Naslov
Zdravlje i stariji
(Health and elderly)

Autori
Tomek-Roksandić, S ; Perko, G ; Mihok, D ; Puljak, A ; Radašević, H

Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 1 (2005);

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
starije osobe; zdravlje
(elderly people; health)

Sažetak
Najbrže rastuća svjetska starija populacija je upravo ona od 85 i više godina koja će se do 2050. godine povećati čak 12 puta, dok će se broj stogodišnjaka (starih 100 i više godina) povećati 15 puta i od sadašnjih 210.000 narasti će na 3, 2 milijuna. Tako je u Hrvatskoj po popisnoj 2001. godini starijih ljudi u dubokoj starosti od 85 i više godina bilo 42553 što iznosi čak 6, 14% u ukupnom hrvatskom staračkom pučanstvu (693540). Zagrebačkih stogodišnjaka po popisnoj 2001. godini je 282, od toga 66 muškaraca i 216 žena, dok je u Hrvatskoj njih 1455, od toga 1132 žene i 323 muškarca. Dramatični udio ukupnog staračkog hrvatskog pučanstva od 15, 62% (2001.g.), a po procjeni u 2003. godini iznosi već 16, 39% u ukupnoj hrvatskoj populaciji donosi značajnu diskrepancu između utvrđenih i zadovoljenih poglavito zdravstvenih i socijalnih potreba starijih po županijama (regijama) Hrvatske. Gerontološkom analizom uzroka funkcionalne onesposobljenosti odnosno invalidnosti hrvatskog pučanstva u odnosu na utvrđenu fizičku pokretljivost/nepokretljivost uočava se na prvom mjestu pojavnost bolesti kao vodećeg uzroka s udijelom od 45, 97% iza koje slijedi kao uzrok funkcionalne onesposobljenosti invalidi rada sa udjelom od 25, 41% , a na trećem mjestu nalazi se kao uzrok domovinski rat sa udjelom od 10, 66%, dok na četvrtom mjestu pojavljuje se s udjelom od 5, 86% invalidnost koja je uzrokovana od rođenja.Realizacijom Gerontoloških centara - multifunkcijskih centara neposredne izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje je njihovo prebivalište, moguće je zadržati starijeg čovjeka u njegovoj obitelji. Gerontološkim centrima, infrastrukturalno povezanim s domovima za starije, osigurava se reduciranje postojeće pasivnosti i socijalne izoliranosti (osamljenosti) starijih osoba te zdravo aktivno i produktivno starenje hrvatskog staračkog pučanstva. Gerontološki centri prioritetno pružaju svakodnevnu pomoć, njegu i rehabilitaciju ukoliko je za to utvrđena zdravstvena potreba starijima smještenim izvaninstitucijski, znači u vlastitom prebivalištu. Gerontološki centar osigurava dnevni boravak za starije, pruža odgovarajuće usluge po Programu primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, zatim stalne tjelesne, rekreativne te kreativne, radne i kulturno-zabavne aktivnosti uz zdravstvene, psihološke, pravne i ekonomske savjetodavne usluge, te svakodnevne pomoći, njege i rehabilitacije, dostave obroka i različitih usluga gerontoservisa. Evaluacija socijalno-zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih korisnika Gerontoloških centara provodi se putem stručno-metodološkog instrumentarija- Evidencijske liste br. 4. PSZP (PSZP-praćenje socijalno-zdravstvenih potreba) individualnog starijeg korisnika Gerontološkog centra od strane nadležnih Centara za gerontologiju. Prioritetni gerontološko-javnozdravstveni problemi zahtijevaju adekvatno praćenje i proučavanje, po vođenom Registru zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba, te evaluaciju po zadovoljenju tih utvrđenih zdravstvenih potreba u odnosu na pojavnost „ 4N” u hrvatskoj gerijatriji, a to su nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje. Četiri „ N” u hrvatskoj gerijatriji se, usporedno s identičnom veličinom pojavnosti, pojavljuju kao DIE VIER “ I” DER GERIATRIE (IMMOBILITAT, INSTABILITAT, INKONTINENZ, INTELLECTUAL IMPAIRMENT) u europskoj gerijatrijskoj doktrini. Kako se radi o velikom udjelu preventabilnih gerontoloških javnozdravstvenih problema nužna je primjena primjerenog Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za fokusirana četiri gerontološka javnozdravstvena problema što potvrđuju provedena hrvatska gerontološka istraživanja. Primjenom Osnovnog obuhvata preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude omogućuje se sprječavanje nastanka rizičnih čimbenika koji dovode do bolesnog starenja, a time i očuvanja funkcionalne sposobnosti te unaprjeđivanja zdravlja i u starijoj dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA