l,2$#<t˷/7|yJ.c@(  x  HA ??B S  ?x0F"x4`jz7,Ck        9 ? @ N O [ \ ] ^ d e m n x y       # ) 3 5 7 8 : ; < ? L M N V W [ \ c d m           ! % & 0 1 7 C O P R S _ ` f g p q t u } ~         ) * / a n x { } ~ 4 5 6 < a s -4 &(*0>@AJKST[\eflnpqsw  !"01;<?@NO[]`bopz}s `qGNORS\]hioprsy{|}>?@ADEGHMNPRYZ\^efhjpqsu~ &')*68EFHJT@QTd"#%&,./0469:@BM #%')*/1Nct  c k l t " """##o$v$%%%%%%%%&&6&F&B'H'b'q'''((((((((((())))))))))))+)1)7)8)@)A)C)D)M)N)S)T)Z)[)\)])d)e)n)o)p)q)r)s)w)x)~)L*P*S*X*^*_*`*o*w****************++++ + +++++++!+3+8+I+Q+R+Y+[+b+d+e+f+g+,,,,,, ,$,%,+,,,0,1,8,9,G,H,J,M,P,Q,Z,[,b,d,/k0s0t0|0001111111111111111112 22222222#2$2'2(23242<2=2?2@2D2E2F2H2I2J2N2O2P2Q2S2T2V2W2`2a2j2k2q2r2v2w2y2z222222222344 555$5n5u5x5}55555m6t6w7~777i8z899999: :::::#:$:':):/:0:5:7:<:=:E:H:O:P:U:V:^:_:f:h:m:n:v:w:}:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;;#;%;);*;,;-;1;4;5;8;9;>;?;C;D;I;J;K;n;t;u;w;x;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<#<%<&<,<><D<E<J<K<O<P<S<U<W<X<`<b<c<d<p<q<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<====== = ====#=(=)=+=-=6=7=9=:=D=E=L=N=U=V=X=Y=a=b=f=g=i=j=q=r=s=====================>>,>->1>3>;>=>E>F>K>M>N>O>U>_>h>k>l>m>q>r>|>}>>>>>>$@2@EEhFtF\GhGGGHH!H2HCHNHIIIIJJKKMMM'M(M-MPPPPPP#Q0QQQQQORZRhRtRRRRRSSTTTUUUZZZ[d[.\W\a\b\h\]]_________```` ````````!`#`.`0`hfifqf{ffffffffjjj%j~llllmmfnonnnooo$o%o'o(o,o6o8oooooooooopp ppppppp p!p(p)p-p.p/p1p:p;p=p>p?p@pNpOp[p\p]p^pgphprpspypzp}p~ppppppppppppppppppppppppppppppppppppppqqqq qqqqqqqqqq&q'q1q2q9q:q>q?qGqHqQqRqSqTqZq\q`qaqoqpq|qqqqrrrrtttttttttttttttuuu u!u$u,u-u0u6u8u;uuuuuuuuuvcwlwTxUx`xaxlxmxpxwxyx{xxxxxxxxxxy'y)y/{0{9{;{A~F~G~H~I~Q~R~`~a~j~k~u~~(Q[ÖĖ͖Ζٖږ _mnz|ƚ˚̚КњԚ՚ٚښݚߚ;CDEFIJMNRSVW`bmoxy|}$%&)*/0124578?@U[\efhiuw&()+-.18@AFGMNOPYZ[\^_delnvxyŝƝ͝Νޝ $&)389?@KLOPWXcehimowx}ƞǞȞמ؞ڞ۞ޞߞ )+349:\^fgqz}~ğşȟɟПҟߟ).0;EFSTYZ`abcpqtu{|àʠРӠנؠ )45ACJLVW]^`afgijoqxơzƢǢʢˢ΢Ϣآ٢ !'(./8<ABEFGLMOPRTXY\]_`cjxyãţʣˣΣϣУգ֣ $%+,-.01789:@AKQX`beovwyz¥ͥӥԥե֥GNOQRZ[efklnouwxy}>IJLN\Xg>F1+,_bij%&+Cju}9 : Y Z  SksGOMN  !8AMU""))0077<<>>V>_>>>>>@@XCYCUGVGGGOOQQQQ(R1R9R@RMRORgRhRvRwRRRRRRRRRRRRRR S SSS*SISJS^S_SwSxSSSSSSSSS^TdTjTkT}TTTT-\.\]] a"aBaDaFbHbbbcc d dddddff>f@fIfJfYf[fffffffffffffggggmmnnooqq!r$r7r8rMrNr]r^rnrprrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrv vxxxy&y)y||}})~@~v~~ɀڀ5cprJM\^$&~ĞŞ]^()pqyz;<ģţ JK G.;ƪ1333Marijan AladrovicZC:\Documents and Settings\Korisnik\My Documents\rad zadar bez bolda i italica, osim....doc-=;Ps$Z! By ҢW D~ (HX}PHӠP~^Hڒ$ $5*lh^2i@(<*G\p%juU}$5WV)_`j)bf<8-*'l2pus):_oa};T"= :c{~=Z0>Ϯ4@ D AvL7_hBd$]zFWSF.$QJAWit\@0Z]P@(k`l[hkb^[x]\d.P"lVrr:6Qpsm  s .gu~!wڸƯxjK&3@B6h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHg \^`\B*o(ph. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh,,^,`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhll^l`OJQJ^Jo(hHoh<<^<`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh hh^h`hH. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h808^8`0o(.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.htt^t`OJQJo(hHhDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHww^w`o() 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. SMS^S`MhH) pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.VV^V`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh\\^\`OJQJo(hH808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh hh^h`o(hH. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH8  k ^ `khH.8   ^ `hH.8  L ^ `LhH.8 xx^x`hH.8 HH^H`hH.8 L^`LhH.8 ^`hH.8 ^`hH.8 L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. ^`hH)8 k^`khH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. 808^8`05CJo(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`OJQJo(hH 88^8`hH. ^`hH.   ^ `hH.   ^ `hH. xx^x`hH. HH^H`hH. ^`hH. ^`hH.h))^)`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhii^i`OJQJ^Jo(hHoh99^9`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. UU^U`hH. % L% ^% `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ee^e`hH. 55^5`hH. L^`LhH.0^`0o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8 k^`khH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.0^`0o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.8 k^`khH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`CJo() 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.0^`0o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.XX^X`OJPJQJ^Jo(((^(`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHohh^h`OJQJo(hH88^8`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH ^`6CJo( ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.htt^t`OJQJo(hHhDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhtt^t`OJQJo(hHhDD^D`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJo(hHh$$^$`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH8 k^`khH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.1]\d sQps0Z] By kb D At\V)< 7_hBs):SF SF7_hB$ ^! >"=j)AW@(k`"l3@{~=l2$$p a};=;uU}W^ iG\pVrgu8-*P~^4@*lwPX}x$Q zF0cdTdM0@ҟS T)#0PҟsT)#0V1PҟӗT)#0 --ď]ďѦ         *ďď=ԥ =ԥ       B        &ޣďď=ԥ&'=ԥ죄`?ؐ},JW=ԥQ)R:RNRORR,SSS@fJfZf[ffffffffffggg#r$r8rNr^rorprrrrrrrrrrrrr1@@@@@@D@F@H@J@N@P@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialCFComic Sans MS?5 z Courier New;Wingdings"1hfx,J5!20H2q+Jezi ne kompetencije u enika na po etkuMarijan AladrovicMarijan AladrovicCompObj5j