Naslov
Zadar i Padova : Gradovi prijatelji i središta znanja
(Zadar and Padova : Twinned towns and centres of konowledge)

Autori
Ivoš Nikšić, Erma ; Radeka, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2007

Stranica
145

ISBN
978-953-7237-22-6

Ključne riječi
središta znanja
(centres of konowledge)

Sažetak
Kultura svakog grada počiva na znanju. U tom pogledu posebno su važni visoko školstvo kao klijalište znanja i ustanove za obrazovanje nastavnika kao rasadišta znanja. Hrvatsko visoko školstvo započelo je svoj razvoj u Zadru. Ustanove za obrazovanje nastavnika koje su djelovale u Zadru prednjačile su Dalmacijom. Od prvog (crkvenog) sveučilišta osnovanog u Zadru do recentnog (svjetovnog) sveučilišta proteklo je više od šest stoljeća. Za to vrijeme u Zadru je djelovalo 14 ustanova visokog školstva i obrazovanja nastavnika. Sve mijene koje su zahvatile Grad snažno su se odražavale na razvoj visokog školstva i obrazovanje nastavnika. Još za Hrvatsko-ugarskih vladara osnovano je Generalno učilište Dominikanskog reda (1396.-1807.), prvo sveučilište na području Hrvatske. Uz kraći prekid rada ova je ustanova najdulje trajala – preko četiri stoljeća. Za Mletačke uprave Dalmacijom i Zadrom (1409.-1797.) i prve Austrijske uprave (1797.-1805.) nije bilo niti jedne ustanove. S Francuskom upravom u Zadru (1806.-1813.) prestaje s radom spomenuto sveučilište, a umjesto njega se otvaraju Licej kao viša škola (1806.-1810.) iz kojeg se potom razvijaju Centralne škole (1810.-1812.) na razini sveučilišta sa sedam fakulteta. Za druge Austrijske uprave u Zadru (1813.-1921.) omogućen je rad više ustanova: otvaraju se prvi Tečajevi za osposobljavanje učitelja (1821.-1871.), Centralno bogoslovno sjemenište (1826.-1922.), Zavod za privatni pravni studij (1848.-1851.), Muška preparandija u Arbanasima (1866.-1921.) i Pravoslavni bogoslovni zavod (1869.-1920.). Za Kraljevine Italije u Zadru (1920.-1944.) prekidaju s radom sve postojeće visokoškolske i nastavničke ustanove, kao i svaki pokušaj otvaranja novih. Za cijelog ovog perioda kulturne, administrativne i upravne potrebe Zadra kao središta Dalmacije ne mogu zadovoljiti ove vrijedne ustanove. Radi toga imućniji dio zadarske mladeži odlazio je na studije u inozemstvo. U tom se pogledu posebno ističe Sveučilište u Padovi (osnovano 1222. godine). Na temelju provedenog istraživanja utvrđeno je da je u razdoblju od početka XVII. stoljeća do sredine XX. stoljeća u Padovi studiralo 315 Zadrana. Do ubraznog razvoja visokog školstva i obrazovanja nastavnika dolazi nakon Drugoga svjetskog rata. Dok je u prvih pet i pol stoljeća djelovalo osam navedenih ustanova, od druge polovice XX. stoljeća s ulaskom Zadra u sastav socijalističke Hrvatske i potom osamostaljenja Hrvatske krajem XX. stoljeća djelovalo je šest ustanova za visoko školstvo i obrazovanje nastavnika: nakon posljednjih srednjoškolskih ustanova za obrazovanje nastavnika – Tečaja za obrazovanje pomoćnih učitelja (1945.), Učiteljske škole (1945.-1965.) – osposobljavanje nastavnika podiže se na razinu višeg i visokog školstva. U tom razdoblju djeluje više ustanova koje objedinjuju obje vrste obrazovanja – visokoškolskog i nastavničkog: Filozofski fakultet (1956.-2002.), Pedagoška akademija (1961.-1979.) Visoka učiteljska škola (1998.-2002.) te konačno novoosnovano Sveučilište u Zadru (koje je započelo s radom akademske godine 2002./2003.). Danas je Zadar moderan sveučilišni grad koji sve više zadovoljava potrebe visokoškolskog obrazovanja mladih i međunarodne suradnje koja ga ne samo danas već od najranije prošlosti povezuje sa Europom i ostalim dijelom svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA