Pregled bibliografske jedinice broj: 361978
Značaj obiteljske medicine u zaštiti zdravlja starijih ljudi
Značaj obiteljske medicine u zaštiti zdravlja starijih ljudi // ČETVRTI KONGRES HRVATSKOG DRUŠTVA OBITELJSKIH DOKTORA - HLZ
Rovinj, Hrvatska, 2004. (poster, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 361978 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značaj obiteljske medicine u zaštiti zdravlja starijih ljudi
(Importance of family medicine in health care for elderly people)
Autori
Perko, G ; Tomek-Roksandić, S ; Puljak, A ; Mihok, D ; Radašević, H ; Tomić, B ; Čulig, J
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
ČETVRTI KONGRES HRVATSKOG DRUŠTVA OBITELJSKIH DOKTORA - HLZ
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 30.09.2004. - 02.10.2004
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
obiteljska medicina; zaštita zdravlja; stariji ljudi
(family medicine; health care; elderly people)
Sažetak
Prema klasifikaciji UN-a Hrvatska se s udjelom od 15, 6% starijih od 65 godina (2001.) nalazi u četvrtoj skupini država s vrlo starim pučanstvom. Autori su u radu prikazali, što potvrđuju hrvatska i europska gerontološka istraživanja, kako stariji ljudi od 65 i više godina povjeravaju svoju zaštitu zdravlja obiteljskoj medicini s udjelom od 69%.Utvrđene zdravstvene potrebe za gerijatrijskom zdravstvenom skrbi prisutne su kod 31, 02% starijih , za kućnim liječenjem i rehabilitacijom kod 10, 9%, a potrebe za institucijskom stacionarnom zdravstvenom skrbi u domovima za starije i nemoćne u koju je uključena i palijativna gerijatrijska skrb javljaju se kod 4, 8% starijih ljudi. Obiteljska medicina u zaštiti zdravlja starijih ljudi biti će i u budućnosti glavni nositelj zdravstvene skrbi. Stoga je nužno trajno unaprijeđivanje i razvoj te zaštite , prije svega osiguranjem dostupnosti obiteljske medicine i obvezatnom provedbom « ; ; Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude» ; ; uz evaluaciju njegove provedbe. Po klasifikaciji UN-a države svijeta se po proporciji pučanstva starog 65 i više godina u ukupnom stanovništvu dijele u četiri skupine: 1. skupina: zemlje s mlađim pučanstvom, tj. s manje od 4% stanovnika starijih od 65 godina. 2. skupina: zemlje sa zrelim pučanstvom, tj. s 4-6% stanovnika starijih od 65 godina. 3. skupina: zemlje sa starim pučanstvom, tj. sa 6-10% stanovnika starijih od 65 godina. 4. skupina: zemlje s vrlo starim pučanstvom, tj. s više od 10% stanovnika starijih od 65 godina. Prema navedenoj klasifikaciji Hrvatska se sa udjelom 15, 6% starijih od 65 godina (2001.g.), nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom. Projekcije ukazuju kako će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi od 65 godina dosegnuti visokih 27, 4% s daljnjim porastom očekivanog trajanja života koje je u 2002. godini iznosilo 78, 6 godina za žene i 71, 2 godine za muškarce
Izvorni jezik
Hrvatski