Naslov
Utjecaj gnojidbe dušikom i pašnog opterećenja na produktivnost i kvalitetu planinskog pašnjaka
(Effect of N fertilization and stocking density on productivity and quality of forage from semi-natural pasture)

Autori
Bošnjak, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.06

Godina
2008

Stranica
129

Mentor
Leto, Josip

Ključne riječi
gnojidba; dušik; pašno opterećenje;
(fertilization; nitrogen; stocking density)

Sažetak
Smanjenje primjene mineralnih gnojiva i korekcija pašnog opterećenja navode se kao poželjne mjere u cilju očuvanja bioraznolikosti i zaustavljanja degradacije poluprirodnih travnjaka. Ciljevi očuvanja bioraznolikosti mogu biti u potpunosti postignuti kada su mjere za ostvarenje tih ciljeva uspješno integrirane u sustave proizvodnje temeljene na travnjacima. Stoga je nužno istražiti utjecaj preporučenih mjera u svrhu očuvanja i povećanja bioraznolikosti na produktivnost travnjaka i kvalitetu biljne mase, što su glavni agronomski aspekti evaluacije travnjaka. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj tri razine gnojidbe dušikom – 35, 100 i 150 kg ha-1 god-1 N i dvije razine zaposjednutosti pregona – 68 i 119 uvjetnih grla (UG) ha-1 na produktivnost i kvalitetu biljne mase s poluprirodnog travnjaka. Smanjenje zaposjednutosti pregona rezultiralo povećanjem količine dostupne biljne mase, te smanjenjem količine akumulirane (31 %) i konzumirane suhe tvari (ST) pašnjaka (40%). Smanjenje količine N sa 150 na 35 kg ha-1 smanjilo je količinu akumulirane i konzumirane ST pašnjaka, uz intenzitet smanjenja akumulirane ST za 12, 8 i konzumirane ST za 13 kg ST kg-1 primijenjenog N. Smanjenjem zaposjednutosti pregona utvrđeno je povećanje sadržaja ST u dostupnoj masi (9 %), povećanje sadržaja organske tvari (OT), smanjenje sadržaja sirovih bjelančevina (SB) za 12 % i probavljivosti OT (2, 2 %), te povećanje sadržaja neutralnih detergent vlakana (NDV) za 9 % i kiselih detergent vlakana (KDV) za 7 %. Biljna masa s pregona niže zaposjednutosti imala je slabije vrijednosti pokazatelja razgradnje ST, uz značajno produženje vremena razgradnje. Primjena 35 kg N ha-1 rezultirala je smanjenjem sadržaja SB (10 %) u usporedbi s primjenom 150 kg N ha-1. Može se zaključiti da primjena ekstenzivnijih mjera gospodarenja travnjakom uzrokuje pad produktivnosti uz smanjenje hranidbene vrijednosti biljne mase.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA