Naslov
Identifikacija i valorizacija autohtonih sorata vinove loze na otoku Šolti
(Identification and evaluation of autochthonous grape varieties on the island of Šolta)

Autori
Zdunić, Goran ; Budić-Leto, Irena ; Tomić-Potrebuješ, Iva ; Protega, Ivan ; Pezo, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Trećeg hrvatskog oplemenjivačkog i sjemenarskog kongresa / Kolak, Ivan ; Perica, Slavko ; Šatović, Zlatko ; Strikić, Frane - Split : Hrvatsko oplemenjivačko, sjemenarsko i rasadničarsko društvo, Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 2008, 97-100

Skup
Treći hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.05.2008. - 30.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
otok Šolta; autohtone sorte; ‘ Dobričić‘; ampelografija; kakvoća
(the island of Šolta; autochthonous varieties; ‘ Dobričić‘; ampelography; quality)

Sažetak
Hrvatska, te posebno Dalmacija je dobro poznata po postojanju visoke genetske različitosti u okviru vinove loze (Vitis vinifera L.). Povoljna mediteranska klima i geografski položaj samo su neki od razloga velikog broja sorata vinove loze u Dalmaciji. Na kraju 19 stoljeća, u Dalmaciji se uzgajalo više od 200 sorata (Bulić 1949), međutim mnoge od njih su nestale uglavnom radi širenja američkih bolesti i štetnika u Europi (Phylloxera, Plasmopara i Uncinula). Danas se na otocima još uvijek može pronaći značajan broj autohtonih sorata i to vjerojatno radi njihove dugotrajne izoliranosti. Otok Šolta je tradicionalno vinogradarsko područje, a najplodnije razdoblje bilo je u predfilokserno vrijeme (kraj XIX stoljeća), dok je u zadnje vrijeme prisutan trend napuštanja vinograda. Istraživanje je obavljeno u dvije godine (2006. i 2007.) na otoku Šolti u cilju evaluacije, zaštite i valorizacije autohtonih sorata otoka. Na temelju bibliografskih zapisa o vinogradarstvu otoka Šolte i podataka vinogradara urađena je inventarizacija otoka u cilju determinacije preostalih sorata vinove loze. Determinirano je sedam sorata. Najrasprostranjenija sorta je ‘ Dobričić‘ , a još su prisutni ‘ Plavac mali‘ , ‘ Maraština‘ , ‘ Glavinuša‘ , ‘ Babić‘ , ‘ Zelenka‘ i ‘ Biloliska‘ . Detaljnija ampelografska analiza urađena je za glavna sortu ‘ Dobričić‘ putem ampelografskih karaktera propisanih od strane O.I.V.-a. Određene su karakteristike lista (dužine glavnih žila, kutevi između njih, dužina peteljke) i grozda (dužina, širina, broj bobica, masa grozda, masa peteljkovine). Kompozicija mošta (pH, ukupna kiselost, šećer, jabučna kiselina) i kompozicija vina ‘ Dobričića‘ (alkohol, ukupna kiselost, pH, ekstrakt, pepeo, jabučna kiselina) određena je prema službenim metodama Europske Unije. Dobričić je pokazao dobar urod i vrlo interesantnu kompoziciju mošta za enološke namjene, sa visokim intenzitetom boje, te povoljnim odnosom šećera i ukupne kiselosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA