Naslov
Državljanstvo Europske unije
(The Citizenship of the European union)

Autori
Đerđa, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.02

Godina
2002

Stranica
230

Mentor
Medvedović, Dragan

Ključne riječi
državljanstvo; građanstvo; Europska unija
(nationality; citizenship; European Union)

Sažetak
Cilj ovoga magistarskog rada je analiza instituta državljanstva Unije te usporedba ovoga osebujnoga oblika državljanstva s nacionalnim državljanstvom. Rad podijeljen u nekoliko dijelova. Da bi se zaključilo da li je državljanstvo Unije uistinu državljanstvo prema svome karakteru, ili je to samo po nazivu, nužno je odmah na početku proanalizirati institut državljanstva te bitna obilježja državljanstva, koje se do uvođenja državljanstva Unije vezivalo isključivo uz državu. Ova se obilježja kasnije traže u konceptu državljanstva Unije. Zato se u U prvom poglavlju analizom nacionalnih državljanstva, istražuje institut državljanstva. Ovo poglavlje započinje definiranjem pojma te određivanjem pravne prirode državljanstva. Zatim je ukratko prikazan povijesni razvoj ovoga instituta, od njegovih praoblika u antičkoj Grčkoj i Rimskome Carstvu, preko srednjovjekovnog i novovjekovnoga pa sve do modernoga shvaćanja ovoga pojma. Slijedi analiza pravnih obilježja državljanstva s kratkim objašnjenjem svakog od njih. Pravo na državljanstvo razmatra se u sljedećem dijelu, prvenstveno kroz brojne međunarodne instrumente. Slijedi prikaz pravne regulacije državljanstva u nacionalnim državama, a sve, naravno, u skladu s međunarodnim pravnim instrumentima. Načini stjecanja državljanstva prikazani su u narednom dijelu, i to grupirani u sljedeće tri skupine: stjecanje državljanstva po sili zakona, stjecanje državljanstva jednostranim očitovanjem volje te stjecanje državljanstva prirođenjem. U sljedećem su dijelu prikazani načini gubitka državljanstva, a zatim i ponovno stjecanje državljanstva ili reintegracija. Ovi su dijelovi iznimno bitni, jer, kao što će se vidjeti, o njima posredno ovisi i stjecanje državljanstva Unije. Prvi dio rada završava kratkom analizom prava i obveza državljana. Drugo poglavlje posvećeno je državljanstvu Europske unije. Za smještanje samoga državljanstva Unije u određeni prostorni i vremenski kontekst potrebno je unaprijed uočiti ciljeve stvaranja Europske unije, kao i put njezinoga nastanka. Zato se već na samome početku ovoga Poglavlja osvrće u najkraćim crtama na razvoj europskih integracija od 50-ih godina prošloga stoljeća pa sve do danas. Pored historijata nastanka Europske unije, ovdje se radi lakšega razumijevanja njegove uloge u daljnjem dijelu rada samo ukratko objašnjava priroda te izvori prava Zajednice. Institucije i tijela Zajednice zbog opsežnosti materije ne razmatraju se zasebno, čak ni u najkraćim crtama. Nakon osvrta na povijesni razvoj i pravo Unije, raščlanjuje se pojam državljanstva Unije, raspravljajući koji je pojam u hrvatskoj pravnoj terminologiji bolje upotrebljavati, državljanstvo ili građanstvo. Slijedi prikaz ciljeva zbog kojih se, kako stoji u Osnivačkim ugovorima, i uvodi državljanstvo Unije, a potom i kratki povijesni razvoj državljanstva Unije i prava koja su uz njega vezana. U sljedećem su dijelu samo u najkraćim crtama prikazani pravni izvori državljanstva Unije, dok se pojedinačno obrađuju u daljnjem dijelu rada, ovisno o području uz koje su vezani. Slijedi analiza obilježja državljanstva Unije, nužna za komparaciju te utvrđivanje da li je državljanstvo Unije uopće državljanstvo po prirodi ili je to samo prema nazivu. Autor zatim analizira odnos državljanstva Unije prema nacionalnom državljanstvu država članica. Svi načini stjecanja državljanstva Unije putem stjecanja nacionalnoga državljanstva država članica detaljno su prikazani u sljedećem dijelu na temelju pravnih propisa o stjecanju državljanstva svake države članice Unije, i to kako stjecanje državljanstva u trenutku rođenja, tako i stjecanje državljanstva tijekom života. Treće poglavlje posvećeno je pravima i obvezama vezanim uz državljanstvo Unije. Kako obveze državljana Unije nisu propisane pravom Unije, ovdje se zasebno analiziraju prava priznata državljanima Unije primarnim pravom, i to zasebno sloboda kretanja, biračko pravo na izborima za Europski parlament te na lokalnim izborima, diplomatska i konzularna zaštita, pravo peticije i obraćanja Ombudsmanu Europske unije te ostala prava državljana Unije, tj. pravo na zabranu diskriminacije, pravo obavljanja samostalne djelatnosti i pružanja usluga, pravo državljana na pristup ispravama Unije te pravo na zaštitu podataka državljana Unije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA