Pregled bibliografske jedinice broj: 36252
Utjecaj transgenih Bt hibrida kukuruza na kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner)
Utjecaj transgenih Bt hibrida kukuruza na kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner) // Glasnik zaštite bilja / Maceljski Milan (ur.).
Zagreb: Zadružna štampa, 1999. str. 6-7 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 36252 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj transgenih Bt hibrida kukuruza na kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner)
(Influence of Bt corn on european corn borer Ostrinia nubilalis Hübner))
Autori
Raspudić, Emilija ; Ivezić, Marija ; Mlinarević, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Glasnik zaštite bilja
/ Maceljski Milan - Zagreb : Zadružna štampa, 1999, 6-7
Skup
43. Seminar iz zaštite bilja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.1999. - 11.02.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Bt hibridi; kukuruz; kukuruzni moljac
(Bt corn; corn; ECB)
Sažetak
U poljskim pokusima kukuruza 1998. godine, prvi put u Hrvatskoj, su uključeni genetski manipulirani hibridi kukuruza. Po odobrenju Ministarstva piljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske Pioneer-ovi hibridi Evelina Bt i Landia Bt, s ugrađenim genom koji potječe iz bakterije Bacillus thuringiensis Berliner, zasijani su u pokusima hibrida na Belje PIK-u i PZC Osijek. Komparacija napada kukuruznog moljca vršena je s hibridima Evelina i Landia u koje nije ugrađen gen.
Prosječan intenzitet napada kukuruznog moljca u 1998. godini iznosio je 72,83%, a utvrđen je na 5 lokaliteta u Slavoniji i Baranji, gdje je pregledan 41 hibrid kukuruza.
Intenzitet napada kukuruznog moljca kod hibrida Evelina je 52%, a kod hibrida Landia 98%. Biljke u koje je ugrađen gen protiv kukuruznog moljca odnosno Bt hibridi, Evelina Bt i Landia Bt imali su znatno manji intenzitet napada. Hibrid Evelina Bt uopće nije napadnut kukuruznim moljcem, dok je Landia Bt imala intenzitet napada 21%. Broj rupa i gusjenica također je veći kod ne Bt hibrida. Hibrid Evelina po biljci ima 1,16 rupa i 0,22 gusjenice, Landia 4,77 rupa i 1,32 gusjenice. Kod Eveline Bt nema oštećenja od kukuruznog moljca. Hibrid Landia Bt po biljci ima 0,25 rupa, odnosno 0,08 gusjenica.
Oštećenje stabljike uslijed kukuruznog moljca također je veće na ne Bt hibridima. Hibrida Evelina ima oštećenje stabljike od 2, 26 cm, a Landia 20,66 cm, dok je kod hibrida Landia Bt oštećenje 0,45 cm. Jači intenzitet napada, veći broj rupa i gusjenica, veća dužina oštećenja odrazila se i na prinos zrna kukuruza, te je prinos kod Eveline Bt bio za 10,27% veći u odnosu na standard, a kod Landie za 26,67%.
Borba protiv kukuruznog moljca putem Bt hibrida pokazala je dobre rezultate jer je došlo do smanjenja intenziteta napada, manjeg broja rupa i gusjenica, dužina oštećenja stabljike je znatno manja, a sve se to odražava na povećani prinos. Potrebno je nastaviti istraživanja s transgenim biljkama ne samo zbog pozitivnih rezultata već i zbog proučavanja mogućih neočekivanih promjena u samoj prirodi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)