Naslov
Pokazatelji napada kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hubner) na kukuruzu području Baranje
(Indicators of europan corn borer (Ostrinia nubilalis Hubner) on corn in Barany region)

Autori
Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Unapređenje ratarske, stočarske i povrćarske primjene biotehnologije u poljoprivredi / Varga Boris - Zagreb, 1996, 51-52

Skup
XXXII skup agronoma Hrvatske pod naslovom Unapređenje ratarske, stočarske i povrćarske primjene biotehnologije u poljoprivredi

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 26.02.1996. - 29.02.1996

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kukuruzni moljac; Ostrina nubilalis Hübner; intenzitet napada; suzbijanje
(ECB; corn; inensity of attack; controling)

Sažetak
Kukuruzni moljac (Ostrina nubilalis Hübner) kao gospodarski značajnom i stalnom štetniku na kukuruzu, ne predaje se dovoljno pozornosti u njegovom suzbijanju. Najčešća mjere koje se provode su agrotehničke, dok su ostale zanemarene, te je iz godine u godinu napad sve jači, a gubici se ne prosuđuju. Na području Baranje kukuruz kao jedna od glavnih poljoprivrednih kultura, uz dugu tradiciju uzgaja se na više tisuća hektara. Od 1971. do 1990. godine pregledano je 1310 hibrida kukuruza FAO grupa zrenja 100 do 700. Kao pokazatelji napada uzimani su broj rupa i gusjenica po cijeloj stabljici kukuruza. Podacisu razvrstani u kategorije ispod i iznad klipa, te u klipu. Disekcija stabljike kukuruza na prisustvo kukuruznog moljca obavljena je u jesen, pred samu berbu. Jačina napada kukuruznog moljca kretala se od 2,32% do 51,65%. Prosječna brojnost rupa, na 100 bljaka, ispod klipa jer 42,35%. iznad klipa 32,3%, a u klipu 25,52%. Slično tome bila je i brojnost i gusjenica ispod klipa 48,52%, iznad klipa 31,38%, a u klipu 16,10%. U periodu istraživanja zapažen je veći broj rupa i gusjenica na kasnijim hibridima FAO frupe zriobe. što je uzrok jače pojave druge generacije u pojedinim godinama. U pokusima na području Baranje u 1985. i 1986. godini ovaj štetnik suzbijan je na sjemenskom kukuruzu, biološkim insekticidom Bactospeine na bazi Bacillus thuringinesis Berliner i utvrđeno je smanjenje jačine napada za 9%. Slična istraživanja provedena su i u 1995. godini na području Osijeka, gdje je kukuruzni moljac suzbijen biološkim sredstvom na bazi Bt, Biobit WP, na kukuruzu za silažu. Smanjenje jačine napada ovog štetnika postignuti je za 42%. Ova istraživanja ukazuju na mogućnost suzbijanja ovog štetnika biološkim preparatima, te ih treba preporučiti za češću primjenu u sklopu integrirane zaštite kukuruza

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA